img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

"Zlatna lopta" 2004.

Gazela iz Kijeva

15. decembar 2004, 18:20 Vladimir Stanković
Copied

Nije bilo mnogo dileme: dvadesetosmogodišnji Ukrajinac koji od 1999. igra za Milan dobio je 36 glasova više od drugoplasiranog Deka (Barselona) i trećeg Ronaldinja (takođe Barselona)

Ako se gledaju samo trofeji, najuspešniji je bio Deko. Brazilac sa portugalskim pasošem osvojio je Ligu šampiona sa Portom, titulu prvaka Portugala sa istom ekipom i igrao u finalu prvenstva Evrope za selekcije. Potom je letos prešao u Barselonu u kojoj igra veoma zapaženu ulogu. Međutim, žiri „Frans fudbala“, dopisnici ovog uglednog fudbalskog nedeljnika iz 52 zemlje Evrope, odlučili su da je 2004. godine najbolji bio Andrej Ševčenko, dvadesetosmogodišnji Ukrajinac koji od 1999. igra u dresu Milana. Čak 36 poena prednosti pokazuju da mnogo dilema nije bilo, golovi i način na koji ih postiže bili su dovoljno jaki argumenti da nadmaše Dekove titule. Ronaldinjo je ostao treći sa 133 poena, 42 manje od Ševčenka. Za utehu će mu, po svemu sudeći, pripasti titula igrača godine u organizaciji FIFA. Ševčenko je čak 27 puta stavljen na prvo mesto, Deko deset, a Ronaldinjo devet.

Drugi put u četrdesetdevetogodišnjoj istoriji trofeja dešava se da drugu i treću poziciju zauzimaju igrači istog kluba (ne računajući, naravno, dva „het-trika“ igrača Milana 1988. i 1989) . Prvi put su to 1965. uspeli Faketi i Suarez (Inter), sada su ponovili Deko i Ronaldinjo (Barselona), s tim što „pola“ drugog mesta Deka pripada Portu za prvi deo sezona.

Ševčenko je konačno stao na tron najboljeg Evropljanina posle dva treća mesta, osvojena 1999. i 2000. Treći je Ukrajinac sa „Zlatnom loptom“, mada se prethodna dvojica, Oleg Blohin 1975. i Igor Belanov 1986, vode pod SSSR. Rođen je u mestašcu Dvirkivšćina, pored Černobila, 29. septembra 1976. Tri godine kasnije njegova familija se preselila u Kijev gde je mali Andrej brzo zapao za oko Aleksandru Čapkovu, lovcu na talente najpopularnijeg ukrajinskog kluba, Dinama iz Kijeva. Odmah je doveden i strpljivo čekan kao „dečko koji obećava“. U prvom timu debitovao je 28. oktobra 1994. Prvu šansu među seniorima dao mu je Jozef Sabo, ali Andrej je uvek kao svog fudbalskog oca isticao pokojnog Valerija Lobanovskog, trenera Dinama i selektora Ukrajine. U narednih pet godina odigraće 118 prvenstvenih mečeva i dati 60 golova za svoj tim. U Ligi šampiona debitovao je 23. novembra 1994. protiv Spartaka iz Moskve, dve nedelje kasnije Bajernu je dao prvi gol, a meč koji ga je definitivno izbacio u orbitu odigrao je 5. novembra 1997. na Nou Kampu protiv Barselone. Bilo je neverovatnih 0:4, a „Ševa“ je dao tri gola… Bio sam na toj utakmici i otišao s uverenjem da sam video buduću zvezdu evropskog fudbala.

