

Apoteke
Zašto u apotekama opet nema fiziloškog rastvora
U apotekama je opet gotovo nemoguće naći veće pakovanje fiziološkog rastvora od 500 mililitara, po drugi put od početka godine




Od kako su naprednjaci došli na vlast prosečna penzija u Srbiji nije ni pola prosečne plate. Prava nevolja je što pola miliona penzionera preživljava sa manje od 250 evra mesečno
Penzioneri u Srbiji u januaru naredne godine trebalo bi da dobiju 12 odsto viši iznos nego sada, najavili su predsednik države Aleksandar Vučić i ministar finansija Siniša Mali.
Prosečna penzija nije ni upola prosečne plate u Srbiji. Međutim, to je prosek. U praksi je za većinu penzionera razlika znatno veća, posebno kod onih sa niskim ili minimalnim penzijama.
„Prosečna penzija gubi trku sa prosečnom platom, koja takođe nije spektakularna. Sada je nivo ispod 50 odsto, 2012. je na primer bio iznad“, govori za „Vreme“ ekonomista Goran Radosavljević.
Razlika je, dodaje, povećana i pokazuje opadanje standarda penzionera u odnosu na druge građane.
Prema podacima dostupnim na sajtu Ministarstva finansija, prosečna neto zarada u periodu od januara do maja 2025. iznosila je 107.199, dok je prosečna penzija istovremeno iznosila 50.685 dinara.
Prema računici, prosečna penzija ove godine je 47,3 odsto prosečne plate.
Penzije gube trku
Ukoliko se uporede prošlogodišnji iznosi, prosečna penzija je dostizala oko 47 odsto prosečne plate, a godinu ranije bila je još niža – oko 44,5 odsto prosečne plate.
Od 2019. godine, kada je prosečna penzija bila 47,9 odsto prosečne plate, beleži se pad u odnosu ove dve kategorije za nekoliko procenata sve do 2024.
„Godine 2022. stiže na 42 odsto. Tog trenutka oni (predstavnici vlasti) kapiraju da su penzioneri žestoko osiromašeni i kreće smanjenje jaza”, govori Radosavljević.
Ako se vratimo 10 godina unazad, odnos prosečnih plata i penzija 2015. godine bio je 52,2 odsto, a godinu ranije 2014. prosečne penzije bile su 54,08 odsto prosečne plate, podaci su Ministarstva finansija.
Penzije su 2014. godine smanjene u okviru „mera štednje“.
U godinama koje su prethodile, jaz između plata i penzija bio je manji – a penzije su dosezale i do 55 odsto prosečne plate. Bilo je tako godine 2012. kada su prosečne penzije dosezale 55,6 odsto prosečnih plata. Godinu dana pre toga, 2011. taj procenat je bio 56 odsto.
„Prosečna penzija ne bi smela da padne ispod 50 odsto prosečne plate. Znači, imate danas platu koja je 100.000 dinara i sutra odete u penziju – život ne bi trebalo da bude dvostruko lošiji ili više od toga“, kaže Radosavljević.
Kako dodaje, činjenica je da penzioneri imaju više novca nego ranije, ali ne može da tvrdi da li mogu da kupe više nego pre.
„Da li u odnosu na druge kategorije stanovništa penzioneri žive bolje nego ranije, ukoliko uporedimo s prosečnom platom? Ne žive. Žive lošije“, kaže Radosavljević.
Kako dodaje, treba imati na umu i to da veliki broj penzionera ima penziju nižu od prosečne.
Kakve su penzije u Srbiji?
Prema podacima PIO fonda, prosečna penzija u Srbiji u junu 2025. godine iznosila je 50.675 dinara, a oko 60 odsto penzionera dobilo je tog meseca manje od prosečnog iznosa, odnosno oko 990.000 od oko 1.660.000 penzionera u Srbiji.
Nešto više od pola miliona penzionera dobija mesečno manje od 30.000 dinara.
Sa manje od 10.000 dinara na penzionom čeku u junu je živelo 58.060 ljudi, podaci su PIO fonda.
S druge strane, penziju iznad sto hiljada dinara u junu je dobilo 125.112 ljudi.
Prosečna zarada u junu, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, iznosila je 107.075 dinara, a medijalna 83.525 dinara, što znači da je 50 odsto zaposlenih ostvarilo zaradu do navedenog iznosa.


U apotekama je opet gotovo nemoguće naći veće pakovanje fiziološkog rastvora od 500 mililitara, po drugi put od početka godine


Prema upozorenju Republičkog hidrometeorološkog zavoda, Srbiju u naredna tri dana očekuje nagla promena vremena


Drastična promena vremena u narednim danima, zahlađenje sa kišom i pljuskovima


U dva velika predmeta koji su uzdrmali javnost – „nadstrešnica“ i „Stajić“ – pravosuđe mesecima ne uspeva da odgovori na osnovno pitanje: ko je nadležan za postupanje


U Srbiji je organska proizvodnja uglavnom ograničena na voćarstvo i povrtarstvo. Koliko je rasprostranjena i gde može da se kupi
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve