





Razvojni prioritet broj 1 gradovima XXI veka postala je konkurentnost, odnosno njihovo nastojanje da u konkurenciji sa ostalim gradovima u svojoj zemlji, a potom i u Evropi, privuku što više investitora, kvalifikovanu i tehnološki naprednu radnu snagu i što veći broj turista.
Beograd je u vreme početka konstituisanja Srbije kao države i oporavka nakon velike krize na kraju XX veka, dobio epitet najperspektivnijeg grada jugoistočne Evrope. Titula je, osim ponosa, donela i nove izazove za srpsku prestonicu.
Simens je inicirao i finansirao opsežnu studiju pod nazivom „Urbani izazovi Beograda“. Cilj studije je da se kroz istraživanje u oblastima od strateške važnosti za razvoj glavnog grada, uticajnoj javnosti skrene pažnja na neke od izazova njegovog razvoja i da se predlože konkretna, moguća rešenja za Beograd, ali i druge gradove u cilju unapređenja održivosti urbanih infrastruktura iz oblasti saobraćaja, energetske i vodene infrastrukture. Studija detaljno i argumentovano analizira sve izazove Beograda.
Ukratko, Beograd će u narednom periodu morati da posveti punu pažnju:
svim uticajima na klimatske promene koje izazivaju aktivnosti i tehnički sistemi na njegovoj terioriji;
mogućnostima korišćenja obnovljivih resursa i izvora energije (selektivna upotreba geotermalne energije i biomase, energija sunca i ostalih obnovljivih izvora);
uvođenju principa energetske efikasnosti u građenju, industriji, saobraćaju i komunalnim sistemima.
Poseban razlog za ovo biće ukupna potrošnja finalne energije koja obuhvata potrošnju u industriji, stanovanju, komunalnim delatnostima, saobraćaju i poljoprivredi, koja će do 2030. godine porasti za preko 60 odsto.
Osim toga, ozbiljan izazov za Beograd predstavlja definisanje jasne politike ekonomskog razvoja sa profilisanim ekonomskim usmerenjem, unapređenim uslovima za privlačenje ozbiljnih investitora i uslovima za zapošljavanje kvalifikovane i visokokvalifikovane radne snage, uz paralelno jačanje svesti o javnom interesu.
Razvojna područja evropskih metropola (Metropolitan European Growth Areas – MEGA) mere se preko nekoliko osnovnih pokazatelja. Na osnovu toga su evropske metropole rangirane u četiri kategorije:
MEGA 1 – metropole „locomotive“,
MEGA 2 – jake metropole,
MEGA 3 – potencijalno jake metropole i
MEGA 4 – slabe metropole.
Od Londona i Pariza, koji spadaju u kategoriju MEGA 1, pa do Beograda, Zagreba, Sofije ili Bukurešta, koji spadaju u kategoriju MEGA 4, sve metropole su razvrstane prema objektivnim merilima, uz mogućnost napredovanja u zavisnosti od pojedinih merila. U te indikatore inače spadaju: demografska masa, konkurentnost, povezanost/pristupačnost ili osnova znanja.




U vremenu u kojem se domaće tržište rada menja brže nego ikada, visina zarade, iako izuzetno važna, odavno je prestala da bude jedino merilo dobrog poslodavca. Savremeni radnik, ali i nove generacije zaposlenih traže nešto mnogo teže nadoknadivo: stabilnost, predvidivost, brigu o zdravlju i balans između posla i privatnog života. Pitanje koje se postavlja pred velike sisteme i poslodavce više nije samo koliko plaćaju, već kako tretiraju čoveka iza radne pozicije


Ova sistemska banka, zahvaljujući stabilnosti i kontinuitetu, je na mestu #1 po oročenoj štednji građana sa 1,36 milijardi evra oročenih depozita


Prostor Srbije nastanjuje oko 350 vrsta ptica, a više 100 vrsta boravi u našoj zemlji tokom seoba ili zimovanja. Najbrža ptica koja se gnezdi u Srbiji je sivi soko, strogo zaštićena vrsta, koja u obrušavanju na plen može da dostigne brzinu od 380 kilometara na čas. Prema dužini leta, izdvaja se jedna ptica, beloglavi sup Rajka, koja je postavila rekord u dužini putovanja


Kada je 2018. godine Lidl ušao na tržište Srbije, postavilo se pitanje kako će “nemački hladni model” proći kod lokalnog potrošača naviknutog na komšijska ćaskanja uz delikates. Danas, osam godina kasnije, Lidl ne samo da drži najveći tržišni udeo i da je prvi izbor velikog broja domaćinstava širom Srbije, već je postao socijalni barometar – mesto gde se meri realna kupovna moć
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve