



Običan čovek i kako ga iz posmatrača pretvoriti u učesnika društvenih kretanja, postali su centar interesovanja PR industrije, koja je ogromna i koja troši milijarde dolara godišnje. Kao što je najveću ekspanziju PR industrija doživela tokom „velike depresije“, krajem dvadesetih godina XX veka u Sjedinjenim Američkim Državama, gde je i nastala, u Srbiji, skoro sto godina kasnije, PR doživljava svoj uspon, opet u uslovima ekonomske krize. Ako je tih dvadesetih godina ona bila posvećena „kontrolisanju svesti javnosti“, kao što su navodili njeni predvodnici, javnosti koja bi trebalo da bude lišena bilo kakvog oblika organizovanja, puštajući da joj se usadi ideja da je jedina vrednost u životu imati više komfora, danas Twitter, Facebook i YouTube vraćaju toj javnosti aktivnu ulogu. Organizujući se na mreži, ona ima priliku da povrati ulogu učesnika. Tako se PR koristi za pozivanje na volonterski rad, donatorstvo, pomoć ugroženima, zaštitu životne sredine, preventivne preglede, preduzetništvo, umrežavanje kroz debate, diskusije i forume.
Aktuelna ekonomska kriza uslovila je da se resursi koriste promišljenije, a ulog je održivost. Sadržaji koje korporacije plasiraju postaju složeniji, a opet ispisani jednostavnim jezikom. PR industrija radi u službi održivosti, a samosvest je vrednost koja postaje nova PR tema.
Tržište u Srbiji sazreva, iako još u tranzicionoj fazi, spremno je da sasluša i prihvati nešto novo i drugačije. Sve je više domaćih kompanija koje prepoznaju vrednost PR-a, klijenti znaju šta mogu da očekuju i gde to da pronađu. U takvom okruženju, u proteklih pet godina razvija se i naša PR agencija, u kojoj je prosek godina 28, a koja konsultuje neke od najvećih korporativnih, javnih i nevladinih sistema.




U vremenu u kojem se domaće tržište rada menja brže nego ikada, visina zarade, iako izuzetno važna, odavno je prestala da bude jedino merilo dobrog poslodavca. Savremeni radnik, ali i nove generacije zaposlenih traže nešto mnogo teže nadoknadivo: stabilnost, predvidivost, brigu o zdravlju i balans između posla i privatnog života. Pitanje koje se postavlja pred velike sisteme i poslodavce više nije samo koliko plaćaju, već kako tretiraju čoveka iza radne pozicije


Ova sistemska banka, zahvaljujući stabilnosti i kontinuitetu, je na mestu #1 po oročenoj štednji građana sa 1,36 milijardi evra oročenih depozita


Prostor Srbije nastanjuje oko 350 vrsta ptica, a više 100 vrsta boravi u našoj zemlji tokom seoba ili zimovanja. Najbrža ptica koja se gnezdi u Srbiji je sivi soko, strogo zaštićena vrsta, koja u obrušavanju na plen može da dostigne brzinu od 380 kilometara na čas. Prema dužini leta, izdvaja se jedna ptica, beloglavi sup Rajka, koja je postavila rekord u dužini putovanja


Kada je 2018. godine Lidl ušao na tržište Srbije, postavilo se pitanje kako će “nemački hladni model” proći kod lokalnog potrošača naviknutog na komšijska ćaskanja uz delikates. Danas, osam godina kasnije, Lidl ne samo da drži najveći tržišni udeo i da je prvi izbor velikog broja domaćinstava širom Srbije, već je postao socijalni barometar – mesto gde se meri realna kupovna moć
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve