img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kupovna moć

„Kad trgovci ‘lapaju’”: Može li Srbija slediti Hrvatsku u ograničavanju cena?

28. februar 2025, 11:45 Bojan Bednar
Foto: Milovan Milenković
Prodavnica
Copied

Hrvatska je dobila Zakon o vanrednim merama kontrole cena. Da li bi Srbija mogla da ga dobije i da li joj je potreban, ako građani bez zadrške opsedaju supermarkete i šoping molove

U Hrvatskoj je prošle nedelje usvojen Zakon o vanrednim merama kontrole cena kojim se, između ostalog, propisuje veća transparentnost cena i propisuje ograničenje cena ključnih proizvoda i usluga svakog trgovca. Da li je takav zakon moguće usvojiti i u Srbiji za „Vreme“ objašnjava ekonomista Ivan Nikolić koji ističe da je očigledno da potrošači i dalje bez neke rezerve odgovaraju na visoke cene zbog čega se niko neće lišiti profita ako može da ga ostvari, jer nema razloga to uradi.

Nikolić kaže da, ako takvi propisi u Hrvatskoj zaista u praksi budu dali rezultate, ne vidi razlog da se to ne primeni i u Srbiji i napominje da čitav region sledi dobre prakse.

On naglašava da uvek postoji problem sa transparentnošću i iskazivanjem cena u kontekstu poređenja sa prethodnim periodom, što je takođe jedna od odredbi zakona usvojenog u Hrvatskoj, „jer postoje različite manipulacije i pitanje je da li je to pravi odgovor na visoke cene“.

Ograničenje cena ključnih proizvoda ima mana

Kada je u pitanju propisano i ograničenje cena ključnih proizvoda i usluga u Hrvatskoj, Nikolić kaže da se to odnosi na nekoliko desetina artikala, ali ističe i da je takvo limitiranje vrlo karakteristično.

On ukazuje da se limitira cena nekog artikla, na primer čokolade od 100 grama, za koju se utvrđuje ograničena cena, ali se ne propisuje ni brend ni kvalitet ni sastav čokolada već samo da čokolada od 100 grama mora da ima određenu ograničenu cenu, i da maloprodajni lanac u svojoj ponudi moraju da imaju makar jedan artikal s tom cenom i gramažom.

„Kada se to na taj način reguliše i dalje postoji ogroman prostor da trgovina zadovolji takav zahtev, ali na uštrb potrošača, jer ta čokolada od 100 grama može da bude od kakaa ili nečeg drugog. Tu se onda postavlja pitanje šta po limitiranoj ceni može da se kupi, dok će druge cene ostati kakve su i bile. To ne mora da bude pravi način za borbu protiv visokih cena“, kaže Nikolić.

Skok tražnje vodi skoku cena

On ukazuje da su visoke cene u Hrvatskoj rezultat naglog skoka tražnje koja je teško objašnjiva.

„Realni rast zarada u Hrvatskoj u prošloj godini bio je skoro 11 odsto, što je zaista ogromno. To se mora iskazati na nekontrolisnom porastu cena, pa i prehrambnih proizvoda. Osnovni zakon ekonomije je da kad cene skoče iznad, nazovimo to ‘prihvatljivim’ nivoom, one se po pravilu vrate, ukoliko postoji sklad između ponude i potražnje. U slučaju nesklada, kada je tražnja znatno veća od ponude, kao što je to očigledno slučaj u Hrvatskoj, ali mi se čini i u čitavom regionu, kada je rast raspoloživog dohotja brži u odnosu na ponudu, onda se javlja poremećaj povećanja cena koji je veći od očekivanog“, kaže Nikolić.

Nema monopolističkog ponašanja

On ne misli da u Hrvatskoj i u Srbiji postoji monopolističko ponašanje među maloprodajnim lancima, jer je ponuda „relativno zaista bogata“.

„Situacija u maloprodaji je neuporedivo bolja od one od pre desetak, dvadesetak godina. Postoji veliki broj trgovinskih lanaca, i situacija nije kao nekada, kada je postojao samo jedan trgovinski lanac“, kaže Nikolić.

Na primedbu da u javnosti postoji utisak da su se maloprodajni trgovinski lanci, po ugledu na operatere mobilne telefonije, međusobno dogovorili o visinama cena i na taj način obesmislili konkurenciju, Nikolić kaže da to nikada nije dokazano.

„Ako to postoji, a o tome se samo pričalo, to je fenomen kojim bi trebalo da se bori Komisija za zaštitu konkurencije. Nijedna takva komisija koja postoji u svakoj zemlji regiona do sada nije izašla ni sa preciznim obračunom ili analizom takvih pojava, a pogotovo ne sa nekom kaznom za neki maloprodajni lanac koji ima takvu praksu. O tome možemo samo da spekulišemo, ali nisam siguran da je problem samo u maloprodaji, jer su tu i veleprodaja, distributeri i proizvođači“, kaže Nikolić.

Kada bude manje para i cene će biti niže

On navodi da je simptomatično je da je čitav region zahvatio fenomen visokih cena.

„Glavni alat, nešto što će svakako pobediti taj fenomen je fundamentalno usklađivanje agregatne tražnje sa ponudom. Kada budemo ograničeniji s onim čime raspolažemo za kupovinu dobara i cene će se tome prilagoditi. je očigledno da potrošači i dalje bez neke rezerve odgovaraju na visoke cene, odnosno da su spremni da kupuju proizvode sa visokim cenama, bez ikakve zadrške. U takvim okolnostima trgovci, a posebno proizvođači ne brinu. Niko se neće lišiti profita ako može da ga ostvari, nema razloga da to urade“, zaključuje Nikolić.

Tagovi:

Cene Ekonomija Ivan Nikolić Kupovna moć Potrošači
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Hrana

25.mart 2026. Bojan Bednar

Zašto cene otkupa hrane padaju, a cene u prodavnicama ostaju iste

Iako cene otkupa poljoprivrednih proizvoda padaju, njihove cene u prodavnicama ne padaju, nego se čak najavljuju i nova poskupljenja hrane. Ko se bogati na račun poljoprivrednika i kupaca

Plaćanje, novac, Dinari

Siromaštvo

25.mart 2026. M. L. J.

Dok Vučić najavljuje plate od 2.000 evra, Srbija grca u siromaštvu

Platu od 2.000 evra i penzije od 750 je Aleksandar Vučić predstavio kao dugoročni cilj zemlje. Dok se čeka ostvarenje ovog cilja, petina ljudi u Srbija grca u siromaštvu

Energetska kriza

25.mart 2026. M. L. J.

Energetski trio fantastiko: Zašto se posle rasta cene gasa i nafte očekuje poskupljenje struje

Čak 25 odsto potrošnje električne energije u Evropi dolazi iz gasnih termoelektrana, a nova gasna kriza mogla bi znatno da oteža i tržište struje. Prirodno - očekuju se poskupljenja

Poslovi sa režimom

25.mart 2026. Marija L. Janković

Privatna banka za državne poslove: EPS, Parking servis, Ekspo – Alta banka se opet širi

Alta banka Davora Macure ponovo je uvećala svoj kapital 24. marta 2026, sa ciljem „realizacije razvojnih planova banke“. Banke inače jačaju kapitalnu bazu, pored regulativnih zahteva, pretežno radi ekspanzije poslovanja i širenje poslovnih delatnosti

PR

25.mart 2026. R.V.

Raiffeisen je najbolja banka u oblasti privatnog bankarstva u Srbiji

Renomirani svetski finansijski magazin „Euromoney“ dodelio je Raiffeisen banci prestižno priznanje za najbolju banku u segmentu privatnog bankarstva za 2026. godinu (Serbia's Best International Private Bank - Euromoney Private Banking Awards 2026).

Komentar
Aleksandar Vučić oko koga gusto lete konfete sa bojama srpske zastave

Komentar

Vučićevo friziranje Platona ili kako je staleška država pretvorena u mafijašku

Aleksandar Vučić i Srpska napredna stranka frizirali su Platonovu ideju države i postigli ono što se u istoriji retko viđalo: kriminalizovali su sebe same

Ivan Milenković
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1838
Poslednje izdanje

Propagandne strategije režima

Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati se
Beograd, Priština, Brisel

Svaki poraz nazvaćemo pobedom

Hoće li Crna Gora ispuniti uslove za ulazak u EU 2028. godine

Ko pritiska gas, a ko kočnicu

Južnoafrička Republika

Trougao bez nade

Intervju: Dejan Drobac, “Virvel”

Autentičnost se ne pronalazi na internetu

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure