Posle nagrade Dejan Anastasijević, Barbari Matejčić pripalo i specijalno priznanje Evropske nagrade za štampu za tekst o nastanku jedne ratne fotografije
Frilens novinarka, istraživačica i profesorka istraživačkog novinarstva Barbara Matejčić dobitnica je specijalne nagrade Evropske nagrade za štampu (European Press Prize) za istraživački tekst „Ubiti za fotografiju“.
Tekst, koji su 2025. godine objavili Novosti u Hrvatskoj i BIRN u Srbiji, već je nagrađen ovogodišnjom NUNS-ovom nagradom za istraživačko novinarstvo „Dejan Anastasijević“, a sada je dobio i jedno od najznačajnijih evropskih priznanja u oblasti novinarstva.
Tekst „Ubiti za fotografiju“ kroz gotovo trideset neposrednih izvora, sudske spise i dokumentaciju o ratnim zločinima preispituje jednu od najpoznatijih ratnih fotografija sa prostora bivše Jugoslavije, postavljajući pitanja o ulozi fotografa, odgovornosti medija i načinu na koji se nasilje dokumentuje i pamti.
Istraživanje se bavi fotografijama nastalim tokom rata u Bosni i Hercegovini 1993. godine u Brčkom, kada je jedan fotograf iz Beograda sa izuzetno male udaljenosti dokumentovao egzekuciju civila. Fotografije je distribuirala agencija Rojters, a kasnije su nagrađene priznanjem World Press Photo i postale deo globalnog vizuelnog sećanja na rat.
Više od tri decenije kasnije Barbara Matejčić istraživala je kako je fotograf mogao da zabeleži ubistvo sa takve blizine, kroz toliko uzastopnih snimaka, te da li je prisustvo kamere uticalo na ono što se dogodilo.
„Oslanjajući se na gotovo trideset neposrednih izvora, kao i na sudske spise i dokumentaciju o ratnim zločinima, ona iznova sagledava fotografiju koja je dugo bila slavljenja zbog svog novinarskog značaja, istovremeno se suočavajući sa etičkim pitanjima koja su ostala izvan kadra”, navodi se u obrazloženju Evropske nagrade za štampu.
Kako se dodaje, ovaj tekst predstavlja moćno delo o ratu, fotografiji, odgovornosti i ulozi svedoka. Sudije su ga opisale kao „fascinantnu priču koja otvara mnoga do sada neotvorena pitanja“ i „fantastičan novinarski rad sa savršenom dramaturgijom“.
Kako je nastao tekst
Po dobijanju nagrade „Dejan Anastasijević” o tekstu je za „Vreme” govorila o tome kako je radila ovu priču.
„Cijela priča o fotografijama iz Brčkog za mene je počela s knjigom fotografkinje Sandre Vitaljić Rat slikama: Suvremena ratna fotografija, u kojoj su objavljeni i kratki intervjui s fotoreporterima koji su devedesetih bili na raznim ratištima u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Među tim intervjuima bio je i onaj s fotografom Srđanom Ilićem, koji je za vrijeme rata radio za agenciju Asošijeted Pres i u tom je intervjuu rekao da su se dvojica klinaca u Klubu književnika u Beogradu praktički hvalila da su platila ubojici kako bi mogla snimiti fotografije ubijanja u Brčkom. Nisam mogla vjerovati što čitam i da to nije već velika, dobro poznata priča”, kazala je Matejčić.
Počela je zatim da se raspituje među kolegama u Srbiji i ispostavilo se da dosta novinara, a pogotovo ratnih reportera zna za tu priču. Tako je 2022. odlučila da se pozabavi tom temom.
„Otvorila sam eksel tablicu i popisala sve izvore koji su mi potrebni i sve potencijalne tragove. Znala sam odmah da će mi biti potrebno puno vremena, ali da je važno da se proba utvrditi što se dogodilo. Ta cijela priča, ne samo o tome kako su nastale fotografije nego i kako su obišle svijet i donijele slavu fotografu, kao i kako se radilo u ratu, priča je o našoj profesiji. Mada sam bila premlada da budem ratna reporterka, to smatram i svojim profesionalnim naslijeđem”, rekla je Matejčić.
Istraživanje je trajalo gotovo tri godine. Matejčić je kazala da je najteži deo posla bio pronalaženje i kontaktiranje svih aktera događaja.
„Najzahtjevnije je bilo doći do svih uključenih. Znala sam da će to biti detektivski posao s neizvjesnim ishodom. Da konačno uspijem razgovarati s Goranom Jelisićem, bilo mi je potrebno i dovitljivosti i sreće i trajalo je oko godinu dana“, rekla je.
Složen proces podrazumevao je i traganje za glavnim fotografom, za kojeg su pojedini izvori tvrdili da je preminuo.
„Na kraju sam uspjela doći do svih koji su važni za tu priču. Etičke dileme znam imati u radu, ali ovdje nisam imala neke važne, a i one koje jesam, adresirala sam u tekstu. Više me na počecima pisanja mučilo kako strukturirati tu količinu raznovrsnog materijala u jasnu priču koja drži pažnju“, kazala je Matejčić u intervjuu za „Vreme“.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Naprednjaci u Novom Sadu nastavljaju da „treniraju strogoću”, što je zapravo deminutiv za sadističko političko nasilje koje se sprovodi prema kritičarima režima. U glavnom gradu Vojvodine otpor je najžešći i najjači, i valjda je ideja da se tu na njega mora najjače i udariti
Razloge zadržavanja nadležni organi Srbije za sada nisu zvanično objasnili, a ovakva reakcija je usledila nakon što je juče iz Tivta vraćeno 87 muškaraca iz Srbije zbog procene da su pretnja bezbednost
Čarter Er Srbije od Beograda do Tivta pun naprednjačkih lojalista sa kriminalnim dosijeima i najava pripreme ubistva Aleksandra Vučića u Crnoj Gori za vreme samita EU - Zapadni Balkan: šta je šahista sa Andrićevog venca ovim atakom na zdrav razum hteo da postigne
Kako se autolimar iz Nove Pazove našao u slučaju Milić, jednoj od najvećih afera u novijoj istoriji? Šta je za običnog naprednjaka deset hiljada evra, a šta za glavešine SNS-a? Ko su kederi i štuke u tom lancu ishrane
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!