Milan je prvi imao „tri čiste“ da za dvadesettrogodišnjeg Ukrajinca 1999. plati ondašnja 42 miliona maraka. Bio je to jedan od najvećih transfera na kraju XX veka, pre nego što su Mančester junajted i posebno Real počeli da probijaju sve granice. „Ševa“ je došao u Milan i tamo je i danas. Zanimljivo je da je Ševčenko bio očajan na utakmici protiv Panatinaikosa na kojoj su ga gledali Braida i Galiani, čelnici Milana, ali njihov zaključak je bio nepogrešiv:

„Na minus 17 niko ne može da igra dobro, uzimamo momka…“

Andrej je odgovorio sa 104 gola u seriji A na 164 utakmice opravdavajući svakim danom sve više nadimak „novi Van Basten“. Fizički ne liči na slavnog Holanđanina koji je bio viši, bolje je igrao glavom, bio je fizički jači, imao je jači šut, ali Andrej mu je sličan u onome što je u fudbalu najvažnije i najteže: u golovima. Ševčenko ih daje na razne načine, a ako treba posebno istaći neki od njegovih kvaliteta, onda bi to mogla biti brzina koja mu omogućava da se često nađe u šansi, a sve ostalo je stvar tehnike u kojoj ne oskudeva. Podjednako koristi obe noge, zna da postigne i gol glavom. Za deset godina profesionalne karijere bio je pet puta prvak Ukrajine, tri puta je osvajao kup svoje zemlje a sa Milanom ima jedan „skudeto“ (titulu prvaka), jednu Ligu šampiona, jedan Kup Italije, jedan Superkup Evrope i jedan Superkup Italije. Impresivno, ali ima i jednu veliku neostvarenu želju:

„Želo bih da sa mojom Ukrajinom zaigram na jednom Mundijalu ili evropskom prvenstvu. Nadam se da će mi se želja ispuniti 2006. u Nemačkoj“, kaže Ševčenko, koji je na 58 mečeva za nacionalni tim dao 26 golova.

Trofej je posvetio narodu Ukrajine koji preživljava „delikatnu situaciju“. Nedavno je dobio naslednika, sina sa dvosmislenim imenom Jordan. S obzirom na to da Andrej Ševčenko ima samo 28 godina, Jordan će stići da zapamti oca, velikog strelca koji je sasvim zasluženo upisao svoje ime na listu evropskih fudbalskih besmrtnika.

"Zlatna lopta" 1956–2004.

1956 – Metjus (Blekpull) Di Stefano (Real) Kopa (Real)
1957 – Di Stefano (Real) Rajt (Vulverhmpton) Kopa (Real)
1958 – Kopa (Real) Ran (Rot Vajš Esen) Fonten (Rems)
1959 – Di Stefano (Real) Kopa (Real) Džon Čarls (Juventus)
1960 – Suarez (Barselona) Puškaš (Real) Zeler (Hamburger)
1961 – Sivori (Juventus) Suarez (Inter) Hejns (Fulam)
1962 – Masopust (Dukla) Eusebio (Benfika) Šnelinger (Keln)
1963 – Jašin (Dinamo Moskva) Rivera (Milan) Grivs (Totenham)
1964 – Lou (M. Junajted) Suarez (Inter) Amansio (Real)
1965 – Eusebio (Benfika) Faketi (Inter) Suarez (Inter)
1966 – B. Čarlton (M.U.) Eusebio (Benfika) Bekenbauer (Bajern)
1967 – Albert (Ferencvaroš) B. Čarlton (M.U.) Džonston (Seltik)
1968 – Best (M.U.) B. Čarlton (M.U.) Džajić (CZ)
1969 – Rivera (Milan) Riva (Kaljiari) G. Miler (Bajern)
1970 – G. Miler (Bajern) Mur (Vest Hem) Riva (Kaljari)
1971 – Krojf (Ajax) Macola (Inter) Best (M.U.)
1972 – Bekenbauer (Bajern) G. Miler (Bajern) Necer (Bor. Menš.)
1973 – Krojf (Ajax) Zof (Juventus) G. Miler (Bajern)
1974 – Krojf (Barselona) Bekenbauer (Bajern) Deina (Legia, Vars.)
1975 – Blohin (Din. Kijev) Bekenbauer (Bajern) Krojf (Barselona)
1976 – Bekenbauer (Bajerrn) Rensenbrink (Anderl) Viktor (Dukla)
1977 – Simonsen (Bor. Men.) Kigan (Hamburger) Platini (Nanci)
1978 – Kigan (Hamburger) Krankl (Barselona) Rensenbrink (Anderl. )
1979 – Kigan (Hamburger) Rumenige (Bajern) Krol (Ajax)
1980 – Rumenige (Bajern) Šuster (Barselona) Platini (St. Etien)
1981 – Rumenige (Bajern) Brajtner (Bajern) Šuster (Barselona)
1982 – Rosi (Juventus) Žires (Bordo) Bonjik (Juventus)
1983 – Platini (Juventus) Dalgliš (Liverpul) Simonsen (Vejle)
1984 – Platini (Juventus) Tigana (Bordo) Elkjaer-Larsen(Verona)
1985 – Platini (Juventus) Elkjaer-Larsen (Verona) Šuster (Barselona)
1986 – Belanov (Dinamo Kijev) Lineker (Barselona) Butraguenjo (Real)
1987 – Gulit (Milan) Futre (Atl. Madrid) Butraguenjo (Real)
1988 – Van Basten (Milan) Gulit (Milan) Rajkard (Milan)
1989 – Van Basten (Milan) Barezi (Milan) Rajkard (Milan)
1990 – Mateus (Inter) Skillaći (Juventus) Breme (Inter)
1991 – Papen (Marsej) Mateus (Inter)
Pančev (CZ)
Savićević (CZ)
1992 – Van Basten (Milan) Stoičkov (Barselona) Bergkamp (Ajaks)
1993 – R. Bagio (Juventus) Bergkamp (Inter) Kantona (M.U.)
1994 – Stoičkov (Barselona) R. Bagio (Juventus) Maldini (Milan)
1995 – Vea (Milan) Klinsman (Bajern) Litmanen (Ajaks)
1996 – Samer (Bor. Dort.) Ronaldo (Barselona) Širer (Njukasl)
1997 – Ronaldo (Inter) Mijatović (Real Madrid) Zidan (Juventus)
1998 – Zidan (Juventus) Šuker (Real Madrid) Ronaldo (Inter)
1999 – Rivaldo (Barselona) Bekam (M.U.) Ševčenko (Milan)
2000 – Figo (Real ) Zidan (Juventus) Ševčenko (Milan)
2001 – Oven (Liverpool) Raul (Real) Kan (Bajern)
2002 – Ronaldo (Real Madrid) R.Karlos (Real Madrid) Kan (Bajern)
2003 – Nedved (Juventus) Tjeri Anri (Arsenal) P. Maldini (Milan)
2004 – Ševčenko (Milan) Deko (Porto/Barcelona) Ronaldinjo (Barc.)

Zanimljivosti:

Klub sa najviše osvajača Zlatne lopte je Juventus – 8: Platini 3, Sivori, P. Rosi, R. Bađo, Zidan i Nedved. Sledi Milan sa 7: Van Basten 3, Rivera, Gulit, Vea, Ševčenko, pa Barselona (Krojf, Suarez, Stoičkov, Rivaldo) i Real Madrid (Di Stefano 2, Kopa, Figo, Ronaldo) i Bajern (Bekenbauer 2, Rumenige 2) po 4, Mančester junajted sa 3 (Lou, B. Čarlton, Best)

Po zemljama: Nemačka 7 (G. Muler, Bekenbauer 2, Rumenige 2, Mateus, Samer), Holandija 7 (Krojf 3, Gulit, Van Basten 3), Francuska 6 (Kopa, Platini 3, Papen, Zidan), Engleska 5 (Metjus, B. Čarlton, Kigan 2, Oven), Italija 4 (Sivori, Rivera, P. Rosi, R. Bađo), 3 Spanija (Di Stefano 2, Suarez), SSSR (Jašin, Blohin, Belanov), Brazil (Ronaldo 2, Rivaldo) 2 Portugal (Eusebio i Figo), Čehoslovačka (Masopust), Škotska (Lou), Mađarska (Albert), Severna Irska (Best), Danska (Simonsen), Bugarska (Stoičkov), Liberija (Vea), Češka (Nedved), Ukrajina (Ševčenko).

Na listi se pojavljuju samo tri golmana: Lav Jašin (pobednik 1963), Viktor (treći 1976) i Oliver Kan (treći 2001).

Milan je 1988. i 1989. imao prvu trojicu plasiranih.

Po ligama, najuspešnija je italijanska sa 16 osvajača, slede Nemačka sa 10, Spanija sa 9, Engleska sa 5, itd.

Po nacionalnosti osvajača trofeja, najuspešniji su Nemci i Holanđani sa po 7 igrača, slede Francuzi (6), Englezi (5), Italijani (4), Brazil, Španija i SSSR imali su po 3, Portugal i Češka Republika po 2, Škotska, Mađarska, Severna Irska, Danska, Bugarska, Liberija i Ukrajina po jednog.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Tenis

23.maj 2025. Novak Marković

Stota titula: Nova prilika za novi rekord Novaka Đokovića

Samo dva koraka dele Novaka Đokovića od osvajanja 100. titule u karijeri. Srpski teniser ima priliku da u subotu, u Ženevi, postane tek treći teniser koji je došao do trocifrenog broja trofeja

Nova pravila Evrolige

23.maj 2025. I.M.

Evroliga menja format: Crvena zvezda i Partizan korak od sigurne pozivnice?

Sudbina formata Evrolige i učesnika naredne sezone biće poznata sledećeg četvrtka, kada će akcionari ovog takmičenja glasati o ključnim promenama. Sve upućuje na proširenje na 20 timova, što bi praktično garantovalo mesta za oba beogradska kluba

Vakcinacija protiv gonoreje

23.maj 2025. I.M.

Stiže prva vakcina protiv gonoreje: Prekretnica u borbi protiv seksualno prenosivih infekcija

U Engleskoj će od avgusta početi primena prve rutinske vakcine protiv gonoreje na svetu, saopštili su zdravstveni zvaničnici. Ova odluka dolazi usred rekordnog porasta slučajeva ove bakterijske infekcije, kao i rastuće zabrinutosti zbog otpornosti na antibiotike

Plazma keks

Fabrika „Bambi“

22.maj 2025. M.S.

Treba ti veza za plazmu: Zašto i dalje nema dovoljno omiljenog keksa?

Reporteri „Vremena“ u više prodavnica nisu pronašli plazma keks. Iz kompanije zvanično ćute, a nezvanično se čuje da još nisu uspeli da vrate proizvodnju u punom obimu

Bijenale u Veneciji

21.maj 2025. Ivan Šuletić

Rasplitanje – film pušten sa kraja ka početku

Po izboru globalnog sajta za arhitekturu ArchiDaily, Srpski paviljon izabran je među pet najboljih na Bijenalu arhitekture u Veneciji, a u okviru tog izbora naš paviljon je naveden na prvom mestu

Komentar

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm

Komentar

Otadžbinu brani „istraživački tim Informera“

Sreća da Srbija ima „istraživački tim Informera“! Dragan J. Vučićević je u poslednji čas otkrio pakleni plan „zločinaca“ i „blokadera“ i tako opet spasao državu. To što laže manje je bitno

Nemanja Rujević

Komentar

Pravosudna bilmezijada: Pustite odmah Mariju Vasić

Držati profesorku sociologije Mariju Vasić u zatvoru pod optužbom za terorizam je anticvilizajski zločin. Ili groteska, kako god hoćete. Zašto se protiv toga ne pobune sudije, tužioci, policajci, bezbednjaci

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1794
Poslednje izdanje

Režimski napad na visoko obrazovanje

Kako se sprema Šešeljev zakon 2.0 Pretplati se
Intervju: Vladimir Horovic, advokat

Srbija ne sme da postane Pinočeov Čile

Nenad Gladić – Lepi Brka, Kosjerić

Izbori kao moba

Transplantacija organa

Šta Srbiji nedostaje za efikasan sistem

Intervju: Vladan Joler, umetnik i profesor

Odmotavanje planetarnog sistema komunikacije

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Vreme 1782 26.02 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure