VREME BR.614 | 10. OKTOBAR 2002.

21.april 2016. NENAD ČANAK

Jaka frustracija, dobra muzika

Mada ima nečeg skarednog u zapitkivanju ljudi kako se osećaju kada ih neko pominje u nekom neprijatnom kontekstu, makar to bila i bezazlena pesma poput Govedine, Nenad Čanak, jedan od brojnih junaka ovog hita iz redova aktuelne vlasti, nije delovao odveć mrzovoljno. Verovatno nije svejedno da li vas neko doživljava kao "budalu koja na Pinku svira klavir", kako je Beogradski sindikat prilepio lideru Socijaldemokrata Vojvodine, ali je g. Čanak spremno odgovorio da mu se pesma dopada: "Čvrsta je, rif je OK, dobro je odsvirana. Što se tiče teksta, ko se plaši kako će ga neko pominjati neka se ne bavi javnim poslovima. Ne možete se sakriti u mišiju rupu i pojavljivati se samo na paradama da biste mahali u belim rukavicama." Štaviše, predsednik Skupštine Vojvodine spreman je da pomogne da Beogradski sindikat organizuje koncert u Novom Sadu, čim pre. A da napiše nešto o pesmi? Hoće, zašto da ne. Dakle, roker po ubeđenju, Nenad Čanak preslušava Govedinu, aktuelni hit sastava Beogradski sindikat:

Pravni aspekti izbora 2016.

20.april 2016. Tatjana Tagirov

Već je neregularno

RIK je dopustio da se falsifikovane izborne liste nađu na glasačkim listićima, predsednik ove komisije je u ostavci, listići će biti sečeni u nekoj privatnoj štampariji u Borči, glasači u dijaspori nemaju gde da glasaju, birački spiskovi su nesređeni

Izbori 2016

20.april 2016. Zora Drčelić

Šta čeka Srbiju

Evropska klima dugotrajne društveno-ekonomske krize, nesigurnosti i nepredvidivosti, egzistencijalna ugroženost i neizvesnost gotovo do savršenstva pogoduju tipu autokratske vladavine koji se može prepoznati kod Aleksandra Vučića. U njegovom se ophođenju i očekivanjima od građana Srbije daju prepoznati karakteristike direktora kakve beogradske ispostave neke multinacionalne korporacije, koji funkcioniše po principu bicikliste, one ispod sebe – gazi, stalnim pretnjama i kritikama "zbog neproduktivnosti i nepostizanja ciljeva" a glava mu je povijena u odbrani od pedaliranja "na spratu iznad", tamo gde su MMF, Svetska banka, briselska i vašingtonska administracija zadužene za region. Moć pedaliranja sokoli u neskrivenom preziranju onih od čijeg mu glasa zavisi novo, četvorogodišnje pedaliranje Srbije

Divlja gradnja – Još jedan kamen temeljac

20.april 2016. Mirko Rudić

Beogradska vodena prevara

Brižljivo se pazi na prezentaciju čitavog projekta, pa su tako izbledele zastave sa savskog šetališta zamenjene novima. Pravovremeno se popravljaju i gigantski bilbordi koje vetar cepa. Na prilazima gradu auto-putem iz pravca Šida ređaju se oznake "Belgrade Waterfront 10, 7, 5, 3… km", samo što na nultom kilometru gotovo ničega nema

VREME BR.1313 | 3. MART 2016.

20.april 2016. Dejan Anastasijević

Sudbina kapetana Buzova

Udovica čoveka koji je ubijen zato što je pokušao da zaštiti svoje saputnike od zločinaca govori o dugogodišnjoj potrazi za istinom, susretima sa Miloševićem, i zašto Tomo Buzov zaslužuje spomen-ploču

VREME BR.1164-65 | 25. APRIL 2013.

19.april 2016. Dragoljub Žarković

Dačić u haremu

Srpska vlast odlučila se da izađe iz zone zamrznutog konflikta i uz očekivanu dozu medijskog spinovanja mislim da će ubediti narod da je povukla pravi potez. Protesti u Beogradu su slabi i kratkog daha. Srbi na Kosovu već su živeli u nekoj vrsti provizorijuma, sad će morati da se prilagode drugom

VREME BR.576 | 17. JANUAR 2002.

18.april 2016. Dragoljub Žarković

Na večeri s predsednicima

Kratkotrajan i naporan put do Kine imao je sasvim nesporno značajnu političku i ekonomsku dimenziju. Ovaj tekst, međutim, bavi se nečim sasvim drugim

VREME BR.787 | 2. FEBRUAR 2006.

17.april 2016. Maja Uzelac

Uspomene i drugi demoni

Novi Markesov roman otvorio je sezonu boksa u američkim književnim krugovima. Dostojan testament najvećeg svetskog pisca ili senilna perverzija

VREME BR.1049 | 10. FEBRUAR 2011.

15.april 2016. Tatjana Tagirov

Dirigovana navigacija smrti i pravde

Ma koliko se opirali vlastitim osudama nasilja i ma koliko nas bolela smrt Brisa Tatona – i ne samo njega u strašnim godinama smrti u Srbiji – mora nas uplašiti ta državna arbitraža u međunarodno važnim slučajevima, u kojima taman i bili sigurni da smo negde pogrešili zato što sasvim opravdano ne volimo huligane, dripce, navijače i barabe, prihvatamo državnu doktrinu o državnom razlogu da – za njih takve – možemo pristati i na nepravično suđenje i osudu

VREME BR.1272 | 21. MAJ 2015.

14.april 2016. Siniša Stanković

Ova ne e na arno

I pored žestoke kampanje provladinih medija da će protesti građanskih organizacija i opozicije ispred makedonske vlade biti nasilni, prošla nedelja protekla je mirno. Vladajuća VMRO-DPMNE odgovorila je sutradan kontramitingom, na kojem je premijer Nikola Gruevski poručio da mu na pamet ne pada da dâ ostavku. Za dva dana centrom Skoplja prodefilovalo je na desetine hiljada međusobno suprotstavljenih građana. Tenzija se ne smanjuje, rasplet tek predstoji. Kao što neko reče: "Ova ne e na arno" (Ovo ne sluti na dobro)

Slučajevi

13.april 2016. Momir Turudić

Kako je novinar »Vremena« dopao ćelije

"Ako u ovo uvedu nekog labilnog, taj će da flipne. Dobro, ja neću, i da ne spavam smišljaću tekst, ima bes da me hrani. Čuj, labilnog, šta ako je neko bolestan ili mu pozli? Taj može da umre bez problema ovde, niti ga ko vidi, niti ga čuje"

Penali zbog razvojnih kredita

Na grbači građana

Srbija i BiH su u poslednjih sedam i po godina protraćile više od 47 miliona evra na naknade zbog nekorišćenja kredita za ključne infrastrukturne projekte. Novac nije potrošen na vreme, a građani plaćaju dvostruku cenu: ne dobijaju usluge koje bi trebalo, a zatim i naknade koje banke naplaćuju državama zbog nepravovremenog korišćenja kredita idu na teret poreskih obveznika

Vreme protiv nasilja

13.april 2016. Tatjana Tagirov

Dug put do Istanbula

Primeniti Istanbulsku konvenciju u prvom redu znači daleko veći angažman države ne samo u zakonodavnom okviru već i u onom praktičnom. Ne samo da će se krivična dela morati jasnije definisati i uvesti neka nova već će biti potrebno i jasno odrediti nadležnosti državnih organa

Intervju – Dušan Teodorović, akademik

Srbiju će upropastiti lažne diplome i doktorati

Ako neko traži diplomiranog ekonomistu, privatne kompanije vole da uzmu kandidata sa Ekonomskog fakulteta iz Beograda, a državna uprava, razna ministarstva, preko svojih partijsko-rođačkih i ostalih veza, zapošljavaju one sa diplomom privatnih fakulteta. Apsurdna situacija je u tome da se kadar privatnih fakulteta zapošljava u državnoj upravi, a pošto to nije nikakav kadar, onda će i državna uprava da bude takva kakva će da bude

Intervju – Prof. dr Džon E. Mekdonou, Univerzitet Harvard

13.april 2016. Biljana Vasić

Srbija mora da uvede nove lekove

"Srbija nije uvela nijedan novi lek na tržište u odnosu na EU koja primenjuje mnogo novih lekova. Na primer, postoje lekovi za hepatitis C i HIV koji pokazuju odlične kliničke rezultate i štede novac, budući da pacijente drže podalje od bolnice i bolničkih troškova"

Umesto omaža Nebojši Popovu (1939–2016)

Nezaštićeni svedok

Nebojša Popov sociolog, istraživač društvenih sukoba u jugoslovenskom društvu, pripadnik grupe Praxis i Koručulanske škole, angažovani intelektualac i antiratni aktivista, pokretač i urednik "Republike", glasila građanskog samooslobađanja, preminuo je 7. aprila u bolnici u Zrenjaninu. Umesto omaža, podsećamo kako je Nebojša Popov pisao i govorio ono što neki nisu hteli da čuju: o samoupravljanju, radničkim štrajkovima u socijalizmu i vlasti koju "spuštamo, ali ne ispuštamo"

Zloupotrebe policije

13.april 2016. Miloš Vasić

Nadzor nad ćoravom kutijom

Čudna zamisao Stefanović dr Nebojše da policija u civilu nadzire biračka mesta 24. aprila izazvala je očekivane reakcije pravnika i političara. Ministar unutrašnjih poslova očito pojma nema o policijskom zanatu, a kamoli o parlamentarnoj demokratiji: tako nešto dostojno je Nušićevih sreskih načelnika, radikalskih seoskih harangera ili oznaških specijalista iz 1946.

VREME BR.1070 | 7. JUL 2011.

13.april 2016. Jovana Gligorijević

Zašto Srbija nema antifašistički praznik

U Srbiji je reč o težnji da se antifašizam isticanjem doprinosa četničkog pokreta učini nacionalnijim, srpskim. Uz to se neretko, putem anti-antifašizma, javljaju pokušaji rehabilitacije čak i otvorenih fašista. Na nekadašnjim i sadašnjim praznicima stare i novih država prelama se isti problem kao i u slučaju udžbenika istorije, ali i dnevno-političkih događaja i, uopšte, svega što ima veze sa prošlošću prema kojoj se proizvoljno određujemo, uzimajući od nje šta nam u kom trenutku odgovara

Lični stav

13.april 2016. Miodrag Kreculj

Račun bez krčmara

Šta se događa kad su polazne pretpostavke pogrešne, najbolje se vidi na primeru izborne izlaznosti u martu 2014. Tada je 3.592.375 izašlih na parlamentarne izbore prikazano sa 53 odsto u odnosu na zvanično biračko telo od 6.765.998 osoba, što je daleko od stvarne izlaznosti od 65 odsto u odnosu na broj birača faktički prisutnih u zemlji – 5.535.998 kad se od "nominalnog broja birača 6.765.998" oduzmu maloletna lica bez prava glasa i birači iz dijaspore odsutni na dan izbora

Sumrak Berze i akcionarstva

13.april 2016. Miša Brkić

MK – omiljeni državni biznismen?

Da li se zaista "vidi iz aviona" kako institucije sistema uz pomoć Vlade Srbije, umesto da čuvaju integritet tržišta kapitala, učestvuju u njegovom devastiranju zajedno s Miodragom Kostićem, vlasnikom MK Grupe, u slučajevima otkupa akcija od manjinskih akcionara AIK banke i šećerane TE TO Senta koji su zakinuti za 30 miliona evra

VREME BR.729 | 23. DECEMBAR 2004.

12.april 2016. D.Ž

Car

VREME BR.1203 | 23. JANUAR 2014.

11.april 2016. Miloš Vasić

Država zavere ćutanja

Od 1990. do danas najmanje trideset očigledno političkih ubistava u Srbiji ostalo je nerasvetljeno i – zaboravljeno. Očekivanja da će sada preporođeni Legija Ulemek (na slici) tu nešto pomoći svojim budućim iskazima donekle su preterana. Pre svega, jedva da više ikoga – osim porodica žrtava – to uopšte zanima; decenije su prošle, a vlast bi najviše volela da se te priče zaborave. Naime, mnogo je njih koji radije ne bi da se to sada otvara

VREME BR.1216-1217 | 24. APRIL 2014.

09.april 2016. Lino Veljak

Hrvatska i srpska primena dve verzije istorijskog revizionizma

Rezultati Drugoga svjetskog rata i njemu analognih sukoba ne mogu se promijeniti – poznato je tko su bili pobjednici, a tko je poražen – ali se tu pribjegava izravnoj revalorizaciji sukobljenih strana: rat je završio kako je već završio, ali tragedija je što nije pobijedila ona druga strana. Iako ta koncepcija ima svoje zagovornike i u Hrvatskoj i u Srbiji, ona je bazično oblikovana na Zapadu. U tom se smislu u Njemačkoj formiraju revizionističke škole, koje su posvećene preispitivanju uzroka i karaktera Drugoga (pa i Prvoga) svjetskog rata, te potpunom ili bar djelomičnom rehabilitiranju nacionalsocijalizma, relativiziranju ili čak i nijekanju razmjera ratnih zločina Wehrmachta u ratu, kao i holokausta, itd.