img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Irska

Zeleno, volim te zeleno

16. март 2005, 17:33 Irena Stojković
Copied

Za fenomen vaseljenskog proslavljanja sveirskog praznika zaslužna je svakako irska emigracija, ali i neobičan život i legende o svetom Patriku u čiju će slavu, 17. marta, paradirati hiljade ljudi

(Specijalno za „Vreme“ iz Dablina)

PREPOZNATLJIVA SIMBOLIKA: U znaku Sv. Patrika

I najmanje irsko selo ukrašeno je ovih dana zelenim zastavicama, učesnici parade spremaju kostime, Dablin od srede počinje svoj petodnevni festivalski program, u Čikagu boje reku u zeleno, Njujork tradicionalno očekuje milion posetilaca na svom karnevalu, a ni daleka Australija ne zaostaje u proslavi najvećeg irskog nacionalnog praznika.

Svega toga ne bi bilo da gusari nisu oteli šesnaestogodišnjeg Britanca Patricijusa iz Velsa i prodali ga kao roblje u Irskoj.

ISTERIVAČ ZMIJA: Pre šesnaest vekova to je bila svakodnevica, otimanje ljudi koji su drugima postajali robovi, pa se budući svetac našao na zelenom ostrvu gde je nekom druidu čuvao ovce, godinama otuđen od ljudi. Tako usamljen on je razmišljao o bogu, koji mu je posle šest godina „odgovorio“ da je došlo vreme da ode na brod i pobegne. Patrik je otišao do Francuske, gde se 12 godina posvetio hrišćanskom učenju, postao biskup i jedne noći sanjao kako ga Irska zove nazad da uvede krst i u paganska keltska plemena. Uz papin blagoslov, on se vratio u zemlju čije je jezik i običaje odlično poznavao. Lukavo je preobraćao Irce u hrišćanstvo, spajajući omiljene simbole Kelta i povezujući njihovu mitologiju sa Biblijom. Kelti su obožavali Sunce, pa je sv. Patrik krug povezao sa krstom i oformio čuveni keltski krst. Detelinu je koristio da plastično objasni sveto trojstvo, pa otuda i takva eksploatacija zelene travčice kao amblema koji jasno govori o irskom opredeljenju. Decenijama je uspešno uvodio hrišćanstvo i zahvaljujući njemu Irska je danas poznata po svom duboko ukorenjenom katoličanstvu.

Umro je 17. marta 461. godine, ali masovnije proslave njemu u čast počele su tek tri veka kasnije. Irci skloni mistici i legendama, vekovima su nadograđivali činjenice raznim mitovima od kojih je najpoznatiji onaj po kome je sveti Patrik odveo sve zmije sa ostrva i udavio ih u moru. To je omiljeno verovanje malih Iraca u herojski čin svetog Patrika, dok im kasnije u životu neki prirodnjak ne objasni da zmije nikada nisu ni obitavale na ovom ostrvu.

ZELENO PIVO: U Irskoj se vekovima na Dan svetog Patrika odlazi u crkvu, pevaju se pesme posvećene njemu, a tradicionalno se na trpezi nalaze kupus i šunka. Ovaj duhovni praznik prelazi u paradiranje zahvaljujući Amerikancima, tačnije Ircima u službi „crvenih mundira“, koji su početkom XVIII veka proslavljali svoj irski dan šetajući ulicama Bostona i Njujorka. Ovakav vid obeležavanja pogodio je apetite Amerikanaca koji danas prave šou od svega toga. Na tom kontinentu skoro 40 miliona ljudi ima bar poneku irsku kap krvi. Iako mnogima od njih nije poznato zašto, svi oni i mnogi njihovi prijatelji znaju da je tog dana sve u zelenom, stavljaju se i nose irski simboli, detelina i zastave. U Irskoj, u kojoj je festivalska atmosfera za njihovog sveca počela tek kasnije, ljudi se ograđuju od ponekih preteranih američkih invencija, kao što je farbanje piva u zeleno i nošenje majica s natpisom „Poljubi me, ja sam Irac“. Ceo praznik postao je i dobar biznis. Bezbroj sajtova nudi sve što ima i što neko misli da ima veze sa Irskom, a na sajtu „hrišćani“ možete vrlo povoljno kupiti malu statuu sv. Patrika, za osamdeset dolara. Sve prodavnice i pabovi u Irskoj su već mesec dana tematski ukrašeni i obojeni, a ponuda je obogaćena prigodnim majicama, šeširima, zastavicama, pa i čestitkama, ako je neko toliko dokon da poštom čestita ovaj praznik. Verujte mi na reč, i Mekdonalds farba milkšejk u zeleno.

ZAUVEK IRSKA: Mladima u Irskoj je Sveti Patrik omiljeni praznik, kao prvo, neradni je dan a festivalska atmosfera je dobar uvod u noćno ispijanje piva pa Garda pojačava svoje prisustvo na ulicama ovih dana. Nije da su samo oni poznati po napijanju već se od većine Iraca očekuje da će veselo dočekati noć, a organi reda dobro znaju kako to u praksi izgleda. Desetak dana pre 17. marta, vlada je htela da zabrani prodaju pića u prodavnicama toga dana, pa su dobili odgovor da će to loše funkcionisati jer bi i maloumnima palo na pamet da se snabdeju koji dan ranije.

Kad smo već kod irske vlade, njeni predstavnici tradicionalno dočekuju Svetog Patrika na Kapitol Hilu, gde ispijaju kaficu sa američkim predsednikom. A pošto politika ne zna za praznike i kreira se danonoćno, iskusni odmah spekulišu o tome ko je došao a ko nije u Vašington, koga Amerika podržava a koga ne, pa se već zna da ove godine Džeri Adams nije u milosti. Vođa republikanaca Severne Irske nije ovih dana dobra pratnja američkog predsednika i irskog premijera, jer se njegovo ime i stranka vezuju za skandal pljačke banke u Belfastu i ubistvo jednog policajca.

Ako vam sve pomenuto izgleda kao preterana komercijalizacija i eksploatacija jednog svetog lika i datuma, znajte da postoji veoma skroman ali naporan način da se pravi vernici oduže svetom Patriku, velikom hrišćaninu. Hodočašće na planinu visoku 765 metara, gde se Patrik bosonog penjao za vreme svog posta, privlači svakog jula stotinu hiljada ljudi.

Ostalima je lepše da Svetog Patrika proslave uz mnoštvo šarenih kostima, pesmu i irski ples. Irci ponosno slave ovaj dan kao simbol svog porekla, vere i istorije, uz čuveno geslo Erin Go Bragh – Ireland forever.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Toplotni talas

Toplotni talas u Evropi

03.јул 2026. I.M.

Više od 2.000 ljudi umrlo tokom ekstremnih vrućina u Francuskoj, najavljen novi vreli talas

Francuska je tokom rekordnog toplotnog talasa zabeležila više od 2.000 dodatnih smrtnih slučajeva, dok meteorolozi upozoravaju da Evropu već ovog vikenda očekuju nove ekstremne vrućine

Iranski verski vođe i drugi ožalošćeni odaju počast pred kovčezima ubijenog iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija i članova njegove porodice tokom ceremonije opela uoči višednevne sahrane u Velikoj džamiji Imama Homeinija u Mosali u Teheranu

Iran

03.јул 2026. Šabnam fon Hajn (DW)

Sahrana Alija Hamneija kao proslava pobede Islamske republike

Teheran koristi pogreb Alija Hamneija i članova njegove porodice da proširi svoj poljuljani uticaj u regionu i svetu. Ceremonija će trajati šest dana, a najavljene su delegacije iz blizu stotinu država

Ada Bojana

Ekologija

03.јул 2026. Jelena Kozbašić (Klima 101)

Pregrejan Jadran: Temperatura mora mestimično preko 28 stepeni

Temperature mora na hrvatskoj, crnogorskoj ili albanskoj obali ovog leta su za preko 5 stepeni više od proseka za ovo doba godine

Ali Hamnei

Iran

03.јул 2026. B. B.

Iran očekuje dvadeset miliona ljudi na sahrani ajatolaha Hamneija

Tokom ceremonije žalosti i sahrane ajatolaha Alija Hamneija u Iranu su pojačane mere bezbednosti. Razlozi su ekstremne vrućine, ali i prvo pojavljivanje u javnosti novog vrhovnog vođe Modžtabe Hamneija

Ruski vojnici

Rat u Ulkrajini

02.јул 2026. A.I.

Oko 450.000 poginulih i milion ranjenih Rusa od početka Putinove „specijalne operacije“

Četiri godine od početka ruske agresije na Ukrajinu oko dva miliona vojnika na obe strane je poginulo ili ranjeno, podaci su Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS) sa sedištem u Vašingtonu

Komentar
Predsednik stranke SRCE

Pregled nedelje

Režimski jad, beda i Zdravko Ponoš

Kako je informativni razgovor sa Zdravkom Ponošem probio dno beščašća? Imaju li opskurni likovi iz Informera policijske značke, a policajci legitimacije Informera ili to dođe na isto? I zbog čega kmeči Visoko javno tužilaštvo

Filip Švarm
Vidvdasnki protest, transparent na natpisom

Komentar

S Kosovom u srcu u ime onih koji ne znaju

U pohodu na vlast moraćemo manje obrazovanim građanima da kažemo ponešto od onoga što žele da čuju. Da li je to demagogija? Svakako. Da li je to isto što radi i Vučić? Nesumnjivo. Dakle, isti smo kao Vučić? E, u tome je kvaka. Nismo

Ivan Milenković
Miting SNS u Beogradu

Komentar

Porodica iz autobusa

Ljudi iz autobusa plaše se svega, a naročito da ne razljute glavu porodice. On im onoliko ponavlja da jedino zahvaljujući njemu imaju posao, zarade i penzije. Njihovo je samo da stoje, aplaudiraju i ostanu poslušni

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1852
Poslednje izdanje

Klimatske promene i Srbija

Globalni scenario, lokalni pakao Pretplati se
Fenomen: Miloš Medenica Medeni

Kako je influenser iz podzemlja stekao poverenje

Crna Gora

Sin svoje majke

Politički život i smrt

Svi skupa, svako za sebe i rizici

Velika Britanija

Trijumfalni pad Kira Starmera

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure