Hrvatska

07.avgust 2002. Tatjana Tagirov

Ministar odbrane – u suknji

Činjenica je da niti jednom – bez obzira na nagađanja javnosti – njena bliskost s premijerom Ivicom Račanom nije dovedena u pitanje, pa tako nije veliko iznenađenje što joj je on povjerio dužnost ministrice obrane, kao trećoj evropskoj ženi na toj funkciji

Bliski istok - Kriza koja traje

07.avgust 2002. Ejub Štitkovac

Utuk na utuk

Predstavnici Hamasa se s lakoćom oglašavaju da stoje iza serije samoubilačkih akcija. To je znak da ta vrsta "junaštva" dobro prolazi kod jednog broja Palestinaca, dok drugi upozoravaju da se proširivanjem kruga nasilja ne može raditi na formiranju nezavisne države

Češka Republika

02.avgust 2002. Veljko Samolov

U vrtlogu skandala

Afera je odjeknula takvom silinom da se odmah oglasio predsednik Vaclav Havel, koji je smogao snage da pozove doskorašnjeg ministra inostranih poslova Jana Kavana da razmisli o odlasku s funkcija koje sada ima

Grčka na neslavnoj listi

02.avgust 2002. Sonja Seizova

Za građane i seljake…

Sada je na državi da napokon usvoji kontroverzni zakon koji će zarobljenim ženama priznavati status žrtve, a ne samo ilegalnog imigranta i kažnjavati klijente koji ih koriste

Nova verzija stare Ju-priče

02.avgust 2002. Svetlana Vasović

Bojkot u tri čina

Prvo je bio srpski, sad bosanski, a na vidiku je i slovenački. Jedno je bar konstantno – reč je o slovenačkoj robi. Uvek kao objekt – ovdašnji analitičari bi rekli – sužanj, raznih loših politika

Slovenački predsednički izbori

29.jul 2002. Redakcija Vremena

Ko posle Kučana

Većina građana Slovenije smatra da je razvoj bio uspešan, a kako su Drnovšek i Kučan bile vodeće političke figure od kraja osamdesetih naovamo, jasno je da javno mnjenje uspeh države identifikuje s vodećim političarima

Španija-Maroko

29.jul 2002. Vladimir Stanković

Buka oko ničijeg „peršuna“

Spor oko suvereniteta nad ostrvcem nadomak Seute rešen je vraćanjem na status quo ali spor ostaje kao još jedna vruća tačka tradicionalno komplikovanih špansko-marokanskih odnosa

Atentati ponovo u modi

29.jul 2002. Zoran Jevtović

Očajnici s margine

Među brojnim atentatima postoji određena kategorizacija: na primer, atentati u Evropi vršeni su prevashodno zbog jasno definisanih političkih motiva, dok su oni u Americi delo psihopata (barem su tako predstavljeni). Srbija, naravno, ima svoj kliše: biznis-policijsku, odnosno mafijaško-političku varijantu u vidu "sačekuše", ili eventualno, kamiona s peskom

Terorizam u Grčkoj

22.jul 2002. Sonja Seizova

Trenutak istine, ili kraj mita

U iščekivanju prvih hapšenja već sada izgleda izvesno da je grčka teroristička scena bespovratno obezglavljena, a grčki ugled u inostranstvu popravljen

Slovenija vs. SRJ

22.jul 2002. Svetlana Mekina

Novinari raskrinkali agente

Pitanja gde je granica pritiska vlasti na novinare i kako da tzv. sedma sila zaštiti svoje informatore ponovo su aktuelizovana zbog istražnog postupka protiv slovenačkog novinara koji je otkrio da su slovenačka obaveštajna služba (OVS) i američka vojna obaveštajna služba (DIA) sarađivale u operaciji "Sava" uperenoj protiv SRJ

Trojni samit u Sarajevu

22.jul 2002. Radenko Udovičić

Više od protokola

Potpuno je jasno da su zaključci zajedničke izjave i do sada bili nesporni a da "vruća" politička pitanja triju država nisu ni dotaknuta. Međutim, ohrabruje stav da će se ovakvi sastanci održavati kontinuirano, svaka tri mjeseca, i to sve dok spornih i bolnih pitanja više ne bude. Kako je najavio Vojislav Kuštunica, do sljedećeg susreta doći će u septembru u Beogradu

Evropska unija i imigranti

10.jul 2002. Nemanja Vlačo

(Ne)poželjni stranci

Prema podacima Svetske organizacije za migracije sa sedištem u Ženevi, Evropskoj uniji će u narednih 25 godina trebati oko 35.000.000 stranaca iz siromašnih zemalja, koji će činiti jeftinu radnu snagu

Krađa i prekrađa umetničkih dela

05.jul 2002. Zoran Jevtović

Taoci istorije

Svi su tu i tamo "šanirali", a mnogi stručnjaci smatraju da je to na kraju dalo pozitivne impulse umetnosti jer su se širila saznanja o drevnim kulturama i, uopšte, prenosili stilovi

Američki veto na mandat SFOR-u

05.jul 2002. Duška Anastasijević

Otpor međunarodnoj pravdi

Zbog cele ove halabuke početak rada Međunarodnog tribunala nisu pratile ni fanfare ni potoci šampanjca. Prve sudije i tužioci biće izabrani tek početkom naredne godine i zasad su od osoblja Tribunala, inače smeštenog u zgradi jedne propale holandske telekom kompanije, najbrojnije čistačice

Španija

26.jun 2002. V. S

Četvrt veka demokratije

Španci su s ponosom obeležili 25 godina od prvih slobodnih parlamentarnih izbora u junu 1977

Novi izazov na Bliskom istoku

26.jun 2002. Dr Saša Marković

Elektronsko-ekonomski „Aušvic“

Ako se držimo istorijskih činjenica, ispada da je svaki zid osuđen na propast. Biblija kaže, a ona nikad ne laže, da su neosvojive zidine Jerihona Izrailjci razrušili gromoglasnim duvanjem u trube. Varvari su na kraju opljačkali i zapalili Rim ne hajući previše za Hadrijanove i Trajanove fortifikacije. Čak je i Berlinski zid, mereno istorijskom skalom, potrajao tek jedan tren. Teško je zato verovati da će Izrael uspeti da viskom, špaktlom i mistrijom jednom za svagda reši svoje nesuglasice s Palestincima

Povodom smrti Džona Gotija

19.jun 2002. Zoran Jevtović

Mafija i mitologija

Filmovi o mafiji uvek će biti popularni jer ljudi žele da gledaju i po hiljadu puta istu priču. Pojaviće se sigurno više filmova o Jakuzi ili ruskoj mafji, ali će još dugo ta dvoredna odela na prugaste bele štrafte, to ljubljenje ruke bosu, ta odsečena glava omiljenog konja biti povod za maštarenje, ali i predrasude. Iako se 1992. godina zbog hapšenja Džona Gotija smatra za završnu Koza nostre, mit o mafijašima živeće još dugo, kao što su kaubojski filmovi nadživeli Bufala Bila

Evropski izbori - Francuska

19.jun 2002. Frano Cetinić

Rekordna pobeda

Šest milijuna francuskih birača, koji su 21. aprila dali svoj glas čelniku krajnje desnice Žan-Mari le Penu, ostali su bez ijednog zastupnika, što zajedno s petnaest i pol milijuna suzdržanih čini da svaki drugi Francuz nije zastupljen u Nacionalnoj skupštini

Amerika i obaveštajne službe

19.jun 2002. Duška Anastasijević

Rat posle rata

Nakon serije otkrića koja ukazuju na to da su napadi od 11. septembra mogli biti makar odgođeni, ako ne i predupređeni, samo da je neko u obaveštajnim službama uradio svoj domaći zadatak kako treba, američka administracija i čelnici CIA i FBI-ja suočavaju se s nizom neugodnih pitanja: na šta odlazi blizu 50 milijardi dolara iz budžeta za finansiranje službi zaduženih za bezbednost, ako osobe čiji je zadatak da povezuju tačkice, iz čega će im se ukazati smislena figura, od tih papira prave aviončiće i pokušavaju njima da pogode kantu za otpatke

Slovenački povratak

Prvi put posle – bekstva

Pompa i uzbuđenje koje je pratilo posetu Janeza Drnovšeka Beogradu i protokolarne besede o "nikad boljim odnosima" između država trebalo je da prikriju da je opet propao dogovor o dva važna sporazuma – o slobodnoj trgovini i avio-saobraćaju