img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Urbanizam

Beograd na vodi širi se kao kuga: Na udaru Sajam i Novi Beograd

11. април 2024, 16:23 Tijana Stanić
Od kada je najavljeno potencijalno rušenje Beogradskog sajma, stručnjaci upozoravaju na posledice koje će osećati i naredne generacije Foto: Milovan Milenković
Beogradski sajam
Copied

Beograd na vodi prelazi preko Save, a zahvatiće i Čukaricu, kao i parcele na području Savskog venca i Starog grada. Proširenje od 327 hektara obuhvatiće i Beogradski sajam, čija je Hala 1 proglašena za nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture. Arhitektica dr Iva Čukić upozorava na moguće dugoročne posledice neplanske gradnje i nepovratno devastiranje životne sredine

Beograd na vodi širi se za dodatnih 327 hektara i „prelazi preko reke“. Prema Odluci o promeni Prostornog plana objavljenoj danas u Službenom glasniku Republike Srbije, prostor Beograda na vodi zahvatiće Novi Beograd i Čukaricu, kao i dodatne parcele na području Savskog venca i Starog grada.

Pristupa se izradi izmena i dopuna Prostornog plana područja posebne namene uređenja dela priobalja grada Beograda – područje priobalja reke Save za projekat „Beograd na vodi” , objavljeno je danas u Službenom glasniku, prenosi N1.

„Okvirna granica izmena i dopuna Prostornog plana obuhvata delove područja grada Beograda, odnosno delove katastarskih opština: Savski venac, Stari grad, Novi Beograd i Čukarica, površine od oko 327 hektara“, navodi se u Odluci Vlade Srbije.

Tako će se Beograd na vodi proširiti na teritoriji katastarske opštine Savski venac, u zoni Brankovog mosta, zatim u zoni uz Karađorđevu ulicu, potom u zoni Savskog trga kao i u zoni između Savskog trga i Drinske ulice.

Nove parcele koje će biti obuhvaćene Beogradom na vodi nalaze se i u zoni Mostarske petlje do obale reke Save kod Starog železničkog mosta, kao i u zoni Savskog priobalja.

„Na teritoriji KO Novi Beograd obuhvata sledeće delove kat. parc. br. 6628/1, 6628/2, 5390, 6631/1, 2390 i 2387. Na teritoriji KO Stari grad, obuhvata sledeće delove kat. parc. br. 22/6, 2007 i 69/1“, stoji u Odluci.

Ubedljivo najveći broj parcela koje će biti pod Beogradom na vodi nalazi se na teritoriji KO Čukarica.

Šta će biti sa Beogradskim sajmom

Prostor na koji će se prema Odluci o promeni prostornog plana proširiti Beograd na vodi obuhvata i parcelu na kojoj se nalazi Beogradski sajam, čija je hala 1 proglašena za nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture. Zbog proširenja Beograda na vodi već je ranije najavljivano rušenje svih hala osim hale 1, 2 i 3 i izmeštanje Sajma u Surčin, gde bi bio izgrađen u sklopu organizacije EKSPO 2027.

Arhitektica i urbanistkinja dr Iva Čukić kaže da današnja Odluka verovatno znači izmeštanje Beogradskog sajma.

„Plan proširenja Beograda na vodi je planski akt koji je viši u odnosu na plan koji treba da se sprovodi na Sajmu. Tako da ovim planom može da se izvrši prenamena zemljišta i verovatno je da će se to desiti pošto je ono uglavnom u javnoj svojini – i područje Sajma i Brodogradilište koje je preko puta“, kaže za „Vreme“ ko-osnivačica udruženja Ministarstvo prostora.

Zbog ranijih najava o rušenju i izmeštanju sajma organizovani su brojni protesti, a pokret „Kreni-promeni“ je početkom marta ove godine u zgradi Skupštine grada Beograda predao peticiju sa više od 31.550 potpisa građana kojom se zahteva da se ceo kompleks Sajma stavi pod zaštitu, i da se odustane od rušenja hala. U protivnom vlast će se suočiti sa građanskom neposlušnošću, saopštio je tada ovaj pokret.

Tri puta veća površina nego prvobitno namenjena Beogradu na vodi

Proširenje Beograda na vodi platiće sama kompanija, a Čukić upozorava na probleme koje može izazvati davanje ovako velike javne površine privatnom licu na duži period.

„Ovo je problem za grad, jer se javna svojina daje privatnom licu. Radi se o ozbiljnoj površini zemljišta, tri puta većoj nego onoj koja je prvobitno bila dodeljena Beogradu na vodi. Trebalo bi proveriti da li se ovo radi pod aneksom ugovora koji je javnosti predstavljen 2015. godine, jer je tada ovo zemljište firmi Beograd na vodi dato na 99 godina, van naših zakona“, smatra Čukić i upozorava na moguću zloupotrebu pojedinaca.

„Ako se podrazumeva da je modus operandi isti, ovo je još opasnije jer je širenje Beograda na vodi na tako veliku teritoriju Beograda u stvari punjenje džepova pojedinaca. S druge strane, sama privatizacija priobalja je opasna sama po sebi jer pravi neku vrstu društvene i prostorne segregacije. Nema sadržaja javne namene, nema stanovanja ili bilo kojih drugih aktivnosti koje većina ljudi iz Beograda može da priušti“.

Ekološka devastacija priobalja

Naša sagovornica ističe da je urbano planiranje važno da kako bi se istovremeno omogućio dobar kvalitet života i vodilo računa o posledicama gradnje po sam grad i njegovu klimu.

„Studije koje su radile moje kolege sa Arhitektonskog fakulteta pokazale su da je zona Beograda na vodi sto odsto ekološki devastirana, bez mogućnosti da se na neki način vrati u zdravo stanje. To strašno utiče i na odbranu od poplava, ali i na temperature u gradu“, ističe Čukić.

„Neplanskom izgradnjom ovo se dugoročno uništava. Posledice ne mogu da se isprave“.

Tagovi:

Beograd na vodi Beogradski sajam beogradski sajam beograd na vodi
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Prosveta

14.јул 2026. Sonja Ćirić

Nacionalni udžbenici iz istorije i geografije: Naprednjački pristup istini

Rezultati javnog poziva autorima nacionalnih udžbenika za istoriju i geografiju pokazaće da li su prosvetari u pravu kad smatraju da je na delu politički pristup naučnoj istini

Žuti press prsluk u rukama iskapan crvenom bojom, ljudi u pozadini

Bezbednost novinara

14.јул 2026. A.M.

ANEM: U prvoj polovini godine formirano 45 odsto više predmeta zbog napada na novinare

Uprkos rastu broja prijavljenih napada, u većini slučajeva nema sudskog epiloga. ANEM upozorava na gotovo potpunu nekažnjivost nasilja nad novinarima

Nemanja Vidić

Hronika

14.јул 2026. B. B.

Nemanja Vidić pozvan u tužilaštvo povodom Skaj prepiski

Nemanja Vidić je prethodno protiv NN lica podneo krivičnu prijavu zbog ugrožavanja sigurnosti

Profesor Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Vladimir Mihić

Filozofski fakultet u Novom Sadu

14.јул 2026. I. C.

Odlukom Senata Univerziteta u Novom Sadu profesor Vladimir Mihić zvanično je ostao bez posla

Senat Univerziteta u Novom Sadu odbio je prigovor profesora Vladimira Mihića na ponovljenoj sednici za izbor u zvanje, čime je ovaj profesor Filozofskog fakulteta i zvanično ostao bez posla

Dragan J. Vučićević

Diskriminacija

14.јул 2026. A.M.

Obustavljen postupak protiv Dragana J. Vučićevića po pritužbi za diskriminaciju Roma

Poverenik za zaštitu ravnopravnosti izdao je upozorenje javnosti i zatim obustavio postupak po pritužbi protiv Dragana J. Vučićevića za diskriminaciju Roma

Komentar
Brankov most

Komentar

Prebijanje Vladimira Arsenijevića: Zlo ispod mosta

Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Velin Milić u paradnoj uniformi prima orden od Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Mafijaški rat u doba naprednjaka

Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora

Filip Švarm
Predsednik Srbije

Komentar

Zašto je važan častan predsednik Republike?

Pođimo od toga da Vučićev režim prvo uspe da pokrade parlamentarne pa onda raspiše predsedničke izbore koje bilo koji njegov kandidat teško da može da dobije. Častan predsednik Republike u nečasnom sistemu bio bi poput oveće rupe u tkanini koja se već dobrano oparala

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1853
Poslednje izdanje

Fudbal, kriminal, politika i skaj aplikacija

Zašto Nemanju Vidića nema ko da štiti Pretplati se
Mafija i država

Režimski zaštitnici ortaka sa aplikacije Skaj

Rak u Srbiji

Onkološki pacijenti nisu statistički podaci

Srbija i Evropska unija

Predstavljanje Potemkinove Srbije

Intervju: Vladimir Vučković, ekonomista, bivši član Fiskalnog saveta, predavač na Mokrogorskoj poslovnoj školi

Srbija kao platforma za tuđe strategije

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure