

Hag
Ratko Mladić doživeo još jedan moždani udar?
Mladićev sin tvrdi da je osuđeni ratni zločinac ponovo prebačen u bolnicu zbog novog moždanog udara. Odluka o puštanju u Srbiju još nije doneta




Mladićev sin tvrdi da je osuđeni ratni zločinac ponovo prebačen u bolnicu zbog novog moždanog udara. Odluka o puštanju u Srbiju još nije doneta


Ni trideset godina nakon velikog pokolja u Srebrenici, očigledno je da mnogima u Srbiji još nije jasno šta se tamo dogodilo. A režim Aleksandra Vučića čini sve što može da se zločin zaboravi, ili prikaže nakaradno. Zato za sve koji žele da znaju istinu još jednom objavljujemo rekonstrukciju događaja Dejana Anastisejivića


Vlast u Srbiji je najmanje četrdeset puta poricala genocid u Srebrenici - samo tokom prošle godine. Tako smo došli do toga da svako ko samo pomene pokolj muslimana u Srebrenici biva optužen da sve Srbe proglašava genocidnim narodom


U srpskim udžbenicima je poslednjih godina posvećeno više pažnje devedesetim godinama, ali na "najpogrešniji mogući način". U slučaju Srebrenice je tako očigledna namera "negiranje genocida ili potpuna relativizacija onoga što se dogodilo"


Na današnji dan pre deset godina Evropski parlament je usvojio Rezoluciju o Srebrenici. Oštro je osuđen zločin u koji je u skladu sa presudama Haškog tribunala i Međunarodnog suda pravde označen kao genocid


„Brine, baš brine ta snažna potreba za podelama, koja zapravo samo služi zamagljivanju odgovornosti. Predstava "Njih više nema" glasno, baš glasno poziva na slušanje. Sve je u njoj posvećeno slušanju drugog, i to je mislim ono što nam je bas potrebno“


"Njih više nema", tekst Dorutina Baša, režija Andrej Nosov, “Hartefakt kuća”


Priznanje bivšeg generala Vojske Republike Srpske Radislava Krstića za odgovornost i kajanje zbog učešća u genocidu u Srebrenici može da bude veoma važno, kaže direktorka Inicijative mladih za ljudska prava (YIHR) Sofija Todorović


Radislav Krstić, bivši general vojske Republike Srpske, u otvorenom pismu je zatražio prevremeno puštanje na slobodu, te priznao odgovornost i naveo da se kaje zbog učešća u genocidu u Srebrenici


Hiljade ljudi od 8. do 11. jula ponovo pešači od Nezuka do Potočara povodom obeležavanja godišnjice genocida u Srebrenici. Marš mira, dvadeseti po redu, održava se u specifičnim okolnostima i podignutim tenzijama izazvanim izglasavanjem Rezolucije o Srebrenici u Ujedinjenim nacijama


Suđenje šestorici bivših pripadnika Vojske Republike Srpske (VRS) koji se terete za genocid u Srebrenici počelo je danas, a naredno ročište je zakazano za 25. jul. Rezolucija UN o Srebrenici kojom se 11. jul proglašava Mađunarodnim danom sećanja na genocid u Srebrenici izglasana je u maju, praćena u Srbiji kampanjom „Srbi nisu genocidan narod“.


Nepoznate osobe su ispisali uvredljiv natpis na Ambasadi Srbije u Sarajevu


Za Rezoluciju o genocidu u Srebrenici glasale su 84 države članice Ujedinjenih nacija. Protiv je bilo 19 zemalja, dok je 68 bilo uzdržano. Na sednici Generalne skupštine UN u Njujorku predsednik Srbije Aleksandar Vučić ukazao je da će usvajanje rezolucije otvoriti Pandorinu kutiju, a nakon glasanja ogrnuo se zastavom Srbije


To je samo simboličan gest i satisfakcija za žrtve. Jer, UN svakako snosi deo odgovornosti za genocid u Srebrenici. Moramo biti svesni da se ništa posebno neće promeniti, pogotovo u Srebrenici, smatra stanovnik ovog mesta koji je preživeo 11. jul 1995. Ipak, jedan Srbin kaže da ne može biti kriva samo jedna strana, kao i da oni koju su ubijali imaju ime i prezime i treba da odgovaraju, ma kako se zvali


Stav Evropske unije je da se „ne može dovoditi u pitanje da je u Srebrenici počinjen genocid i ne može biti bilo kakvog poricanja ili relativizacije genocida", izjavio je u Briselu portparol u Evropskoj komisiji Peter Stano


Moguće odlaganje sednice UN o Srebrenici. Novi termin za održavanje verovatno 22. maj


"Nakon temeljne istrage, utvrđeno da su ubistva u Srebrenici 1995. godine bila ratni zločin, ali da se nije dogodio, niti pojedinačni zločin genocida, niti genocid uopšte", saopštila Vlada Republike Srpske


Uskršnju liturgiju je patrijarh srpski iskoristio da se obračuna sa rezolucijom o Srebrenici, „revizionizmom“ i navodnim guranjem pod tepih svih Golgota srpskog naroda


„Svaki konflikt ovde bi mogao da izazove nekontrolisani požar“, piše nemački Velt o situaciji u BiH nakon najave rezolucije o Srebrenici i pretnji Milorada Dodika


Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i predsednica Kosova Vjosa Osmani su u ponedeljak uveče u Savetu bezbednosti UN naizmečno negirali odgovornost za loš položaj Srba na Kosovu. Srpski mediji različito tumače Vučićeve izjave, za jedne je Srbija u „diplomatskoj ofanzivi“, drugi pak, ocenjuju da vlast korsiti prilku za „srbovanje“. Sledi glasanje Generalne skupštine UN o Rezoluciji o Srebrenici


Više od 17 zemalja podržalo je usvajanje rezolucije Ujedinjenih nacija kojom se poziva da se 11. jul proglasi za Međunarodni dan sećanja na žrtve genocida u Srebrnici 1995. godine. Severna Makedonija postala je jedan od kosponzora rezolucje i pozvala i Srbiju da je podrži. Srpski zvaničnici, pak, izričiti su u negiranju optužbi za genocide i tvrde da bi ova rezolucija otvorila „Pandorinu kutiju”


Predlog koji se našao u Ujedinjenim nacijama da se proglasi dan sećanja na genocid u Srebrenici aktuelna srpska vlast bi morala prva da pozdravi jer bi time pokazala jasan diskontinuitet s režimom Slobodana Miloševića, koji nije uradio ništa da bi genocid u Srebrenici sprečio. Pa zašto to ne čini


Ako rezolucija o genocidu u Srebrenici bude usvojena, Vučić je rekao da će se Srbija kandidovati za nestalnu članicu u Savetu bezbednosti UN, kao i da će podneti rezoluciju o genocidu u Kragujevcu, Kraljevu i Jajincima


Suđenje bivšim pripadnicima Vojske Republike Srpske (VRS), optuženih za genocid i druge ratne zločine, počelo je danas pred Sudom Bosne i Hercegovine. Bivši pripadnici VRS optuženi su za pomaganje u streljanju najmanje 65 zarobljenih bošnjačkih muškaraca i dečaka koji su pokušavali da pobegnu iz Srebrenice u julu 1995.


Nisu svi u Holandiji oduševljeni što je premijer Mark Rute tek sada otišao u Srebrenicu, na mesto masakra koji holandski vojnici nisu mogli ili hteli da spreče


Velika većina mladih ljudi u Srbiji, starosti između 18 i 30 godina, kaže da tokom školovanja nisu dobili dovoljna i adekvatna znanja o ratovima devedesetih godina na prostoru Jugoslavije, pokazuje istraživanje Inicijative mladih za ljudska prava


Memorijalni centar osnovan je kao memorijalni kompleks čija je uloga negovanje i čuvanje sećanja na žrtve genocida, a koji je, istovremeno, i svojevrsni podsetnik i opomena budućim generacijama da se tako nešto više nikada i nikome ne ponovi