





Kako da izmerimo koliko je savremeni grad razvijen? Šta su prioriteti daljeg razvoja? Šta se konkretno može učiniti? U doba krize i recesije u zemljama Evrope, pitanja razvoja velikih gradova i dalje predstavljaju centralne teme u planiranju. No, na kakva se merila osloniti?
Lisabonska agenda (2003) i dalje daje mnogo smernica o urbanim izazovima gradova koje je moguće meriti. Ova agenda razlikuje više osnovnih kriterijuma konkurentnosti kao što su: BDP po glavi stanovnika, produktivnost rada, stepen zaposlenosti, ulaganja u istraživanja i razvoj, poslovne investicije, emisija gasova staklene bašte, energetska efikasnost ili obim teretnog saobraćaja i ostali od 14 kriterijuma konkurentnosti.
„Ovi kriterijumi se kontinuirano koriste i postaju osnov za definisanje strategija razvoja mnogih, posebno velikih, gradova Evrope. Gradovi kao razvojni polovi menjaju svoju poziciju u mreži evropskih gradova pod različitim ekonomskim i političkim uticajima“, navodi se u stidiji „Urbani izazovi Beograda“.
Ona pokazuje da u periodu 2008–2012. Srbija intenzivno radi na usklađivanju svojih zakona sa politikama Evropske unije od kojih se veći deo odnosi na životnu sredinu, energiju, ekonomiju i druge značajne teme. Ocenjujući potencijale gradova jugoistočne Evrope, časopis „Fajnenšel tajms“ je 2007. godine proglasio Beograd najperspektivnijim gradom jugoistočne Evrope, što je predstavljalo koliko kompliment toliko i veliki izazov za gradsku upravu. Ove i druge ocene o stanju i perspektivama razvoja grada Beograda ukazuju na to da Beograd sa svojim metropolskim okruženjem ima realne kapacitete za ubrzaniji i kvalitetniji razvoj.




U vremenu u kojem se domaće tržište rada menja brže nego ikada, visina zarade, iako izuzetno važna, odavno je prestala da bude jedino merilo dobrog poslodavca. Savremeni radnik, ali i nove generacije zaposlenih traže nešto mnogo teže nadoknadivo: stabilnost, predvidivost, brigu o zdravlju i balans između posla i privatnog života. Pitanje koje se postavlja pred velike sisteme i poslodavce više nije samo koliko plaćaju, već kako tretiraju čoveka iza radne pozicije


Ova sistemska banka, zahvaljujući stabilnosti i kontinuitetu, je na mestu #1 po oročenoj štednji građana sa 1,36 milijardi evra oročenih depozita


Prostor Srbije nastanjuje oko 350 vrsta ptica, a više 100 vrsta boravi u našoj zemlji tokom seoba ili zimovanja. Najbrža ptica koja se gnezdi u Srbiji je sivi soko, strogo zaštićena vrsta, koja u obrušavanju na plen može da dostigne brzinu od 380 kilometara na čas. Prema dužini leta, izdvaja se jedna ptica, beloglavi sup Rajka, koja je postavila rekord u dužini putovanja


Kada je 2018. godine Lidl ušao na tržište Srbije, postavilo se pitanje kako će “nemački hladni model” proći kod lokalnog potrošača naviknutog na komšijska ćaskanja uz delikates. Danas, osam godina kasnije, Lidl ne samo da drži najveći tržišni udeo i da je prvi izbor velikog broja domaćinstava širom Srbije, već je postao socijalni barometar – mesto gde se meri realna kupovna moć
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve