Ženska lepota

01.februar 2012. Danka Spasovski

Standardi pa status

Današnji stereotip lepote ujedinjuje neke osobine koje izvorno ne pripadaju estetskim fizičkim odrednicama i kao takav se plasira u popularnoj kulturi i medijima: povezanost lepog i uspešnog, ili lepog kao odvažnog i samopouzdanog. Postavljeni modeli lepote za većinu žena (pa i muškaraca) teško su dostižni ili čak nedostižni – procenjuje se da samo pet odsto žena može postići model vitkosti koji je najčešće prezentovan u medijima

Tenis – Australija open

01.februar 2012. Aleksandar Ćirić

Veličanstveni Novak Đoković

Prvi ovogodišnji grend slem turnir Novak Đoković je odigrao na način pravog svetskog šampiona. Više od toga: demonstrirao je dalji napredak u igri i, još važnije, zrelost u onom što se drugde zove mentalni stav a može se procenjivati u širokom rasponu od racionalnosti s kojom igra mečeve u kojima niti troši previše snage niti ponižava slabije protivnike, do vrhunske samokontrole čak i u situacijama kada se čini da je častan poraz jedini izlaz

Slobodni internet – Još nije gotovo

25.januar 2012. Marija Vidić

Sloboda ili pare!

U sredu 18. januara protestu zbog najavljenih "protivpiratskih" zakona pridružilo se oko 13 miliona ljudi. Prikupljeno je oko 10 miliona potpisa na peticiju koja poručuje američkim zakonodavcima: "Okončajte pirateriju, ne slobodu", i poslato tri miliona mejlova podrške borbi protiv ovih zakona. U protestu je učestvovalo oko 115.000 sajtova, među kojima i Wikipedia, koja je zatamnela sve svoje strane na engleskom jeziku dajući sličicu onoga što bi se dogodilo kada bi zakon o sprečavanju piraterije stvarno bio izglasan

Analiza jednog brodoloma

18.januar 2012. Zoran Majdin

Šta biva kad se s puta skrene

U trenutku udesa na komandnom mostu "Kosta Konkordije" bilo je bar dvadesetoro ljudi i nikome nije bilo čudno što su svetla lučice toliko blizu

Zima u FK Partizan

18.januar 2012. Slobodan Georgijev

Bilo je nešto biti nešto

Novi trener predstavljen je igračima i najužem rukovodstvu. Ako ne bude promena na Skupštini kluba, za njih će tim i igrati na proleće. Kakve to ima veze sa životom u Srbiji

Pršutijada na Zlatiboru

18.januar 2012. Dragan Todorović

Ajde još jednom

Još jedared izvukoše Glavnu nagradu, oni sa Srpskim časničkim kapama jošte jednom digoše kese sa pršutom, Grupa pevača viknu završno Eeee, bi gotov taj revijalni program

Tajni projekti

18.januar 2012. S. Bubnjević

Dosije Y

Strogo poverljivi američki katalog neubojitog oružja pokazuje još jednu od pojava karakterističnu za mnoge tajne projekte – idealnu mogućnost da veliki broj ljudi godinama troši značajna sredstva i da za ta sredstva ne mora nešto i da proizvede

Srpska forenzika

11.januar 2012. Marija Vidić

Otisak prsta, čaura, DNK i ostali tragovi

U serijama poput Crime Scene, Investigation, Criminal Minds, Dexter forenzika i forenzičari prikazani su kao svemoćni: otisak prsta uzima se minijaturnim džepnim skenerom koji je bežično povezan sa bazom otisaka i rezultat se dobija za par sekundi; registri i baze najrazličitijih informacija o ljudima su gigantske, a brzo pretražive; forenzičari se ne bave samo svojim poslom već jure kriminalce, dovode ih na saslušanja i razumeju se u mnoge druge stvari... Kako sve to zapravo izgleda u praksi i kod nas

Publicistika i marketing

29.decembar 2011. Ivan Stanković

Osnovi kakodalogije

"Poučna, duhovita, gorko iskrena i na potresna knjiga Ivana Stankovića kao okvir koristi priču o fenomenu uspona i pada prve multinacionalne advertajzing kompanije, Saatchi and Saatchi, na prostorima bivše SFRJ." Navod je s omota knjige Ivana Stankovića Osnovi kakodalogije. Objavljujemo dve "priče" iz knjige koje potvrđuju citiranu ocenu. Ivan Stanković (1955) je u poslovima reklame od 1979; sa Draganom Sakanom 1990. osniva jugoistočnoevropski Saatchi and Saatchi u Srbiji, Sloveniji, Hrvatskoj, Bugarskoj, BiH, Makedoniji i Albaniji. Sopstvenu medijsku agenciju Media S i reklamnu agenciju Communis osniva 2002. Docent je na Fakultetu dramskih umetnosti, profesor na Fakultetu za medije i komunikacije u Beogradu

Sudbina superheroja – Zigomar

28.decembar 2011. Saša Rakezić

Tajni život jednog maskiranog pravednika

Zigomar je misteriozni, kostimirani borac protiv svetskog kriminala i nepravde, koji za pojasom nosi ukras, a na ruci prsten sa motivom u obliku slova Z. Prvi put se pojavio u francuskom petparačkom romanu 1909. godine. Tokom decenija koje su usledile, u potpuno različitim medijima i u različitim delovima sveta – od Japana do Srbije – zabeležena je pojava više junaka koji su nosili Zigomarovo ime, koje je očigledno na volšeban način postalo neka vrsta arhetipa koji se uvukao u kolektivnu podsvest i odatle izranja s vremena na vreme. U Srbiju je Zigomar došao uoči Drugog svetskog rata, i to preko stripa Nikole Navojeva i Branka Vidića. U izdanju Kulturnog centra Pančeva iz štampe je izašla knjiga koju je priredio Zdravko Zupan Zigomarmaskirani pravednik, sa celokupnim opusom ovog stripa. U ovom broju prenosimo predgovor Saše Rakezića, u kome se rekonstruiše nastanak i delovanje jednog od najčudnijih globalnih superheroja

Uradi sam – Rimske orgije

28.decembar 2011. Aleksandar Ćirić

Umetnost dobrog provoda

Katul je smatrao da nema dobre večere bez vina, doskočica i društva lepih devojaka; veza između hrane, pića i seksa je prastara i neskrivena. U tom smislu, jedno od "jela" na nekim gozbama bile su same žene, zabavljačice, glumice, igračice, pevačice i muzičarke. Kao i dečaci, uostalom

Beogradsko ulično tržište

28.decembar 2011. Mirko Rudić

Zarade i bankroti na asfaltu i kaldrmi

Na beogradskim ulicama mogu se kupiti odeća, hrana, knjige, cveće, patuljasti zec i rasno kuče, jeftina maskara ili ajlajner, kartica za jeftiniji ulaz u pozorište, fotografije, slike, ručni radovi i ono što se kao takvo reklamira. Na beogradskim ulicama zarađuju umetnici svirajući harmoniku, usnu i dugmetaru, gitaru, violinu, frulu; prosjaci koji traže milostinju svojim fizičkim hendikepima, dirljivim pričama ili upornošću; prevaranti i lopovi