Zakon o vanrednim situacijama
Propusti i posledice
Džaba nam zakoni, ako ih se ne pridržavamo. Da jesmo, još ranije bi bile preduzete preventivne mere protiv elementarnih nepogoda i razmere ove tragedije bi kud i kamo bile manje
Džaba nam zakoni, ako ih se ne pridržavamo. Da jesmo, još ranije bi bile preduzete preventivne mere protiv elementarnih nepogoda i razmere ove tragedije bi kud i kamo bile manje
Aleksandra Đerić, profesorka engleskog jezika iz Obrenovca, danima je bila zarobljena u poplavljenom gradu, čekajući evakuaciju. Specijalno za "Vreme", ustupila je izvode svog dnevnika, pisanog u danima katastrofe
Da svaka nesreća nosi i nešto dobro pokazuje visoka solidarnost među građanima Bosne i Hercegovine, bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost. Decenijama stanovnici ove zemlje nisu bili u nečem ujedinjeni kao što je to bilo u ovom slučaju
Direktor brane Stubo – Rovni, koja iznad Valjeva, tvrdi, da su spustili zatvarače, za koje prošle godine nisu dobili pare, "u Valjevu ne bi bilo poplave, ni u Lajkovcu, gotovo na potezu do Obrenovca"
"Veliki je posao obavljen, a još veći je tek pred nama: da se spreče pljačke, da se spreči panika, da se spreči kolanje kojekakvih glasina, na primer da je Obrenovac žrtvovan zbog Valjeva i takvih i sličnih nebuloza, koje normalan ljudski um ne može da zamisli"
Bedem je popustio oko pet... Kao što nije bilo nikakve koordinacije rada, tako nije bilo ni naredbe za povlačenje ili evakuaciju... Od ponoći do pada brane nije bilo nijedne patrole policije... Niža naselja – Belo Polje, Šljivice, Vašarište, kao i glavna ulica – potopljeni su u vrlo kratkom roku, za par desetina minuta čak, rekao bih, i pre sirene za uzbunu koja je puštena oko 5.20, ali samo jedna, koju najveći deo grada uopšte nije čuo. Evakuacija je išla kao i odbrana – traljavo, ne greškom spasilaca, koji su poslati u nepoznati grad bez mape ili dovoljno jakog svetla noću
Možda je to zbog i dalje pojačanog adrenalina, ali opšti je utisak, sem kod onih na koje se odnosi, da nadležni nisu bili na visini zadatka, da su, recimo, ozbiljno shvatili upozorenje meteorologa i reagovali onako kako Zakon o vanrednim situacijama nalaže, da bi događaji imali bolji tok. Manje-više na svim punktovima dobrovoljci su bili prinuđeni da se sami organizuju, jer je retko gde – čast izuzecima, bilo nekog koji bi znao da kaže šta konkretno treba da se radi
Po prirodi stvari i po crti svog karaktera, Saša Ćirić postao je sjajan urednik. Bio je – pre i iznad svega – savestan i temeljit u svemu. Ne bih umeo da nabrojim koliko puta mi se, čitajući moj tekst, javio telefonom da pita jesam li baš to hteo da kažem ili da me obavesti da je grešku ispravio i bez pitanja. Svaki put je bio u pravu
Aleksandar Saša Ćirić, jedan od osnivača i pomoćnik glavnog urednika nedeljnika „Vreme", preminuo je 18. maja u Beogradu, posle kraće i teške bolesti.
Nema ničega spornog u tome da poslodavac određuje ritam rada pod uslovom, naravno, da je u okvirima zakona. Za državne službenike poslodavac je Država, a inokosni poslovodni organ je Vlada, pa ni u ovoj odluci o promeni radnog vremena nema ničeg spornog. Sporna je vajda: šta će to biti bolje, ako boljitka uopšte bude?
Početak rada nove vlade Srbije obeležen je posetama važnih gostiju. Visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost Ketrin Ešton doputovala je u Beograd odmah nakon izbora nove vlade, u narednim danima sledili su je komesar za proširenje EU Štefan File, slovački šef diplomatije Miroslav Lajčak. Izrečeno je mnogo lepih reči i nadanja da će Srbija sa novom vladom imati svetlu budućnost
Ko i kako odlučuje o "najevropljanima" i može li se predvideti sledeći laureat
Nije sporno to što se Dragica Nikolić opredelila za humanitarni rad – time se bave i mnoge druge predsedničke supruge. Sporno je to što se bavi opštim mestima, a svoj bi uticaj mogla da iskoristi na bolji način. U Srbiji ima toliko nesreće, toliko tragedija, toliko nepravde, jada i bede, da poetika "prve dame" zvuči u najmanju ruku nepristojno
Nevladina organizacija Centar za pomoć i zaštitu tražilaca azila (CZA) priredila je dve publikacije u kojima su sakupljene neke od priča tražilaca azila. Publikacije pod nazivom "Azilne priče" dostupne su na sajtu CZA (www.apc-cza.org), a "Vreme" u ovom broju prenosi neke od njih. Glavni likovi ovih priča poput Fribe, kojoj to nije pravo ime, više nisu u Srbiji
Sto godina nakon atentata u Sarajevu, u školama u bivšim jugoslovenskim republikama uče se različite verzije istorije o uzrocima Prvog svetskog rata, koje su odraz sukoba devedesetih
Srbija je isuviše iscrpljena, isuviše rasturena da bi mogla da nanese ozbiljnu štetu susedima, ali su mogućnosti da samu sebe ponovo unakazi upravo spektakularne. Takve se "šanse", pak, u Srbiji retko propuštaju
Gromoglasna najava velike štednje – osim novog radnog vremena državnih organa, od čega će svima biti mnogo lakše – pominje i oštra ograničenja upotrebe službenih automobila, pogotovo onih "visoke klase". Tek će nam od toga biti mnogo lakše
Pranjani su mesna zajednica, selo, a bilo i opština, koje pripada Gornjem Milanovcu. Nalazi se na putu Požega–Milanovac, a najbolji orijentir je da su nedaleko Ravne Gore. Ponad sela je brdo, visoravan, Galovići, gde su u Drugom ratu spasavani saveznički piloti. Pranjanci su na to ponosni, kao što treba da budu ponosni što su dobri ljudi i domaćini, koji drže do sebe i onoga što imaju
Na pitanje da li se kaje što je javno objavila snimke telefonskih pretnji i podatke čoveka koji ju je uznemiravao, Bjanka Rac kaže za "Vreme" da se nije predomišljala nijednog trenutka. "Moja reakcija je sasvim normalna za jedno normalno ljudsko biće. Znala sam kako će reagovati institucije i nadležni organi, pretpostavljala sam da on može da me povredi. Zato sam i odlučila da se branim jedino kako sam mogla, tako što ću sve objaviti"
Nezadovoljni brzinom ili kvalitetom usluge, pacijenti ponekad odluče da, bukvalno, uzmu stvari u svoje ruke. Do sada su posledice isterivanja "pravde" bili uglavnom slomljeni nosevi i izbijeni zubi zdravstvenih radnika. U nedelju je jedan od njih – ubijen
I dok se u celoj javnosti već šest godina vodi mučna rasprava o "održivosti" penzijskog sistema, u samoj administraciji Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja od 8. aprila traje štrajk zaposlenih, jer su oni nezadovoljni odlukom Državne revizorske institucije da im se plate smanje za 30 odsto, jer su te plate podigli pozivajući se na neke "sopstvene prihode". To je Srbija u reformama
Oko dve trećine trosatnog ekspozea novog premijera Aleksandra Vučića otišlo je na planiranje ekonomske politike nove vlade, pri čemu je eksplicitno pomenuo nekolicinu preduzeća u vlasništvu države – neke od njih sasvim uspešno posluju, neke su na granici opstanka, dok se za neke ne može biti optimista kada je reč o oporavku. Šta je Vučić najavio u ekspozeu? Privatizaciju Dunav osiguranja do sredine 2014, zakonski okvir za rešavanje preduzeća u restrukturiranju (do kraja godine), uz zaštitu radnika i nalaženje strateških investitora. Više puta je ponovio da je država veoma loš vlasnik, da loše upravlja preduzećima, koja ili imaju velike gubitke, ili mnogo manji profit od očekivanog. Najavio je privatizaciju Telekoma opravdavajući taj potez "opadajućim prihodima i pogoršanjem konkurentske pozicije, ulazak manjinskog partnera u EPS, restrukturiranje Srbijagasa i Železnica Srbije, razmatranje prodaje licence stranih partnera za organizovanje igara na sreću, kao i partnere za Aerodrom Beograd. U nastavku sledi ono čime raspolažu pomenute firme, u kakvom su finansijskom položaju i kakve trendove poslovanja imaju u poslednjim godinama
Sukobi koji su kulminirali spaljivanjem ljudi u Domu sindikata u Odesi otkrivaju unutrašnju energiju građanskog rata, narastanje tenzija, erupciju besa, nekontrolisane izlive mržnje i nasilja. Neki kažu da je od rata gori samo građanski rat, a od građanskog rata naleti divljih hordi
Konflikti u podeljenoj Ukrajini bude sećanja na smutna vremena od kojih je prošlo čitavo stoleće, kada je važilo da treba "biti ‘bele’ dok ne pocrvene, biti ‘crvene’ dok ne pobele..."
Da je kojim slučajem do sada izgrađen Južni tok, tranzit ruskog gasa preko Ukrajine sveo bi sa na simbolične količine, čime bi Ukrajina izgubila na strateškom značaju, a Rusija "pokupila šnjur": sa strane sigurnosti snabdevanja Evropa bi bila namirena za sledećih tridesetak godina što bi, takođe, Rusiji na isti period obezbedilo sigurno tržište i – svi srećni. Svi osim "prekoatlantskog partnera" – Amerike, kojoj bi izgradnjom Južnog toka i marginalizacijom Ukrajine iz ruku bio izvučen značajan končić
Danas važi jedno tužno pravilo – što je Zoran Kesić zabavniji i gledaniji, to lakše i brže nestaje sve ono zbog čega smo voleli B92 i verovali njegovom informativnom programu

Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne

Aleksandar Vučić sprovodi neobjavljeni državni udar. Džaba kreči. Nema on odbranu od zahteva za pravdom. Jer kako da pogleda u oči majci koja štrajkuje glađu, umiri narod na ulicama i utiša đačiće koji na ekskurziji viču – „Pumpaj!“

Aleksandar Vučić misli da u utorak putuje za Brisel u svojstvu predsednika Republike Srbije, ali zapravo odlazi kao predsednik Ćacilenda. Na to je sam sebe sveo, samo što toga još uvek nije svestan

„Vreme“ ekskluzivno objavljuje interni dokument o otkazima koji je izvršni odbor Delez Srbija poslao zaposlenima. I to nije sve. U njemu za promene poslovne dinamike direktno krive Vučićeve marže

Grupa od 60 Srba s Kosova je 29. oktobra krenula pešice na „veliki skup“ naprednjaka u Novom Sadu koji bi trebalo da bude održan „11, 15. ili 16. novembra“. Nakon „veličanstvenog dočeka“ u Beogradu 5. novembra i emotivnog obraćanja Ane Brnabić tim ljudima gubi se svaki trag u medijima
„Evropski lanci supermarketa žale se na šikaniranje u Srbiji“ – pod tim naslovom ekonomski dnevni list Handelsblat piše o ograničenju marži u Srbiji i postavlja pitanje: „Može li EU da toleriše ovakvo ponašanje?“

Potpuno bizarna situacija dogodila se tik nakon minuta tišine ispred šatora u kojem štrajkuje glađu Dijana Hrka. Hitna pomoć je pokušala na silu da je „pregleda“, a veterane koji je čuvaju su čak ironično pitali „da li lično mogu sa pacijentkinjom da pričaju“. Kao da ih je ona krišom pozvala

Otpuštanja i otkazi, milionski gubici, zatvaranje radnji, kašnjenje sa plaćanjima, zaduživanje kod banaka. Sve ovo su indirektne posledice Vučićevih trgovinskih marži koje su trgovci manjih domaćih lanaca izneli resornoj ministarki na sastanku zatvorenom za javnost, saznaje „Vreme“