
Komentar
Srebrenički zloduh u Srbiji
Zašto bi dobri Srbi uopšte trebalo da znaju šta se početkom jula 1995. desilo u Srebrenici? Zato što pravo pitanje glasi: zašto se toliki trud ulaže da se sve to zaboravi?
Zašto bi dobri Srbi uopšte trebalo da znaju šta se početkom jula 1995. desilo u Srebrenici? Zato što pravo pitanje glasi: zašto se toliki trud ulaže da se sve to zaboravi?
Oliver Varhelji i Žozef Borelj kažu da nema tolerancije za negiranje genocida, a Dunja Mijatović traži da se 11. juli proglasi za Međunarodni dan sećanja na žrtve genocida u Srebrenici
„Ako su Majke Srebrenice išle u Jasenovac, onda smo mi i zbog njih dužni da budemo u Srebrenici“
Nagrađeni projekat na konkursu za spomenik sećanja na žrtve Srebrenice koji bi se nalazio u Srbiji je šuma, ali je vrlo moguće da neće biti realizovan zato što takav spomenik nije po zakonu. Ne zbog šume, nego zbog Srebrenice
„Hrvatska slavi ‚Oluju‘, ne misleći na to da je više od 200.000 njenih građana srpske nacionalnosti moralo napustiti svoje domove. Istovremeno, vlast predvođena premijerom Vučićem govori da u Srebrenici genocida nije bilo, o Ovčari ni slova, o Prijedoru i hladnjačama takođe. Oni bi samo o pomirenju, bez suočavanja", napisala je Tatjana Tagirov pre sedam godina. Neki protagonisti su nestali sa glavne scene, neki su zamenili funkcije, ali aktuelna previranja oko Vučićevog neodlaska u Jasenovac potvrđuju sve što je rekla
Da bi osuda genocida trebalo da bude deo evropskih vrednosti vidi se još iz poziva Evropskog parlamenta iz 2009. godine svim evropskim državama da se 11. juli proglasi Danom sećanja na genocid u Srebrenici. Na poziv EU parlamenti gotovo svih država usvojili su odgovarajuće dokumente o Srebrenici. Među njima nije Bosna i Hercegovina zbog opstrukcija Republike Srpske
„Očigledno je da mnogima u Srbiji još nije jasno šta se tamo dogodilo“, napisao je Dejan Anastasijević 2005. godine u "Vremenu", deset godina nakon masovne likvidacije Muslimana u Srebrenici. Prošlo je još 17 godina od te 2005, a mnogima i dalje nije jasno, ili ne žele da znaju
Evropa nije zaboravila šta se desilo u Srebrenici, nije zaboravila sopstvenu odgovornost, jer nije mogla da spreči i zaustavi genocid, navodi se u zajedničkoj izjavi visokog predstavnika Evropske unije Đozepa Borelja i evropskog komesara za proširenje Olivera Varheljija povodom 27. godišnjice masovne likvidacije Muslimana u Srebrenici
U susret obeležavanju 27. godišnjice srebreničkog zločina vojvođanske nevladine organizacije saopštile su u subotu da Srbija nikada nije odala dužnu počast za nevine žrtve stravičnog zlodela koje je počinjeno u njeno ime
"Večernje novosti" nakon premijere u Novom Pazaru pišu da film Quo vadis, Aida? satanizuje Republiku Srpsku i ceo srpski narod, "Politika" da on "potpiruje vatru neumoljive nestrpeljivosti", dok većina gledalaca i rediteljka Jasmila Žbanić smatraju da je reč o "antiratnom filmu" koji nikoga ne satanizuje, već prikazuje priču o tragediji
Jasna Đuričić je na ovogodišnjem Berlinskom filmskom festivalu za glavnu ulogu u filmu „Quo vadis, Aida?“ proglašena za najbolju evropsku glumicu. To priznanje niti je izazvalo naročitu pažnju medija, niti vlasti, jer se bavi Srebrenicom koju bi u Srbiji najradije zaboravili
Generalni direktor RTS-a Dragan Bujošević još uvek nije odgovorio da li će emitovati film „Quo vadis, Aida“, koji je na Filmskom festivalu u Berlinu proglašen za najbolje ovogodišnje filmsko ostvarenje u Evropi
Deset godina nakon velikog pokolja u Srebrenici, očigledno je da mnogima u Srbiji još nije jasno šta se tamo dogodilo