img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Društvo

Bešlin: Kalendar MUP-a nastavak rehabilitacije fašizma u Srbiji

26. јануар 2024, 16:19 Žarka Radoja
Dušan Komarčević / Radio Slobodna Evropa
Sporna fotografija u kalendaru MUP-a, izvor: RSE
Copied

MUP je saopštio da je kvislinška Srpska državna straža „deo istorijskog razvoja srpske policije, pa su njihove fotografije uvrštene u kalendar (...) da bi ilustrovale izgled policije tokom okupacije“

Objavljivanje dve fotografije kvislinške Srpske državne straže (SDS) u kalendaru Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije za 2024. je kontinuitet rehabilitacije srpske kolaboracije u Drugom svetskom ratu, a kako je i sama kolabiracija bila fašizam, ovo jeste svojevrsna rehabilitacija domicilnog fašizma.

Ovim rečima istoričar Milivoj Bešlin komentariše da su u godišnjem kalendaru MUP-a objavljene dve fotografije Srpske državne straže, koja je delovala na prostoru Srbije tokom nacističke okupacije u Drugom svetskom ratu.

„Deo istorijskog razvoja MUP-a Srbije“

MUP je u saopštenju od petka, 26. januara naveo da je SDS „deo istorijskog razvoja srpske policije, pa su njihove fotografije uvrštene u kalendar (…) da bi ilustrovale izgled policije tokom okupacije“.

Navodi se da je MUP uradio istorijski kalendar sa idejom da se u različitim segmentima, kroz istorijske epohe, predstavi razvoj i izgled srpske policije, bez obzira na ideološki koncept i ulogu u pojedinim vremenima.

Kalendar, pod motom „220 godina Prvog srpskog ustanka, 220 godina policije u Srbiji“, donosi umetničke slike i fotografije od početka 19. veka do šezdesetih godina prošlog veka, a među njima su i dve fotografije koje prikazuju defile pripadnika SDS-a potpisane sa: „Parada Srpske državne straže na Terazijama u Beogradu 1942. godine“, piše Radio Slobodna Evropa.

Upravo taj potpis je razlog za Bešlina da ne sumnja u navodnu grešku.

„Neko u MUP-u je svesno i namerno želeo da uspostavi kontinuitet sa fašističkim i zločinačkim formacijama koje su bile u funkciji okupatora, odnosno, Trećeg rajha. Time nije samo izvršena rehabilitacija domaćeg fašizma, već je i legitimisana i kao poželjna predstavljena izdaja zemlje, jer je kolaboracija drugo ime za izdaju“, napominje Bešlin.

Najzad, dodaje sagovornik „Vremena“, ovo je najočitiji dokaz da se režim u Srbiji ne samo odrekao svakog antifašizma, već je one koji su imali ključni zadatak da guše svaki antifašistički otpor predstavio kao svoje istorijske uzore.

Čemu je služila Srpska državna straža?

Milan Nedić, koji je bio na čelu kvislinškog aparata u okupiranoj Srbiji, u cilju gušenja antifašističkog otpora je imao dve oružane formacije – Srpsku državnu stražu i Srpsku graničnu stražu.

SDS je osnovana 1942. sa ciljem očuvanja okupacionog fašističkog poretka i borbe protiv antifašističkih snaga. Za njih su vezani brojni zločini, a bili su poznati po surovostima kako bi, prema rečima Bešlina, uklopili okupiranu Srbiju u „novi poredak“ predvođen nacističkom Nemačkom Adolfa Hitlera.

„Ovaj skandal, osim što nam šalje poruku i o mogućim metodama kojima će se Srbije služiti u budućnosti, s obzirom na to sa kim žele da uspostave istorijski kontinuitet, nastavak je politike brutalnog istorijskog revizionizma. Ali ovo nije samo odlika aktuelnog režima… Svi režimi, od sloma socijalizma devedesetih godina, provodili su sličan ideološki koncept“, kaže Bešlin.

Podseća da su vlasti posle 5. oktobra, u vreme režima Demokratske stranke Srbije i Demokratske stranke najpre rehabilitovale kolaboraciiju i to skupštinskim rezolucijama i zakonima, a da su beogradske vlasti u to vreme kačile među gradonačelnike prestonice i sliku šefa zloglasne, fašističke policije Dragog Jovanovića.

„Reč je o konstantnoj težnji različitih političkih struktura kojima je zajedničko da baštine vrednosti i ideologiju srpskog nacionalizma da svoje ideološke pretke oslobode istorijske stigme zločina, izdaje zemlje i kolaboracije koja je bila u funkciji fašističkih okupatora. Dodatni cilj je i dalje negiranje antifašizma i odricanje od vrednosti koje je baštinio oslobodilački, partizanski pokret“, kaže Bešlin.

Rehabilitacije četničkog pokreta u Srbiji

U Srbiji je u od petooktobarskih promena pokrenut čitav niz procesa rehabilitacije četničkih vođa u vreme Drugog svetskog rata. Među njima su komandant Jugoslovenske vojske u otadžbini Dragoljub Draža Mihailović i četnički vojvoda Nikola Kalabić.

Međutim, zahtev za rehabilitaciju predsednika kvislinške Vlade Srbije tokom Drugog svetskog rata Milana Nedića Viši sud u Beogradu je odbio 2019. godine.

Nedić je bio na čelu takozvane Vlade nacionalnog spasa od avgusta 1941. do oktobra 1944. godine, u vreme nacističke okupacije u Drugom svetskom ratu.

Nakon hapšenja po oslobođenju Srbije, februara 1946. godine izvršio je samoubistvo u zatvoru.

„Srpski, kao i svi drugi nacionalizmi u Jugoslaviji, nezavisno od toga kako su započeli rat, završili su ga u kolaboraciji sa fašizmom. Zbog toga danas svi oni žele da svoje ideološke pretke i samu ideologiju oslobode istorijske krivice za zločine i kolaboraciju“, zaključio je istoričar Milivoj Bešlin, saradnik Instituta za filozofiju i društvenu teoriju u Beogradu.

Tagovi:

četnici Draža Mihailović Milan Nedić MUP Srbije rehabilitacija sds Srbija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Kako klimatske promene utiču na topljenje glečera

Klimatske promene

30.мај 2025. Katarina Šanc / DW

Kataklizma zbog topljenja glečera: Planine se obrušavaju, mora se dižu

Prema navodima naučnika, švajcarski glečeri su između 2022. i 2023. izgubili leda koliko od 1960. do 1990. godine. Glečeri i ledeni štitovi čuvaju oko 70 odsto svetskih zaliha slatke vode, a prema podacima naučnika, dve milijarde ljudi širom sveta zavise od vode iz glečera za svoje osnovne svakodnevne potrebe

REM

REM

30.мај 2025. K. S.

Građanske inicijative: Izbor za Savet REM-a još gori nego prošli put

Izbor za članove Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM) upao je u novu fazu. Skupštinski Odbor za kulturu i medije o njima raspravlja u petak (30. maj), a Građanske inicijative među predlagačima i kandidatima našle su brojne neregularnosti

Ultrazvuk štitaste žlezde

Zdravlje

29.мај 2025. Katarina Stevanović

Šta morate da znate o štitastoj žlezdi: Kako na vreme otkriti bolest i kako se leči?

Od nesanice i anksioznosti do raka – poremećaji rada štitaste žlezde pogađaju milione ljudi, a simptomi se lako mogu pomešati s posledicama svakodnevnog stresa. Autorka ovog teksta zna to iz ličnog iskustva, a uz pomoć stručnjaka donosi sve što treba da znate o jednoj od najrasprostranjenijih endokrinih bolesti današnjice

Naslovna strana Vremena

Novi broj „Vremena”

28.мај 2025. I. M.

Adam Mihnjik za „Vreme”: Studentski bunt je kulturna budućnost Srbije

U intervjuu iz Varšave, Adam Mihnjik, jedan od najvažnijih evropskih intelektualaca govori o otporu, komunizmu, novinarstvu, zatvoru i zašto veruje da Srbija ima šansu za bolji put

Pobunjeni prosvetni radnici: Meta odmazde režima

Novi otkazi u prosveti

28.мај 2025. T. S.

Obračun sa neposlušnima: Tri nastavnice iz Srbobrana dobile otkaz zbog obustave nastave

Tri nastavnice iz Gimnazije „Svetozar Miletić“ u Srbobranu dobile su otkaz jer su u znak podrške studentskim protestima obustavile nastavu. One su poslednje žrtve neobuzdanog režima koji se mesecima obračunava sa pobunjenim prosvetnim radnicima

Komentar

Pregled nedelje

Šamarčina iz Moskve

Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji

Filp švarm       

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure