

Subvencije
Koja državna preduzeća dobijaju najviše subvencija
U Fiskalnoj strategiji navedeno je da se najveći deo subvencija preduzeća uglavnom koristi za kapitalne projekte




U Fiskalnoj strategiji navedeno je da se najveći deo subvencija preduzeća uglavnom koristi za kapitalne projekte


Samo prošle godine, NIS je na ime različitih poreskih obaveza u budžet uplatio više od dve milijarde evra. Budžet za 2026. predstavljen u Narodnoj skupštini nije, međutim, u obzir uzeo neizvesnu budućnost Naftne industrije Srbije


Beogradska berza, kao tržište akcija, nalazi se u veoma teškom stanju i bez realnih izgleda za značajnije poboljšanje. Nasuprot sprovedenoj “modernizaciji” sajta berze i veoma optimističnim izjavama predstavnika vlasti, tržište akcija se nalazi na rubu propasti. Poslednji Izveštaj o poslovanju berze koji je dostupan na sajtu odnosi se na 2022. godinu, a poslednja Međunarodna konferencija berze održana je u novembru 2019. godine


Ministarstvo finansija Republike Srbije oštro demantuje navode da se Zakon o posebnim postupcima radi realizacije međunarodne specijalizovane izložbe Ekspo Beograd 2027 odnosi na sve projekte iz programa „Skok u budućnost – Srbija 2027“, kao što su to netačno objavili predstavnici pojedinih političkih stranaka i udruženja građana


Najavljeni krajem prošle godine, posle početka blokada fakulteta i protesta u Srbiji, potpisani su prvi ugovori za kredite za kupovinu stanova za mlade


Zahtev Uprave za sprečavanje pranja novca biće novi materijal za tabloide da neutemeljeno pišu o aktivnostima nevladinih organizacija čiji je rad veoma transparentan, kaže za „Vreme“ Sofija Todorović, jedna od progonjenih


Srbija je prvi put emitovala obveznicu sa desetogodišnjim rokom dospeća. Time je došlo do novog zaduživanja od skoro milijardu evra. Kako ove obveznice utiču na srpsko finansijsko tržište


Takozvani „pozitivni rebalans“ budžeta sprovodi se pod motom – kud se ima, tu se i troši. Pare se lupaju na nepotrebne stvari bez polaganja računa, a dug postojano raste


Danas se održava novi sastanak o iznosu minimalne zarade. Sindikati su „šokirani“ predlogom države, poslodavci smatraju da bi rast minimalca negativno uticao na njihovo poslovanje, a država predlaže povećanje veće i od planiranih 10 odsto


U četvrtak je održan prvi sastanak za utvrđivanje minimalne cene rada. Predstavnici sindikata traže da najniža plata bude veća od 60.000, dok su poslodavci predložili povećanje koje je ispod deset odsto. Cifra koju Vučić najavljuje je između 51.000 i 52.000 dinara


Direktor Uprave za sprečavanje pranja novca dr Željko Radovanović objašnjava kako izgleda istraga pranja novca od trenutka kada se posumnja da je došlo do sumnjive transakcije. Ističe da u ovom trenutku Srbija ima presuda za pranje novca kao ceo region zajedno, samo što nam nedostaje veliki broj finansijskih forenzičara


Od dvadeset milijardi evra, za koliko je vlast SNS povećala javni dug, tek mali deo novca otišao je u investicije, dok je ostalo proćerdano, a vraćamo sa kamatom, navodi Dušan Nikezić iz Stranke slobode i pravde


Ako je ovo toliko dobar projekat kao što ga Vlada i ministar Mali predstavljaju, postavlja se pitanje zašto kriju dokumentaciju, zašto je ne podele s narodom pa da se svi radujemo tom izvrsnom poduhvatu, ističe se u saopštenju


Prema podacima Mistarastva finansija, do sada je za pomoć prijavljeno 1.026.901 dete


Provobitna vest je glasila da je jučerašnji sastanak predstavnika sindikata, poslodavaca i Vlade završen bez dogovora, a onda da je dogovor ipak postignut. Detalji će biti objavljeni 7. septembra


Novac, osim što se rasipa i koristi za podmićivanje građana, odlazi i na unapređivanje informacionih sistema putem kojih se građani prijavljuju da bi dobili novčanu pomoć


Iza štelovane statisike o smanjenju javnog duga krije se nesporna činjenica: ukupan iznos javnog duga Srbije je u odnosu na decembar 2021. bio porastao za još oko 300 miliona evra. Pritom za srpskim hartijama od vrednosti više ne postoji nikakvo interesovanje, spoljnotrgovinski deficit bi do kraja godine mogao da premaši 10 milijardi evra, a izostaju i direktne strane investicije. Pitanje je od čega će se javni dug plaćati, osim novim zaduživanjem