img
Loader
Beograd, 26°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Generalna skupština UN-a

Generalna skupština UN: Usvojena Rezolucija o Srebrenici, Vučić ogrnut zastavom Srbije

23. мај 2024, 18:30 M.P. /S.Z./RTS
Foto: Printscreen
Vučić: Niko na svetu mi nece uzeti moju zastavu.
Copied

Za Rezoluciju o genocidu u Srebrenici glasale su  84 države članice Ujedinjenih nacija. Protiv je bilo 19 zemalja, dok je 68 bilo uzdržano. Na sednici Generalne skupštine UN u Njujorku predsednik Srbije Aleksandar Vučić ukazao je da će usvajanje rezolucije otvoriti Pandorinu kutiju, a nakon glasanja ogrnuo se zastavom Srbije

Za Rezoluciju o genocidu u Srebrenici glasale su  84 države članice Ujedinjenih nacija. Protiv je bilo 19 zemalja, dok je 68 bilo uzdržano.

Rezolucijom se 11. jul proglašava Međunarodnim danom sećanja na genocid u Srebernici. Naglašava se odgovornost država da okončaju nekažnjivosti za genocid, zločine protiv čovečnosti, ratne zločine i druga kršenja međunarodnog humanitarnog prava i međunarodnog zakona o ljudskim pravima i da krivično gone odgovorne za takva dela da bi se izbeglo njihovo ponavljanje i došlo do održivog mira, pravde, istine i pomirenja.

Predsednik Aleksandar Vučić pre glasanja na sednici Generalne skupštine u Njujorku rekao je da rezolucija o Srebrenici neće doneti pomirenje u regionu. Tokom glasanja je u rukama čvrsto držao zastavu Srbije, da bi se nakon što je rezolucija usvojena ogrnuo njome uprkos opomeni obezbeđenja.

Individualni karakter zločina

Predstavnik Crne Gore, koja je glasala za, rekao je nakon glasanja da rezolucija nepogrešivo osuđuje zločin i poziva članice da spreče buduće genocide, da se priča o tome kroz obrazovanje i da se spreči veličanje ratnih zločina, zločina protiv čovečnosti i genocida i da ti koji su odgovorni za genocid budu odgovorni za to.

Naglasio je predloge koje je Crna Gora dala u preambuli kako bi se postiglo da se jasno i jednoglasno naglasi individualni karakter zločina i da se spreči zloupotreba, bilo politička, bilo pravna, kako bi se ljudi ili narod označili kao genocidni.

Istakao je da Crna Gora smatra da je kroz te predloge dala značajan doprinos kako bi se izbegla pogrešna tumačenja suštine rezolucije.

Rezolucija može biti pogrešno protumačena

Grčki ambasador pri UN, Evangelos Sekeris ocenio je da rezolucija o Srebrenici može da bude pogrešno protumačena i da podrije napore usmerene ka regionalnoj saradnji za jedinstvenu evropsku budućnost.

„Tajming ove rezolucije takođe izaziva zabrinutost, jer se našla na dnevom redu tek posle odluke Evropskog saveta da se otvore pregovori sa Bosnom i Hercegovinom, što ugrožava taj pozitivni momentum u okviru same Evropske unije“, ocenio je grčki diplomata.

Sekeris je rekao i da je, u kontekstu ozbiljnih izazova koji prete miru i stabilnosti Zapadnog Balkana, potrebna inicijativa koja promoviše deeskalaciju i jedinstvo i koja utire put ka zajedničkoj budućnosti za ceo region.

Grčka je bila uzdržana prilikom glasanja o ovoj rezoluciji.

Duboke podele

Ruski ambasador pri UN Vasilij Nebezja rekao je da rezultat glasanja u Generalnoj skupštini UN pokazuje duboke podele u međunarodnoj zajednici, ocenjujući da se radi o „Pirovoj pobedi predlagača“.

Veći broj članica nije podržao ovaj dokument nego što je podržalo, rekao je ruski diplomata, navodeći da je ovom rezolucijom „sav teret zločina stavljen na leđa srpskog naroda, dok se drugi narodi ni ne pominju“.

Odbaciti dvostruke standarde

Predstavnik Indonezije poručio je nakon usvajanja Rezolucije o Srebrenici da svet mora odbaciti dvostruke standarde i ocenio da se pred očima planete odvija genocid u Gazi u kojem je izgubljeno više od 35.000 života uglavnom žena i dece.

Kako je rekao, Indonezija je glasala za nacrt rezolucije.

Predstavnik Irana u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija rekao je da bi usvajanje rezolucije o Srebrenici trebalo da „ujedini ceo svet kako bi došlo do globalnog odbacivanja zločina“.

Dodao je da glas te zemlje za rezoluciju znači podršku i saosećanje sa žrtvama iz 1995. godine, kao i podršku nekolicini Iranaca koji su takođe stradali 1995. godine, „u pokušaju da pomognu ljudima“.

Vučić: Teško je govoriti posle Nemačke

„Želim da razotkrijem neistine, ja sam se poklonio žrtvama u Srebrenici. Teško je govoriti posle Nemačke“, rekao Vučić i pozvao da glasaju protiv jer kako je rekao ovoi je visokopolitizovana rezolucija.

Postavio je pitanje zašto se donosi rezolucija kada se radi o individualnoj odgovornosti, a svi odgovorni su osuđeni. Upitao je zašto se ovaj slučaj donosi kada smo već doneli rezoluciju 2015. godine. 

Takođe je pitao i da li ova rezolucija donosi pomirenje. Upitao je stalnog predstavnika Nemačke zašto su krili pripremu za ovu rezoluciju.Predsednik je upitao zašto se ova rezolucija baš sada donosi.

„Nadam se da će svi genocidi po rezoluciji iz 2015 biti osuđeni uključujući i genocid učinjen prema srpskom narodu. Platili smo najveću cenu u Drugom svetskom ratu“, rekao je Vučić.

Kina protiv rezolucije

Pre glasanja kineski ambasador pri UN, Fu Cong rekao je da će njegova država glasati protiv rezolucije, jer ovaj dokument nije u skladu sa osnovnim načelima UN, te izaziva podele u BiH i regionu.

Protiv se izjasnila i Nikaragva. Kuba je odbacila tekst rezolucije o Srebrenici. Azerbejdžan se izjasnio da neće glasati, kao i Venecuela, a Namibija, Angola i Ujedinjeni Arapski Emirati  da će biti uzdržani.

Kako RTS saznaje, kosponzorstvo rezoluciji u Srebrenici o kojoj se danas raspravlja i glasa u Generalnoj skupštini UN povukli su Vanuatu, Antigva i Barbuda i Malavi.

Minutom ćutanja za poginulog iranskog predsednika Ebrahima Raisija počelo je zasedanje Generalne Skupštine UN na kojoj se raspravlja o rezoluciji o Srebrenici.

Sednica je počela izlaganjem predstavnice Nemačke u UN Antje Lendersen koja je obrazložila tekst rezolucije o Srebrenici.

Lažne optužbe na tekst rezolucije

Predstavnica Nemačke u UN Antje Lendertse predstavila je nacrt rezolucije o Međunarodnom danu sećanja na genocid u Srebrenici.

„Naša inicijateva treba da oda poštu nastradalima i pruži podršku preživalima. Označavanje 11. jula kao Međunarodnog dana sećanja na Srebrenicu treba da omogući godišnje obeležavanja dana u UN, i sadrži jezik protiv poricanja genocida. Lažne optužbe o tekstu ove rezolucije su širene, ona nije usmerena ni protiv koga, posebno ne Srbije, cenjenog članice organizacije, već isključivo protiv počinicoa genocida. U nacrt rezolucije su uneta i dva amandmana, Crna Gora je tražila da se podvuče da je odgovornost individualna i da ne može da se odnosi ni na jednu etničku grupu. Sve etničke zajednice tokom rata u BiH su stradale i želimo da sve žrtve budu prepoznate. Pozivam sve članice da podrže ovu rezoluciju i glasaju ako bude stavljena na glasanje“, rekla je predstavnica Nemačke u UN.

Tagovi:

Srebrenica Generalna skupština Ujedinjenih nacija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Evropski parlament

25.јун 2026. B. B.

Lopandić: Srbiju čeka nova, oštrija rezolucija Evropskog parlamenta

„Vlasti se sad hvale time što smo izgubili kao zemlja šest meseci sa tim preganjanjem sa Venecijanskom komisijom“, kaže nekadašnji šef Misije Srbije u EU Duško Lopandić

Marinika Tepić

25.јун 2026. B. B.

Tepić: Moguća podrška predsedničkom kandidatu studenata – ako to nije Milo Lompar

„Mi kao proevropska stranka i grupacija koja se koncentriše sada sa namerom da izađe na izbore, smatramo da neko kao Milo Lompar ne može da bude predsednik Srbije, uprkos onome - ili Srbija ili mafija“, ističe Marinika Tepić

Afera „Zvučni top“

25.јун 2026. B. B.

Akademik Saičić: Sistem je izopačen, svima je jasno da je vlast koristila zvučno oružje

„Uplašena konstantnim padom svog rejtinga, i uporednim rastom studentskog pokreta, vlast bi da proglasi studente za terorističku organizaciju i spreči njihovo učešće na izborima“, kaže redovni član SANU i profesor Hemijskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Radomir Saičić

Zastave pred zgradom Evropskog parlamenta

Evrointegracije

25.јун 2026. B. B.

Zašto Srbija zaostaje za regionom u podršci Evropskoj uniji

Primeri Crne Gore i Albanije pokazuju na koji način se komunicira u javnosti onda kada zemlja zaista želi da uđe u Evropsku uniju, kaže novinarka portala Savremena politika Sofija Popović

Projekat „Jadar“

25.јун 2026. B. B.

BIRN: Ko je Nemac koji Vučića zove „moj divlji Srbin“ i žudi za srpskim litujumom

Jerg Heskens je podržavao projekat „Jadar“, čak i kada su pojedinci iz nemačke ambasade u Beogradu ukazivali na to da Nemačka ne bi trebalo da ga forsira zbog protivljenja građana, piše BIRN

Komentar
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Bivši šef beogradske policije Veselin Milić u policijskoj uniformi sa šapkom

Pregled nedelje

Tako je govorio Boske

Kako je priznavši ubistvo Aleksandra Nešovića, Saša Vuković Boske vratio pažnju javnosti na Veselina Milića? Šta još upada u oči u njegovom iskazu

Filip Švarm

Komentar

Ubistvo na Senjaku: Slučaj za Herkula Poaroa

Ubistvo Aleksandra Nešovića u restoranu „27“ pretvara se kriminalističku misteriju koju bi mogao da reši samo Herkul Poaro

 Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure