

Bezbednost
Rusi obučili oko 150 ljudi u Srbiji za napade
Ruske bezbednosne službe regrutovale oko 150 ljudi koji su prošli specijalizovanu obuku u Srbiji za izvođenje direktnih napada na odabrane ciljeve, objavila je Estonska obaveštajna služba




Gradovima Srbije prodefilovala su vozila okićena zastavama uz zvuk sirena. U Podgorici je održan protest protiv rezolucije ali i glasanja te zemlje u Ujedinjenim nacijama
Na ulicama Beograda posle usvajanja Rezolucije o Srebrenici prodefilovale su kolone vozila sa srpskim zastavama. Nakon glasanja u Ujedinjenim nacijama zaviorile su se zastave i u Novom Sadu, Kosovskoj Mitrovici i Podgorici.
Vozila u Beogradu su kružila centrom grada, ali i Novim Beogradom, dok je na Slaviji bio kolaps zbog nepoštovanja saobraćajnih propisa.
U Novom Sadu više desetina automobila okićenih zastavama kretalo se Bulevarom cara Lazara u pravcu Varadinskog mosta. Kolona vozila sa zastavama krenula je i iz Valjeva auto-putem ka Beogradu.
Večeras je u Njujorku održana Generalna skupština Ujedinjenoh nacija na kojoj je usvojena Rezolucija o genocidu u Srebrenici, čime je 11. jul postao Međunarodni dan sećanja, a u nacrtu rezolucije se podseća na presude Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju u Hagu i Međunarodnog suda pravde u Hagu, kojima je zločin u Srebrenici okarakterisan kao genocid.
Defile na Kosovu
Usvajanje Rezolucije pratio je defile automobilima sa srpskim trobojkama na ulicama severnog dela Kosovske Mitrovice, prenosi KoSSev.
Građani su se provozali ulicama sa srpskim zastavama postavljenim na prozorima i haubama automobila. U koloni koja se kretala svirajući i mašući zastavama od kružnog toka kod fontane do drugog kružnog toka – kod spomenika Knezu Lazaru, bilo je stotinak automobila.
Protest u Podgorici
Na protestu ispred zgrade Vlade Crne Gore čule su se kletve i da se u Srebrenici „desio zločin, a ne genocid“, te da su mnogi ubijeni bili u paravojnim formacijama Nasera Orića.
Okupljeni su držali zastave Srbije, Kraljevine Crne Gore i Rusije, a neki su bili u majicama sa slovom „Z“, simbolom ruske vojne akcije u Ukrajini i skandirali Ratku Mladiću, uzvikivali „Izdaja!“ i „Rusija!“.
„Čuli smo da je izglasana sramna rezoluzija o Srebrenici! Predsednik Vlade i predsednik države znaju da mi nismo bili za to. Ovo je pitanje od nacionalnog interesa za srpski narod. Pozivam vas noćas da ne pravite blokade, danas nas je malo. Nosite u srcu Svetog Vasilija Ostroškog i mitropolita Amfilohija i pobedićemo!“, rekao je direktor Osnovne škole „Bajo Pivljanin“ Milutin Mirjačić.
Organizatori skupa su Srpski kulturni centar „Patrijarh Varnava“, Srpski kulturni klub „Sveti Sava“, Srpsko društvo Sveti Sava iz Bijelog Polja, Udruženje poštovalaca učesnika oslobodilačkih ratova 1912-1918, NVO „Herceg“ – Pljevlja, NVO „Srpska nit“, NVO „Božuri“, NVO „Stupovi“, NVO „Miholjski zbor“, NVO „Serdar“ i Noćni vukovi.Na skupu su bili i pravoslavni sveštenici, poslanik Ujedinjene Crne Gore (UCG) Vladimir Dobričanin, predsednik „Prave Crne Gore“ Marko Milačić, bivša ministarka prosvete Vesna Bratić.
Predstavnik Crne Gore, koja je glasala za usvajanje rezolucije, rekao je nakon njenog usvajanja da rezolucija nepogrešivo osuđuje zločin i poziva članice da spreče buduće genocide, da se priča o tome kroz obrazovanje i da se spreči veličanje ratnih zločina, zločina protiv čovečnosti i genocida i da ti koji su odgovorni za genocid budu odgovorni za to.
Naglasio je predloge koje je Crna Gora dala u preambuli kako bi se postiglo da se jasno i jednoglasno naglasi individualni karakter zločina i da se spreči zloupotreba, bilo politička, bilo pravna, kako bi se ljudi ili narod označili kao genocidni.


Ruske bezbednosne službe regrutovale oko 150 ljudi koji su prošli specijalizovanu obuku u Srbiji za izvođenje direktnih napada na odabrane ciljeve, objavila je Estonska obaveštajna služba


Smatrao je da je glavno delom njegovog života knjiga „Na sud istorije: Geneza i posledice staljinizma“, o Velikom teroru u SSSR-u. Zajedno sa disidentima fizičarima Andrejem Saharovom i Valentinom Turčinom objavio je 1970. otvoreno pismo sovjetskim liderima o potrebi demokratizacije sovjetskog sistema. Kritikovao je puč protiv Gorbačova 1991, ali i predsednika Rusije Borisa Jeljcina


Aktivistkinjama u Kuli upućene su pretnje u kojima se rodno zasnovano nasilje koristi kao političko oružje zastrašivanja. To je pokušaj da se te žene uklone iz javnog prostora zato što su kritikovale režim Aleksandra Vučića


Viši sud u Novom Sadu odbio je predlog da grupi od šestoro aktivista iz tog grada, kojima se sudi u odsustvu zbog navodnog pokušaja rušenja ustavnog poretka, budu ukinuti pritvor i poternice kako bi im se omogućilo da se vrate svojim kućama


Vlasnik pekare u Surdulici za „Vreme“ govori o agoniji kroz koju prolazi sa porodicom otkako je njegov rođak izazvao saobraćajnu nesreću u kojoj je stradao jedan Surduličanin
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve