





Početkom avgusta stigla je nova vest iz oblasti istraživanja kancera, a to je da bi proces stvaranja raka (kancerogeneza) mogao biti samo jedan drugi oblik specijacije, odnosno stvaranje nove biološke vrste. Tako tvrde molekularni biolozi sa univerziteta u Berkliju u Kaliforniji, a svoj ne tako nov pogled na formiranje raka predstavili su u časopisu „Cell Cycle“. U članku je objašnjeno da je „rak po nivou složenosti uporediv sa bakterijama, ali opet autonoman, tj. njegov opstanak ne zavisi od drugih ćelija, on ne prima ’naređenja’ poput drugih ćelija u telu i može da raste gde, kada i kako hoće“. To je, kako tvrdi Piter Dusberg, molekularni biolog sa Berklija, „suština bioloških vrsta“. Međutim, ideja da je formacija raka slična evoluciji nove biološke vrste, u stvari, nije nova. Štaviše, potiče čak iz 1956. godine, kada je Džulijan Haksli, evolucioni biolog, napisao da „onoga trenutka kada neoplastični proces pređe prag autonomije, tumor koji nastane logički se može smatrati novom biološkom vrstom“. Pored toga, prošle godine je dr Mark Vinsent, iz londonskog Regionalnog centra za proučavanje raka, izjavio za časopis „Evolution“ da kancerogeneza i kolonijalna evolucija ćelija raka sa darvinističkog stanovišta predstavljaju specijaciju. A dokle se stiglo u usavršavanju lekova za rak? Kako se njihovo dejstvo ispituje na pacijentima i gde je u svemu tome Srbija? Odgovore na neka od ovih pitanja možete pročitati na sledećim stranicama.
„Vreme zdravlja“ je specijalni prilog nedeljnika „Vreme“. Broj 10, jun 2011.
Uređuje Jasmina Lazić.
e-mail: [email protected]
Projekat je realizovan uz podršku Ministarstva zdravlja.




U vremenu u kojem se domaće tržište rada menja brže nego ikada, visina zarade, iako izuzetno važna, odavno je prestala da bude jedino merilo dobrog poslodavca. Savremeni radnik, ali i nove generacije zaposlenih traže nešto mnogo teže nadoknadivo: stabilnost, predvidivost, brigu o zdravlju i balans između posla i privatnog života. Pitanje koje se postavlja pred velike sisteme i poslodavce više nije samo koliko plaćaju, već kako tretiraju čoveka iza radne pozicije


Ova sistemska banka, zahvaljujući stabilnosti i kontinuitetu, je na mestu #1 po oročenoj štednji građana sa 1,36 milijardi evra oročenih depozita


Prostor Srbije nastanjuje oko 350 vrsta ptica, a više 100 vrsta boravi u našoj zemlji tokom seoba ili zimovanja. Najbrža ptica koja se gnezdi u Srbiji je sivi soko, strogo zaštićena vrsta, koja u obrušavanju na plen može da dostigne brzinu od 380 kilometara na čas. Prema dužini leta, izdvaja se jedna ptica, beloglavi sup Rajka, koja je postavila rekord u dužini putovanja


Kada je 2018. godine Lidl ušao na tržište Srbije, postavilo se pitanje kako će “nemački hladni model” proći kod lokalnog potrošača naviknutog na komšijska ćaskanja uz delikates. Danas, osam godina kasnije, Lidl ne samo da drži najveći tržišni udeo i da je prvi izbor velikog broja domaćinstava širom Srbije, već je postao socijalni barometar – mesto gde se meri realna kupovna moć
Intervju: Radovan Lazić, tužilac
Kako je kontaminiran slučaj Veselina Milića Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve