





Exit je uspešno otvorio oči svima koji žele sebe da izraze kroz kreaciju, dokazujući da se sve to što vidimo da se dešava negde u svetu – može dešavati i kod nas. Nema nijednog razloga zašto taj primer ne bi služio i kao paradigma za budućnost
Muzički festival Exit je svakako jedna od najvidljivijih muzičkih stvari iz Srbije, kada se ona gleda spolja.
Njegov značaj za lokalnu kulturnu emancipaciju kao nesumnjivo sofisticiranog proizvoda sa očigledno uspešnom prodajom na zapadnom tržištu – a koji dolazi iz naše zemlje, napravljen našom pameću i našim rukama – meri se jednako brojem onih koji su odlazili na ovaj festival, kao i protivnicima. Svi oni predstavljaju ljude koji su reagovali na promenu koju je Exit uneo u našu sredinu, i time ispunio svoju osnovnu misiju menjanja konteksta u kome se u njoj živi.
Na stranom koncertnom tržištu: na njemu ranije nismo postojali, a Exit se probio predstavljajući Srbiju kao novu zemlju mogućnosti, što je u krajnjoj liniji omogućilo svima koji se tim poslom bave u ovim krajevima da pokušaju i sami zakažu neki strani koncert. Strani organizatori koncerata požurili su da i sami pokušaju da dovedu najslavnije pop umetnike današnjice na ovaj festival, i to se i do danas nastavilo, menjajući iznutra naše do tad više nego zaparložene kulturne prilike. Na taj način je Exit stvorio preduslove i dugo vremena bio vodeći lokalni partner u otvaranju naše zemlje prema stranom koncertnom tržištu.
Na domaćem koncertnom tržištu: celokupna aktivnost oko Exita dovela je do toga da se u Srbiji posle 2006. Exit definitvno ustoličio kao događaj koji okuplja sve vrste domaće publike, jer je ispunjavao želje svih da vide ono što nisu ranije mogli. Međutim, on je promenio i vizuru mejnstrim pop kulture u Srbiji. Posle Exita kod nas više nije bilo moguće ne pratiti savremenu rok, pop i hiphop muziku, niti je više bilo moguće raditi na našem tržištu na stari način – nije se više moglo mladoj publici nuditi nešto što nije prava stvar. Nastupila je unutrašnja promena, koju su svi domaći umetnici osetili, te su se i oni promenili, usvajajući nova poslovna pravila koja su preko Exita nametnuta; u retrospektivi, to je bio izuzetno važan korak ka približavanju naše muzičke scene svetskoj, po načinu prezentacije i komunikaciji, koje su svi počeli da kopiraju od stranih grupa.
Na globalnom festivalskom tržištu: Exit se ističe kao festival koji pre svega neguje umetnički doživljaj, utemeljen u zajednici iz koje dolazi. Treba istaći da je ovo jedan od retkih festivala u Evropi na kome se ravnopravno tretiraju gitarska i elektronska muzika, što publici daje mogućnost izbora, identifikovanja i samoopredeljenja kakvu drugi festivali nemaju. Univerzalna poruka koju Exit šalje širom sveta jeste poruka o jedinstvu muzike i kreacije, mimo savremenih tržišnih pravila koja cepkaju muziku na žanrove i podžanrove.
Konačno, tu je i oslobađajući potencijal koji Exit ima, sadržan u činjenici da se veliki globalni pop-kulturni događaji dešavaju i u našoj zemlji. Exit je uspešno otvorio oči svima koji žele sebe da izraze kroz kreaciju, dokazujući da se sve to što vidimo da se dešava negde u svetu – može dešavati i kod nas. Nema nijednog razloga zašto taj primer ne bi služio i kao paradigma za budućnost.




U vremenu u kojem se domaće tržište rada menja brže nego ikada, visina zarade, iako izuzetno važna, odavno je prestala da bude jedino merilo dobrog poslodavca. Savremeni radnik, ali i nove generacije zaposlenih traže nešto mnogo teže nadoknadivo: stabilnost, predvidivost, brigu o zdravlju i balans između posla i privatnog života. Pitanje koje se postavlja pred velike sisteme i poslodavce više nije samo koliko plaćaju, već kako tretiraju čoveka iza radne pozicije


Ova sistemska banka, zahvaljujući stabilnosti i kontinuitetu, je na mestu #1 po oročenoj štednji građana sa 1,36 milijardi evra oročenih depozita


Prostor Srbije nastanjuje oko 350 vrsta ptica, a više 100 vrsta boravi u našoj zemlji tokom seoba ili zimovanja. Najbrža ptica koja se gnezdi u Srbiji je sivi soko, strogo zaštićena vrsta, koja u obrušavanju na plen može da dostigne brzinu od 380 kilometara na čas. Prema dužini leta, izdvaja se jedna ptica, beloglavi sup Rajka, koja je postavila rekord u dužini putovanja


Kada je 2018. godine Lidl ušao na tržište Srbije, postavilo se pitanje kako će “nemački hladni model” proći kod lokalnog potrošača naviknutog na komšijska ćaskanja uz delikates. Danas, osam godina kasnije, Lidl ne samo da drži najveći tržišni udeo i da je prvi izbor velikog broja domaćinstava širom Srbije, već je postao socijalni barometar – mesto gde se meri realna kupovna moć
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve