

Baština
U Istorijskom arhivu Beograda više nema prostora za arhivsku gradu
Istorijski arhiv Beograda više ne može da prima arhivsku građu iako ga na to obavezuje zakon, zato što nema prostora za čuvanje




U Srbiji je organska proizvodnja uglavnom ograničena na voćarstvo i povrtarstvo. Koliko je rasprostranjena i gde može da se kupi
Po poslednjim dostupnim podacima koje nudi Eurostat, Srbija se nalazi na samom začelju Evrope kada je u pitanju udeo organske proizvodnje u poljoprivredi, piše Klima101.
Naime, u Srbiji je udeo organske proizvodnje u odnosu na ukupno korišćeno poljoprivredno zemljište samo 0,83 odsto.
U konkretnim brojkama, poslednji poljoprivredni popis, koji je sproveden 2023. godine, pokazao je da je ukupna površina korišćenog poljoprivrednog zemljišta u Srbiji nešto preko 3,2 miliona hektara.
Od toga, pokazuje Eurostat, organska proizvodnja vrši se, po poslednjim dostupnim podacima, na samo 27.550 hektara.
Po udelu organske proizvodnje, Srbija se nalazi na začelju Evrope, zajedno sa Turskom, Maltom, Severnom Makedonijom i Albanijom.
Ali u drugim zemljama kako regiona, tako i Evrope, udeo organske proizvodnje je daleko veći – a u zemljama kao što je Italija gotovo dostiže i 20 odsto.
Kako je svojevremeno za Klimu101 pisala dr Svetlana Vujić sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu, organska proizvodnja u Srbiji postoji već više od 25 godina.
„Međutim, ovaj sistem i pravac je prisutan na veoma malim površinama zbog brojnih pravila i zakonskih obaveza koje proizvođači moraju da ispunjavaju”, objasnila je dr Vujić, „i uglavnom se odnosi na proizvodnju povrća i voća, i izuzetno malo je prisutan u ratarskoj proizvodnji”.
Poslednjih godina, sve više stručnjaka ali i poljoprivrednika u Srbiji okreće se i tzv. regenerativnoj poljoprivredi, koja umesto izbegavanja sintetičkih đubriva, pesticida i aditiva, u prvi plan stavlja prakse za očuvanje kvaliteta zemljišta.
Ali ovi „pravci” u savremenoj poljoprivredi nisu po prirodi sukobljeni, već samo na različite načine pristupaju problemu održivosti.
A ukoliko želimo da dugoročno sačuvamo kvalitet i zdravlje našeg zemljišta, ali i šire naše okoline, moramo se u većoj meri okrenuti održivim poljoprivrednim praksama.
Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!


Istorijski arhiv Beograda više ne može da prima arhivsku građu iako ga na to obavezuje zakon, zato što nema prostora za čuvanje


Pravni fakultet u Beogradu naprasno je obrisao bazu diplomaca sa sajta. Lazar Čovs, novinar koji je sačuvao tu bazu, sada se suočava sa prijavama da tobože krši pravila o ličnim podacima


Tokom održavanja Beogradski polumaratona u subotu 18. aprila, Beograđane očekuju velike izmene u javnom prevozu. Brojne tramvajske, trolejbuske i autobuske linije biće ukinute, skraćene ili preusmerene


Počinje javna rasprava o Nacrtu zakona o roditeljima-negovateljima. Mišljenja su podeljena, stižu brojne kritike


Policija je u petak noću upala na Medicinskog fakulteta u Beogradu, saopštili su studenti tog fakulteta. MUP demantuje da je policija ušla u zgradu fakulteta
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve