

In memoriam
Preminuo Milan Panić, bivši premijer SRJ
Milan Panić, srpski političar i američki preduzetnik, premiuo je u 97. godini života


Prvomajska akcija saobraćajne policije potvrđuje da se u Srbiji ograničenje brzine shvata kao neobavezna preporuka, a da nije teško za volanom naći pijanog ili drogiranog čoveka
Da bezbednost saobraćaja u Srbiji i dalje predstavlja ozbiljan izazov, svedoče i najnoviji podaci nadležnih institucija. Pojačane kontrole saobraćajne policije otkrivaju visok nivo nepoštovanja propisa među vozačima, dok statistika o broju nesreća, povređenih i poginulih ukazuje na zabrinjavajuće stanje na putevima.
U prva četiri meseca 2026. godine, na drumovima je poginulo 120 ljudi, a akcija pojačane kontrole saobraćaja tokom prvomajskih praznika pokazala je da više od polovine vozača ne poštuje propise.
Pripadnici saobraćajne policije kontrolisali su 42.251 vozilo i otkrili 24.359 prekršaja tokom pojačane kontrole saobraćaja koja je sprovedena od 30. aprila do 3. maja, saopštio je MUP.
U prekršaju je bila čak 57 odsto kontrolisanih vozača, a najveći broj, ukupno 16.228, sankcionisan je zbog prekoračenja brzine, od čega je 1.900 sankcionisano zbog prekoračenja brzine u zoni pešačkih prelaza.
Zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola iz saobraćaja je isključeno 1.239 vozača, dok je 35 vozača zadržano zbog upravljanja vozilom pod dejstvom psihoaktivnih supstanci, saopšteno je.


U prva četiri meseca 2026. godine na drumovima u Srbiji poginulo je 120 ljudi saopštio je ranije MUP.
Tokom 2025. na putevima u Srbiji poginula su 484 učesnika u saobraćaju, dok je 18.500 povređeno, od čega 3.500 teže, podaci su Uprave saobraćajne policije.
Načelnik Uprave saobraćajne policije Slaviša Lakićević rekao je ranije ove godine komentarišući prošlogodišnje podatke da je pored velikog broja teških saobraćajnih nesreća koje su izazvale pažnju javnosti, broj poginulih za 21 manji u odnosu na 2024. godinu.
On je najavio usvajanje novog Zakona o bezbednosti saobraćaja sredinom 2026.
Nasilnička vožnja glavni uzrok nesreća
Neprilagođena brzina, nepropisno ponašanje učesnika u saobraćaju, korišćenje mobilnog telefona – samo su neki od najčešćih uzroka zbog kojih dolazi do saobraćajnih nesreća.
Bahata vožnja odgovorna je za bezmalo 60 odsto najtežih nesreća: neprilagođena brzina doprinosi sa oko 44 odsto svim smrtonosnim nezgodama, dok alkohol učestvuje sa oko 14 odsto.
Pod nasilničkom, odnosno bahatom vožnjom podrazumeva se vožnja uz prekoračenje brzine u naselju za više od 90 kilometara na sat, prolazak kroz crveno svetlo u kratkom intervalu i vožnja sa više od dva promila alkohola u krvi.
Podaci koje je u decembru 2025. objavila Agencija za bezbednost saobraćaja nedvosmisleno pokazuju da je Srbija do tog trenutka imala najgori rezultat u Evropi po broju poginulih u saobraćaju – 78 na milion stanovnika. Evropski prosek je 44 poginula na milion stanovnika, a u skandinavskim zemljama od 16 do 20 poginulih na milion stanovnika.
Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!


Milan Panić, srpski političar i američki preduzetnik, premiuo je u 97. godini života


U jaslicama „Park“ u Vršcu, koje pohađaju deca uzrasta do tri godine, obrušio se deo plafona, pri čemu su povređeni jedno dete i jedna zaposlena osoba


Ne možeš sam sebi u ponedeljak da nadeneš ime ćaci i da se njime ponosiš, a da u petak to isto ime proglasiš za rasizam, što je na televiziji N1 u debati sa Mirjanom Nikolić učinila Ana Brnabić. Jedna od te dve izjave je neistinita, a nijednu od njih nismo napisali mi


Zaštitnik građana Zoran Pašalić je govoreći o snimcima policijske brutalnosti rekao da se oni ne mogu posmatrati izdvojeno iz konteksta niti da se na osnovu dela snimka izvode zaključci koji odgovaraju samo jednoj strani


Kompanija DM je povukla reklamu sa influenserkom Dunjom Jovanić nakon burnih reakcija javnosti da se propagira ideja da devojčicama u životu ne treba matematika. Međutim, devojčice bi trebalo učiti da izračunaju koliko košta to što su žene
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve