img
Beograd, 12°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Deliblatska peščara

Obnova Deliblatske peščare nakon požara trajaće godinama

26. avgust 2026, 17:35 A. P.
Požar u Deliblatskoj peščari Foto: Tanjug/Ministarstvo odbrane
Decenije će biti potrebne za obnovu
Copied

Obnova Deliblatske peščare neće početi odmah nakon gašenja požara. Moraće da se proceni šteta, uklone oštećena stabla i stabilizuje teren. Prema proceni dekana Šumarskog fakulteta Branka Stajića, prve mlade šume mogle bi da se formiraju za pet do deset godina

Za obnovu Deliblatske peščare biće potrebne godine, a za pojedine delove šumskog ekosistema i decenije. Prvo moraju da se uklone oštećena stabla i napravi detaljna procena štete, rekao je za RTS dekan Šumarskog fakulteta Branko Stajić.

Požar koji je zahvatio više od 3.500 hektara Deliblatske peščare i dalje nije u potpunosti zaustavljen, a gašenje otežavaju jak vetar, peskovito tlo, gusto rastinje i nepristupačan teren.

Kada požar bude ugašen, pred strukom će biti pitanje kako obnoviti šumu, šta prepustiti prirodnoj regeneraciji, a gde pristupiti pošumljavanju. Prvi korak, međutim, mora biti detaljna procena stanja na terenu.

Kiša ublažava, vetar raspiruje požare: Najteže je i dalje u Deliblatskoj peščari

Najpre ukloniti oštećena stabla i mapirati teren

Nakon gašenja požara opasnost neće odmah nestati. Pojedina žarišta mogu ponovo da se aktiviraju, dok polusuva i oštećena stabla predstavljaju rizik i za zdrave delove šume.

„Još postoje ozbiljne opasnosti da će se ponovo pojaviti mali požari na pojedinim mestima. Nakon toga je potrebno proveriti svako to poluspaljeno drvo. Taj gorivi materijal koji je ostao, suva stabla, polusuva stabla, trebalo bi polako da se uklanjaju“, kaže Stajić.

Oštećena stabla mogu postati i žarište za pojavu i širenje insekata, pre svega potkornjaka, koji napadaju oslabljena stabla i mogu ugroziti okolne zdrave šume.

Pre bilo kakve obnove neophodno je utvrditi stepen oštećenja na svakoj površini. Prerano pošumljavanje moglo bi da bude kontraproduktivno, zbog čega je potrebno sačekati da se zemljište stabilizuje, pesak ohladi i počne prirodna revitalizacija.

Prve mlade šume za pet do deset godina

Brzina obnove zavisiće od toga koji je deo ekosistema uništen. Najbrže će se oporavljati travnate i prizemne formacije, zatim žbunasta vegetacija, dok će za povratak šumskog ekosistema biti potrebno znatno više vremena.

„Prizemna vegetacija i travnate formacije mogu to relativno brzo. Taj proces bi se sastojao od prirodne revitalizacije na onim mestima koja su najbolje očuvana“, navodi Stajić.

Požari u Deliblatskoj peščari
foto: Amir hamzagić / Tanjug
Deliblatska peščara

Za travnatu i žbunastu vegetaciju biće potrebno nekoliko godina, dok bi se mlada bagremova šuma mogla formirati za pet do deset godina. Borovim šumama bi, prema njegovoj proceni, bilo potrebno oko deset do dvadeset godina. Povratak celog ekosistema u stanje pre požara mogao bi, međutim, da traje znatno duže.

Poseban izazov biće izbor vrsta koje mogu da podnesu sve ekstremnije klimatske uslove. Stajić navodi da se na Šumarskom fakultetu već analizira koje bi vrste mogle biti pogodne za pošumljavanje do kraja ovog veka.

„Iznenađujuće je da sigurno neke vrste drveća koje se sada koriste u takve svrhe neće biti u stanju da odgovore na ove uslove i neće moći da se adaptiraju“, upozorava Stajić.

Bor je, iako veoma osetljiv na požare, među vrstama koje mogu da opstanu na veoma teškim staništima, pa će i izbor budućih vrsta za pošumljavanje morati da bude prilagođen ekstremnim uslovima u Deliblatskoj peščari.

Uprkos razmerama požara, Stajić kao najvažniju činjenicu izdvaja to što nije bilo ljudskih žrtava i što su objekti okolnog stanovništva ostali sačuvani.

„Posledice svega ovoga će biti velike za ekologiju, za ekonomiju, za šumarstvo, za sve pojedince koji se tamo nalaze, ali i za celo društvo“, zaključuje profesor Branko Stajić.

Pomoć evropskih zemalja

U gašenju požara učestvuju profesionalni vtrogasci, kao i dobrovoljna vatrogasna društva.
Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ) najavio je da će narednih dana u Banatu duvati jaka košava, dok kiša još uvek nije na vidiku.

Pomoć gašenju požara u Deliblatskoj peščari pružaju evropske zemlje. Slovačka, Češka i Rumunija su poslale četiri helikoptera američke proizvodnje Black Hawk koji ima kapacitet da ponese od tri do četiri i po tone vode.

Pored helikoptera angažovan je i ruski protivpožarni avion Iljušin koji zahvata 42 tone vode, a do sada je u Srbiji izbacio blizu hiljadu tona.

Ruski potivpožarni avion Iljušin
Foto: FoNet
Iljušin izbacio skoro hiljadu tona vode

U pomoć su stigli i nemački vatrogasci, u okviru evropskog mehanizma civilne zaštite. Nemački kontingent čini ukupno 41 pripadnik vatrogasnih službi, od kojih su 32 iz Bona i Diseldorfa. U konvoju su prema Srbiji krenula 22 vozila, među njima cisterne za vodu i logistička vozila.

Samo u avgustu: Uštedite tri hiljade dinara na godišnjoj pretplati na digitalno izdanje „Vremena“! Iskoristite popust ovde i podržite nezavisno novinarstvo.

Tagovi:

Deliblatska peščara Ekologija Požari
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Tržni centar Galerija

Hronika

17.novembar 2026. I. M.

Sedmoro dece teško povređeno u padu sa pokretnih stepenica u tržnom centru „Galerija“

Desetoro dece povređeno je u tržnom centru „Galerija" nakon pada sa pokretnih stepenica. Prema informacijama Hitne pomoći, sedmoro dece zadobilo je teške povrede

Pilot Vojske Srbije poginuo u padu aviona

Hronika

17.novembar 2026. B. B.

Pilot Vojske Srbije poginuo u padu aviona

Reč je o avionu "Mig-29", koji je pripadao 204. vazduhoplovnoj brigadi stacioniranoj na aerodromu u Batajnici

Vesti

16.novembar 2026. M.T.

Strazbur: Srbija nije zaštitila romskog dečaka od napada u Valjevu

Sud u Strazburu utvrdio je da Srbija nije zaštitila devetogodišnjeg romskog dečaka koji je 2016. u Valjevu ošamaren zbog sviranja harmonike. Inicijativa A 11 kaže da slučaj ukazuje na obrazac nekažnjivosti rasno motivisanih napada na Rome

mediji

Vesti

16.novembar 2026. A.M.

Kako Media Daily nominuje „najbolje sajtove u regiji”

Među 20 nominovanih portala Media Daily za najbolji regionalni portal našlo se i sedam iz Srbije, uključujući medije koje finansira Telekom

Direktor „Jovine“ gimnazije Radivoje P. Stojković

Vesti

16.novembar 2026. N. R.

„Vreme“ saznaje: Direktor Jovine gimnazije razrešen dužnosti

Ministar prosvete Dejan Vuk Stanković potpisao je rešenje o razrešenju Radivoja Stojkovića sa mesta direktora novosadske Gimnazije „Jovan Jovanović Zmaj“, saznaje „Vreme“

Komentar
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićevo konstituisanje iluzije

Aleksandar Vučić svojim jezikom ne konstituiše stvarnost, već iluziju, jedino što sada više neće biti u stanju da iluziju nameće policijskim pendrecima i plaćenim batinašima. To je pokazao na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine

Ivan Milenković
Skupština Srbije

Komentar

Konstituisanje Skupštine: Istorijski dan za Srbiju

U utorak, 17. novembra, počinje konstituisanje Narodne skupštine u kojoj apsolutnu većinu ima Studentska lista. Zašto je ovaj dan za Srbiju istorijski?

Andrej Ivanji
Policija

Komentar

Šta je to Vučić planirao, kada je „sam sprečio građanski rat“

Aleksandar Vučić bi da mu Srbija bude zahvalna što izborni poraz nije pretvorio u nasilje. Pre toga morao bi da objasni čemu su služile pripreme za izbornu noć, pre svega u Pionirskom parku

Igor Božić
Vidi sve
Vreme 1871
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva

Crna slika i slom pravne države Pretplati se
Kako se pravi nova vlada

Jedinstvo slobodnomislećih

Postizborna Amerika

Sumrak trampizma

Intervju: Ofer Kasif, poslanik u Knesetu, Izrael

Kada se Jevreji zalažu za palestinska prava

Pokret Tradwives

Roman zbog kog se ratuje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure