





„Nekada davno, pohađanje privatnih časova značilo je da učenik ima poteškoća u savladavanju gradiva u školi. Danas, u XXI veku, privatni časovi su statusni simbol.“ Ova rečenica, koja bi se bez ikakvih izmena mogla odnositi na Srbiju, zapravo je preneta iz teksta sa američkog bloga Skill-guru, o tržištu privatnih časova u Sjedinjenim Američkim Državama, gde roditelji izdvajaju u proseku oko 1000 dolara za dodatno i dopunsko obrazovanje svoje dece. Krajem prošle godine, Republički zavod za statistiku objavio je istraživanje po kom roditelji u Srbiji za istu namenu izdvajaju neverovatnih 7,5 miliona evra godišnje. Slično je i u Evropskoj uniji. Roditelji u Francuskoj i Nemačkoj troše više od tri milijarde evra godišnje na dodatno obrazovanje za svoju decu, a roditelji i u drugim zemljama sve više izdvajaju da bi deci obezbedili dodatak obrazovanju, mada iznosi nisu isti u svim zemljama, pokazuje izveštaj koji je Evropska komisija početkom juna predstavila javnosti. Oblast o kojoj je reč u većini zemalja nije zakonski regulisana, pa osim što je neka vrsta „škole u senci“ i statusnog simbola, u znatnoj meri ima odlike crnog tržišta. Zašto je to tako, kolika su izdvajanja i realne potrebe za dodatnim časovima čitajte na narednim stranama.
Prilog „Obrazovanje za XXI vek“ je specijalno izdanje nedeljnika „Vreme“.
Fotografije: „Vreme“.
Broj 20, jun 2011.
Projekat je realizovan uz podršku Fonda za otvoreno društvo.




U vremenu u kojem se domaće tržište rada menja brže nego ikada, visina zarade, iako izuzetno važna, odavno je prestala da bude jedino merilo dobrog poslodavca. Savremeni radnik, ali i nove generacije zaposlenih traže nešto mnogo teže nadoknadivo: stabilnost, predvidivost, brigu o zdravlju i balans između posla i privatnog života. Pitanje koje se postavlja pred velike sisteme i poslodavce više nije samo koliko plaćaju, već kako tretiraju čoveka iza radne pozicije


Ova sistemska banka, zahvaljujući stabilnosti i kontinuitetu, je na mestu #1 po oročenoj štednji građana sa 1,36 milijardi evra oročenih depozita


Prostor Srbije nastanjuje oko 350 vrsta ptica, a više 100 vrsta boravi u našoj zemlji tokom seoba ili zimovanja. Najbrža ptica koja se gnezdi u Srbiji je sivi soko, strogo zaštićena vrsta, koja u obrušavanju na plen može da dostigne brzinu od 380 kilometara na čas. Prema dužini leta, izdvaja se jedna ptica, beloglavi sup Rajka, koja je postavila rekord u dužini putovanja


Kada je 2018. godine Lidl ušao na tržište Srbije, postavilo se pitanje kako će “nemački hladni model” proći kod lokalnog potrošača naviknutog na komšijska ćaskanja uz delikates. Danas, osam godina kasnije, Lidl ne samo da drži najveći tržišni udeo i da je prvi izbor velikog broja domaćinstava širom Srbije, već je postao socijalni barometar – mesto gde se meri realna kupovna moć
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve