Generali nisu optuženi zbog borbe protiv NATO-a ili OVK-a
KRAGUJEVAC: Učesnici tribine o radu Tribunala
„Kraj hladnog rata doveo je do svetskog konsenzusa da se najstrašniji zločini poput genocida i masovnog ubijanja procesuiraju pred međunarodnim sudom, a prvi takav slučaj posle hladnog rata bio je rat u bivšoj Jugoslaviji. Ne sudi se, dakle, Srbima, već se sudi zbog teških zločina, koji su ranije i mogli ostati nekažnjeni zbog političkog ustrojstva sveta. Suđenje pred Haškim tribunalom je način da neko prvi put bude kažnjen zbog ubistva druge osobe na osnovu drugačije nacionalnosti ili drugačije vere“, rekao je Ivan Jovanović, pravni savetnik za pitanja ratnih zločina u OEBS-u, na tribini koja je 23. oktobra održana u Kragujevcu.
Govoreći o optužnicama za zločine počinjene na Kosovu, Aleksandra Milenov, predstavnik Haškog tribunala, rekla je: „Četvorica generala nisu optuženi zbog borbe protiv NATO-a ili protiv OVK-a, već zbog ubistva 700 ljudi, deportacije i nasilnog premeštanja, kao i zbog seksualnih delikata izvršenih nad civilnim stanovništvom. Svi su oni optuženi kao pojedinci, a ne kao predstavnici institucija.“ Milenov je upoznala prisutne i sa optužnicom tužilaštva u Hagu kojom se trojica vođa OVK-a Fatmir Limaj, Haradin Bala i Isak Musliju terete za učestvovanje u zajedničkom zločinačkom poduhvatu čiji je cilj bio zastrašivanje, zatočavanje, nasilno postupanje i ubistva srpskih civila i Albanaca koji su smatrani saradnicima tadašnjih vlasti.
Zainteresovanim Kragujevčanima je posle tribini podeljen i znatan broj biltena Haškog tribunala, kao i publikacija u izdanju Fonda za humanitarno pravo i Inicijative mladih za ljudska prava. U Kragujevcu je u saradnji sa Đačkim parlamentom organizovana i radionica sa mladima.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
U dinamičnom svetu maloprodaje, u kojem se uspeh najčešće meri brojem otvorenih objekata i brzinom obrta, kompanija Lidl Srbija uporno insistira na drugačijem kriterijumu – čoveku. Šesto uzastopno priznanje Top Employer, kojim kompanija ulazi u 2026. godinu, svedoči o sistemskom pristupu razvoju zaposlenih i organizacione kulture koja nadilazi puku operativnu efikasnost
Lidl Srbija postavlja novi standard u korporativnoj kulturi pokazujući jednakost i duboku zahvalnost svojim zaposlenima. Kroz projekat “Savršen dan”, Uprava kompanije Lidl je juče zamenila uloge sa timom jedne prodavnice. Dok su zaposleni u prodavnici uživali u trećem slobodnom danu u nedelji i spa centru o trošku kompanije, vrh menadžmenta je preuzeo radne zadatke u prodavnici u Gornjem Milanovcu
Svi se često nalazimo u dilemi kako na siguran način da sačuvamo i uvećamo svoju ušteđevinu. Dilema koju građani imaju danas ista je kao i prošlih godina – šta je najpametnije uraditi sa novcem: oročiti novac u banci, kupiti zlato ili staviti novac kao učešće za stan? Pogledajmo konkretne brojke
U svetu koji se ubrzano menja, Hemofarm fondacija već 32 godine podržava izuzetne mlade ljude spremne da snove pretvore u realnost, viziju u akciju, pomaže im da usavrše svoje veštine, prošire mrežu kontakata i uče od najboljih u farmaceutskoj industriji, ali i jedni od drugih
Javni sastanci i postrojavanje potčinjenih su uobičajni rituali lojalnosti diktatorima. A što se Aleksandra Vučića tiče: videla žaba da se konj potkiva, pa i ona digla nogu. Ili što bi rekli stari Latini: Što je dopušteno Jupiteru, nije dopušteno volu
Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet
Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!