Filozofija
Muke sa Hajdegerom
Andreas Lukner: Martin Hajdeger: “Biće i vreme” (uvodni komentar); preveo Željko Radinković; Ultimatum.rs, Beograd, 2021.


Andreas Lukner: Martin Hajdeger: “Biće i vreme” (uvodni komentar); preveo Željko Radinković; Ultimatum.rs, Beograd, 2021.


Talentovani momci osvajaju divlje prostore Sjedinjenih Amerika, vraćajući sjaj pomalo zaboravljenim metropolama rokenrola. Njihovi osvrti na dušu i srce izgubljenog čovečanstva, iako se naizgled čine uzaludnim stvaralačkim trudom, pretvaraju ovog proleća autorsku muziku potencijalnih autsajdera u možda najuzbudljiviju zvučnu avanturu 2022.


Mimo funkcionalnosti koju niko pri zdravoj pameti ne bi trebalo da pokuša da ospori, Top Gan – Maverik prevashodno je rutinsko ostvarenje, uz podosta povoda da mu se pridoda i epitet suštinske rudimentarnosti


Bez regionalne i svetske dramske konkurencije, Pozorje kao da je osuđeno na glavinjanje između odavno istrošene hipereksploatacije šačice “naših večnih klasika” na jednoj strani, i već ubitačno dosadnog parazitiranja na mediokritetskoj hiperprodukciji šačice “naših mladih, progresivnih snaga”, mahom spisateljica i onih koji se tako osećaju, a koje već dobrano ne znaju kuda udaraju, ali se drže temeljnog kapitalističkog principa da se proizvodnja nipošto ne prekida sve dok konjuktura traje. A njima baš traje


Pošteno govoreći, čime smo to zaslužili ovakvo obilje zanimljivih ostvarenja, među kojima se svako malo udene i nekoliko istinski odličnih novih serija. A tu kvalifikaciju bez daljnjeg zaslužuje ovaj trolist novih dramskih serija – WeCrashed, Tokyo Vice i Severance


Mada se krije pod imenom The Smile, “A Light for Attracting Attention” po svemu je – tajni Radiohead album. Do vrha je pun osećaja svetske bede. Samoispitivanje je njegov razlog postojanja. Apel za ljudskošću je njegov poklič




“Čarobna knjiga” će uskoro objaviti nekoliko romana najnovijeg nobelovca Abdulrazaka Gurne, tanzanijsko-britanskog pisca koji piše na engleskom jeziku. Ekskluzivno objavljujemo odlomak iz romana Život posle života (Afterlives). Oprema teksta je redakcijska


Kako igraju Englezi i kako se (ne) igra na Engleze: tri nova bioskopska aduta ovako ili onako se bave “britanštinom”, što izvornom, što srpskom


Lejla Slimani: Zemlja drugih; prevela Olja Petronić; Booka, Beograd 2022. Negar Džavadi: Dezorijentalna; prevela Nataša Marić; Službeni glasnik, Beograd 2021.


Otesa Mošfeg: Moja godina odmora i opuštanja; prevod s engleskog Aleksandar Milajić; Booka, Beograd 2021.


The Black Keys sviraju i dalje rokenrol kao da je pop muzika, njihove pesme su uspešni hitovi sa srcem punim nade i pričom ispripovedanom gitarom. Neka kaže ko šta hoće, ali ove momčine stvaraju muziku gladnu vatre


“Što je situacija u svetu gora, to više ima smisla igrati pozorište. Prvo pozorište, prva dramska poezija je nastala u Grčkoj, prema zapadnom shvatanju pozorišta. U ono vreme je Eshil napisao Persijance i opisao poraz Persijanaca protiv Grka. Ali njegov motiv nije bio da slavi pobedu, nego da Grcima pokaže kakvu štetu su učinili persijskom narodu. Šta to znači? Cilj teatra je bio upozoriti Grke na ovu patnju, da je ne čine drugim narodima, jer bi ih jednog dana mogla stići ista od strane drugih naroda po kosmičkom zakonu hibrisa i nemesisa. U tom smislu, osnovno značenje pozorišta od početka njegovog nastanka je da neprestano pokušava da ubedi ljude kako rat treba jednom zasvagda zabraniti”


O četiri uglavnom biografski ustrojena ostvarenja sa obilate i raznovrsne ponude 15. po redu izdanja Međunarodnog festivala dokumentarnog filma


Povezuje ih njihova apsolutna jedinstvenost. Zato svaki od njih zapravo svira neku vlastitu varijantu bluza, uzimajući nakon dužeg vremena stvari u svoje ruke – i to na potpuno drugačiji način nego u onom svom prethodnom životu


Uspavanka za Aleksiju Rajčić je subjektivna poetska dramska slika koja formu pozajmljuje od različitih narodnih, izvornih pesama da bi napravila profeministički komentar na patrijarhalne porodične odnose. Tako je matrica narodne epske pesme poslužila kao model za razotkrivanje muškog kukavičluka koji se krije iza busanja u grudi i krupnih reči


Novi postmodernistički filmski aduti ili arthaus za široke mase: Sve u isto vreme i Nepodnošljiva težina blistavog talenta


Jedan roman i jedna serija vraćaju nas u godinu koju neki od nas odlično pamte, mada njihovi tvorci tada još nisu bili ni rođeni




Američki kantautor Kurt Vile već godinama dokazuje da je i danas moguće praviti relevantnu rokenrol muziku mimo svih pravila. Ne odustajući od svoje “slacker” filozofije, upravo je debitovao za veliku izdavačku kuću najujednačenijim delom koje je do sad potpisao


“Urbanovu bitnu predstavu o ‘ludilu’ identiteta učešće stranog autora sprečava da uđe u selekciju domaće drame. A izbor za selekciju ‘Krugovi’, koja je isključivo zasnovana na stranim predstavama, osujećen je učešćem domaćeg pozorišta kao koproducenta. Takva su ‘pravila’ trenutno na snazi. A bolje je imati čvrste kriterijume i biti dosledan u njihovom poštovanju i istovremeno misliti o njihovom revidiranju, nego praviti haos i skandale”


“Severnjak” Roberta Egersa, “Plaćenik” Tarika Saleha i “X” Taja Vesta


Jezik i senzibilitet Milene Marković je ono što odmah izdvaja Močvaru od drugih serija sličnog prosedea, a u poslednje ih se vreme na našem bunjištu toliko namnožilo da više ne znaš koja je koja, i koji je glumac u kojoj žandar, a u kojoj lopov, gde je kuvar a gde njegove žene ljubavnik


I sada, kad im kritika uopšte nije preterano sklona, RHCP drže do svojih unutrašnjih moralnih i emotivnih načela, više nego do ičeg drugog. To je odraslo na ulici, i nikad neće biti uterano u salonske propise, šta god vam pričali kritičarčići iz pomodnih rok glasila


Ono što je u Nuštinu zapravo pokrenuto zove se nada. Ne nostalgija za prošlim i nepovratnim, nego nada da bi budućnost mogla da postoji, a od prošlosti neka uzme zdravi deo pelcera, ako takav postoji. A ako ne postoji – postoji li išta uopšte?


Ako bismo sudili po onome što nam ovdašnji bioskopi nude u ovom trenutku, došli bismo do prilično neveselog utiska o onome što je filmoljupcima dato na potencijalno uživanje. Toj impresiji ponajviše doprinosi novi marvelovski superherojski spektakl


Predrag Milidrag, Opažanje i čulna spoznaja kod Tome Akvinskog, Institut društvenih nauka, Beograd, 2021.


Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra


Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare


Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama


Srbija je i meta-stabilna i hiper-ugrožena, i ekonomski tigar i tek što nije načisto propala, njenog predsednika i svi u svetu uvažavaju i obožavaju i hoće da ga svrgnu sa vlasti. Govor protivurečnosti imao je svoju svrhu, ali se u međuvremenu izlizao


Zašto su studentu Vukašinu Đinoviću i njegovoj majci „kobre“ oduzele karte na ulazu u pozorište? Zbog čega je smenjena Jelena Mirković, direktorka srednje škole u Loznici? Šta govori naprednjačko vređanja zaposlenih iz britanske ambasade u Aranđelovcu? I da li ste i vi postali građanin drugog reda


U Srbiji je održana akcija "Buka protiv zvučniog topa". Na godišnjicu zloupotrebe „zvučnog topa“ nad mirnim demonstrantima građani su pravili buku udaranjem u šerpe i lonce, trubljenjem automobilskim sirenama i drugim vidovima simboličnog izražavanja nezadovoljstva


Italijanska firma za sportsko klađenje „Lottomatica“ je u kancelariji u Beogradu otpustila u jednom danu i usred radnog vremenena 348 ljudi. Sindikati iz Italije misle da je uzrok veštačka inteligencija, ali je verovatnije je da su vlasnici samo iskoristili radnike dok su im trebali


Televizijski osobenjak Dejan Anđus opisao je kolegu sa televizije Edina Avdića kao „lažova“ koji je hteo da se pridruži „blokaderima“ aludirajući da Vučića narod ne voli. Avdića od početka februara nema u etru


Čačak nije hteo da ugosti „Naše dane“ a Niš „Bilo jednom na Brijunima“ iako su obe predstave bile rasprodate. Razlozi nisu obrazloženi, ali je ipak jasno koji su


Dok je Hrvatska prošle nedelje dobila još jedno poboljšanje kreditnog rejtinga i sada se nalazi na nivou „A“, Srbija i dalje ima investicioni rejting samo kod jedne od tri velike agencije. Analitičari upozoravaju da to može značiti skuplje zaduživanje i manji pristup zapadnim finansijskim tržištima