Inspirisali su ih studenti, ali ovde nije bilo velikih političkih govorancija. Reporterka „Vremena“ prenosi atmosferu sa narodnog zbora u novobeogradskom Bloku 11b gde se pričalo o školi, čistoći parkova i parkiranju
U crvenom parkiću između zgrada Bloka 11b, ljudi su se okupili kako bi rešili probleme poput onog u lokalnoj školi, OŠ „Kralj Aleksandar I“.
Ana, stanarka bloka, zadovoljna je brojem ljudi koji su se odazvali pozivu za prvi zbor građana u njihovom kraju. „Zbor smo organizovali da bismo se upoznali, da vidimo ko ovde živi, ko smo mi koji se srećemo. Rekla bih da je došlo oko 200-300 ljudi. Pitanje o kojem je ovde reč pokrenule su mame iz škole koje su imale incijativu“, objašnjava Ana.
Prema njenim rečima, osnovna škola Kralj Aleksandar I ima 800 đaka. Pri njoj je ogromno dvorište sa balon-halom, za koji već 12 godina ne znaju kome pripada, iako je u okviru same škole.
„Do skoro se strujno napajala iz škole, koja je to plaćala. Škola nema interes u svemu tome, ali ima trošak. Neko iz vlasničke strukture je u svemu tome“, misli Ana.
Kako Ana navodi, hala preprečava prilaze školi. Ali, roditelji i nastavnici su se bunili uzalud.
Bahati vozači
Na zboru se pričalo o bahatosti vozača koji kolima prolaze kroz parkove, iako je uvek u pitanju pešačka zona. Ana kaže da posebnu bitku vode sa kurirskim službama koje redovno parkiraju vozila na pešačkim zonama, gde se dece igraju, što ih dovodi u opasnost.
„Moramo da shvatimo da ne možemo da okrećemo glavu od bahatosti“, kaže Ana.
Foto: M. TošićZbor u Bloku 11b
Iako se održao tek prvi zbor građana, svi oni su se okupili iz istog razloga – kako bi rešili ono što mogu sami.
Dogovorili su da podele rejone i održavaju čistoću parkova u ova četiri bloka – 9a, 11a, 11b i 11c. Pozivaju jedni druge na delanje, jer kako neki kažu, u školama nemaju moć, ali se ovde, kao sugrađani i komšije, mogu sami organizovati i početi nešto da rade.
Vodeći se primerom studenata
„Podržavam studente i sve ovo radim od srca“, objašnjava Ana. „Dobro je da se pokrene bilo šta, da komšija vidi komšiju. Ako se uključe ljudi koji žele nešto da promene, nema veze koje su struke, bitno je da li imaju želju ili ne, do promene može doći. Da ne mislim da se nešto može promeniti, ja se danas za megafon ne bih uhvatila.“
Ana, smatra da su studenti ti koji su pokazali da se sve može ako se hoće.
„Studenti su pokrenuli stvar. Ovde su se danas okupili ljudi koji žele da žive u boljem društvu. Vreme je da se vrati ljudsko i moralno poštovanje u škole, među komšijama i prijateljima, mora da se vrati ono što je nekada bilo“, zaključuje Ana.
Volja i nada stanara bila je primetna u gužvi, pravi se viber grupa radi lakše komunikacije, a sledeći narodni zbor ova četiri bloka biće održan na istom mestu, u crvenom parkiću kroz sedam dana.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Od nesanice i anksioznosti do raka – poremećaji rada štitaste žlezde pogađaju milione ljudi, a simptomi se lako mogu pomešati s posledicama svakodnevnog stresa. Autorka ovog teksta zna to iz ličnog iskustva, a uz pomoć stručnjaka donosi sve što treba da znate o jednoj od najrasprostranjenijih endokrinih bolesti današnjice
U intervjuu iz Varšave, Adam Mihnjik, jedan od najvažnijih evropskih intelektualaca govori o otporu, komunizmu, novinarstvu, zatvoru i zašto veruje da Srbija ima šansu za bolji put
Tri nastavnice iz Gimnazije „Svetozar Miletić“ u Srbobranu dobile su otkaz jer su u znak podrške studentskim protestima obustavile nastavu. One su poslednje žrtve neobuzdanog režima koji se mesecima obračunava sa pobunjenim prosvetnim radnicima
Pod pritiskom vlasti, univerziteti u Srbiji prelaze na onlajn nastavu, blokade traju, a Nacionalno telo za akreditaciju ostaje bez članova. To je ono telo koje je fakultetima u blokadi pretilo oduzimanjem akreditacije. Da li se ostavke zaista podnose iz „ličnih razloga“
Tužbe koje imaju za cilj da ućutkaju kritiku, zakopaju istinu i kazne one koji imaju hrabrosti da govore jesu SLAPP tužbe, a Srbija je među pet država Evrope koje su najviše pogođene ovim tužbama
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu
Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.
Sreća da Srbija ima „istraživački tim Informera“! Dragan J. Vučićević je u poslednji čas otkrio pakleni plan „zločinaca“ i „blokadera“ i tako opet spasao državu. To što laže manje je bitno
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!