Zašto odlaze profesori s Državnog univerziteta u Novom Pazaru i da li je reč o pokaznoj vežbi za druge pobunjene univerzitete?
Nakon 18 godina postojanja Državni univerzitet u Novom Pazaru (DUNP) je poslednjih meseci postao simbol duboke krize u visokom obrazovanju. Studentska blokada, koja traje od januara, skrenula je pažnju javnosti na probleme u funkcionisanju ove ustanove.
Studentiovog univerziteta bili su prvi na koje je nasrnulo privatno obezbeđenje, a zaposleni koji su podržavali blokadu tvrde da se nad njima sprovodi „sistematski pritisak” i „čistka”. Uprava univerziteta negira sve optužbe i odgovornost prebacuje na nezadovoljne nastavnike koji „odlaze svojom voljom ili zato što ne ispunjavaju zakonske uslove za reizbor”.
U centru kontroverze nalazi se rektorka Zana Dolićanin, oko čijih se kvalifikacija i načina rukovođenja vode oštre polemike. Akademski plenum zatražio je od Vlade Srbije hitnu intervenciju i uvođenje prinudne uprave, dok zaposleni koji su napustili univerzitet i oni kojima preti odlazak svedoče da je situacija postala neodrživa.
Uprava DUNP-a: Nema čistke, profesori odlaze dobrovoljno
Prema tvrdnjama sagovornika „Vremena”, bivših zaposlenih na DUNP-u i onih koji i dalje tamo rade, u poslendje tri godine oko 30 nastavnika, profesora, docenata i saradnika napustilo je ovaj univerzitet.
Neki od njih otišli su samovoljno, drugi nisu reizabrani, a neki su dobili otkaze.
Dok profesori pominju „čistku”, uprava navodi da to nije tačno.
„Nema govora da se na Državnom univerzitetu u Novom Pazaru sprovodi bilo kakva ‘čistka univerzitetskih profesora’. Skoro svi nastavnici i saradnici koji su u poslednje tri godine ostali bez posla, svojom voljom su napustili univerzitet, birajući za mesto rada gradove iz kojih su došli u Novi Pazar. Najveći broj njih na posao je dolazio iz Beograda, Novog Sada i drugih udaljenih gradova Srbije. Među imenima navodno otpuštenih su i imena nekih nastavnika koji nikada nisu bili zaposleni na ovom univerzitetu”, navodi se u odgovoru DUNP-a koje je dobilo „Vreme”.
Akademski plenum prethodno je pozvao premijera Srbije Đuru Macuta i ministra prosvete Dejana Vuka Stankovića da „momentalno zaustave čistku” koju sprovodi rektorka DUNP-a Zana Dolićanin i da se uvede prinudna uprava, a javnost i građane da podignu glas i pruže otpor „nezampaćenoj čistki univerzitskih profesora”.
Iz DUNP-a, pak, tvrde da je jedini otkaz dodeljen Emiru Ugljaninu.
Ugljanin je otkaz dobio protekle sedmice. Razloge jedni vide u njegovim kritičkim stavovima prema upravi i podršci studentskim protestima. Iz uprave DUNP-a kažu da se u njegovom slučaju radi o grubim povredama radne obaveze iz Ugovora o radu i to zbog: izazivanja nereda i tuče (ili učestvovanja u tuči) u prostorijama poslodavca, ponašanja na radu koje je takvo da može dovesti do poremećaja međuljudskih i međunacionalnih odnosa, nedoličnog ponašanja na Univerzitetu i van njega, čime nanosi štetu Univerzitetu.
Da su otišli samovoljno, ali zbog atmosfere i konkursa u čije kriterijume se nisu uklapali, a koji su formulisani tako da bi „nepodobni” ostali bez posla, saglasni su sagovornici „Vremena”.
Posle 14 godina rada na Državnom univerzitetu u Novom Pazaru, Emir Zogić krajem ove godine ostaće najverovatnije bez angažmana. Odluka da neće biti reizabran u zvanje docenta saopštena mu je usmeno.
„Kako mi je rečeno, odluka o mom reizobru je negativna, što znači da 31. decembra ove godine završavam radni angažman. Ja sam i dalje u nekoj vrsti neizvesnosti, jer čekam da vidim obrazloženje, da shodno tome preduzmem zakonom predviđene korake”, kaže za „Vreme” Zogić.
Poslednjih pet godina radio je kao docent, a pre toga je bio saradnik u nastavi.
Koji bi mogli da budu razlozi za to što nije reizabran, ne može da pretpostavi. Univerzitetu je, kaže, u poslednjih 14 godina dao mnogo, a odluku o tome da ne bude reizabran ne vidi samo kao lični problem, već i problem njegovih kolega, studenata i zajednice.
„Ja sam se zaista trudio da na poslu budem stalno dostupan studentima, da se naučno usavršavam, tako da ovo vidim mnogo više kao gubitak za zajednicu i univerzitet, nego kao lični gubitak”, kaže Zogić.
A postoji poduži spisak ljudi koji su iz raznih razloga napustili DUNP, a bili su stožeri njegovog razvoja, napretka i funkcionisanja.
„Shvatila sam da nema napred“
Na tom spisku su i Anida Vrcić Amar i Aleksandra Popin. Razlozi njihovog odlaska sa DUNP-a su različiti, ali tvrdnje o pritiscima uprave slične.
Popin je radila kao vanredna profesorka na departmanu za filološke nauke. Tri meseca pre isteka ugovora na toj poziciji, dobila je upozorenje pred otkaz zbog objave na Instagramu koja se indirektno ticala univerziteta.
Otkaz nije dobila, ali joj ni ugovor nije produžen – jer nije bio raspisan konkurs za njenu poziciju.
„Bio je raspisan konkurs za redovnog profesora, za šta ne ispunjavam kriterijume, a nisam htela da se prijavim za nižu poziciju docenta”, govori za „Vreme” Popin, sada bivša zaposlena DUNP-a.
Na tom univerzitetu je, kaže, izbio požar koji je tinjao godinama. Pritisak na zaposlene naročito je pojačan otkako je na mesto rektorke izabrana Zana Dolićanin, govori Popin.
„Ne možemo da pretpostavimo šta se krije iza toga, da li je u pitanju gašenje, potpuno menjanje strukture, da li je naš univerzitet ugledno-ogledno dobro, pa ako kod nas prođe, proći će i drugde. Prvo su na naš univerzitet došli da tuku i izbacuju studente. Kod nas sve počinje, jer ne odjekne toliko u akademskoj zajednici i medijima, pa se onda prelije dalje”, kaže Popin koja je bila članica sindikata na DUNP-u.
Pritisak se sprovodi pre svega nad profesorima koji su članovi sindikata i Slobodnog univerziteta, a podržali su studentske proteste i blokade.
Naprednjački eksperiment
Da je DUNP ekpseriment za ostale univerzitete, smatra i Anida Vrcić Amar.
Do pre mesec dana radila je kao docentkinja na DUNP-u. Na ovom univerzitetu bila je zaposlena 18 godina, a sada iz Sjenice, odakle je, na predavanja putuje u Kikindu, gde je pronašla novi posao. Uprkos tvrdnjama uprave DUNP-a da nastavni kadar odlazi samovoljno jer su iz drugih gradova, pa im je Novi Pazar daleko, Vrcić Amar ima drugačiju priču.
„Otkaz sam dala u momentu kada mi je ostalo dve godine do isteka ugovora na poziciji docenta. Shvatila sam da nema napred, da mi je dalji napredak na DUNP-u blokiran”, kaže Vrcić Amar za „Vreme”.
Radila je kao docentkinja, a da bi mogla da postane vanredna profesorka, morala je da izda udžbenik. Pripremila ga je i od jula 2024. čekala odgovor komisije za izdevačku delatnost. Kada su odgovor i dve pozitivne recenzije napokon stigle, odlučeno je da ipak ne zadovoljava tehničke kriterijume. Tada je shvatila da više nema šta da radi na DUNP-u.
„U isto vreme za moju naučno-nastavnu oblast, raspisuje se konkurs za vanrednog profesora za koji nemam uslove da se prijavim, jer nemam udžbenik. Shvatam da se dovodi neko ko će biti na mom mestu i da meni verovatno nije mesto tu”, kaže Vrcić Amar.
Sa DUNP-a, tvrde sagovornici „Vremena” odlaze profesori koji rade duže od decenije, oni koji su praktično podizali ovaj univerzitet.
Novi konkursi
U Službenom glasniku objavljeni su nedavno konkursi za 32 nova nastavnika na DUNP-u.
To su konkursi koji su ili nekome namenjeni ili tako napisani da eliminišu postojeće ljude, smatra Vrcić Amar i dodaje da se univerzitet tako „oslobađa“ kadra koji propituje odluke uprave.
„Očigledno je da DUNP želi da ostane samo sa ljudima koji će slušati instrukcije, da je ova visokoobrazovna ustanova ekpserimentalna laboratorija na kojoj radi grupa naučnika koja smišlja i oprobava neke metode, pa se takav princip kasnije prenosi na ostale univerzitete.”
Zaposlene DUNP-a brine budućnost univerziteta kojim, između ostalog, upravlja osoba za koju se spekuliše da nema završenu srednju školu, a da su samim tim svi ostali nivoi obrazovanja upitni.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Otvoreni su šalteri za prijavu nelegalnih objekata po novom Zakonu o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava svojine na nepokretnosti. Kako ide prijava i šta je od dokumenata neophodno za legalizaciju objekata
Beograd se guši u saobraćaju. U većina automobila su samo vozači koji svakodnevno gube sate u kolonama. Koje je rešenje za smanjenje ogromnih saobraćajnih gužvi?
Premijer Đuro Macut istakao je da je energetska situacija stabilna i da građani ne treba da brinu o snabdevenosti, dok se rešava pitanje sankcija Naftnoj industriji Srbije
Država je izdvajala novac za izgradnju Sinofarmove fabrike vakcine u Zemunu i nakon proglašenja kraja pandemije korone, a poslednji put prošle godine. Ukupno – 48 miliona evra
Performansi ministra kulture Nikole Selakovića u vezi sa Tužilaštvom za organizovani kriminal ne odišu, doduše, naročitim glumačkim talentom, ali zato verno dočaravaju prirodu naprednjkačke vlasti
Izjavivši da je Vučić pravi cilj Tužilaštva za organizovani kriminal, Selaković je kanda aludirao na američki antimafijaški zakon RICO – ne goni se samo ko je direktno učestvovao u krivičnim delima, nego i onaj ko je bio na čelu organizacije koja ih je počinila. A poznato je ko vodi naprednjačku vlast
Naprednjačke Pirove pobede u Mionici, Negotinu i Sečnju pretvaraju u zgarište ustavno-pravni poredak Republike Srbije. Time je Vučić postao elementarna katastrofa koja pogađa sve građane. Jednostavno – zemlja je izručena bandama
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!