Made in Russia - Viktor Peljevin
Šaman postsovjetske literature
Boreći se s generacijskim kulturno-tehnološko-civilizacijskim nedoumicama, Peljevin se pozicionira na globalnoj literarnoj mapi kao Douglas Copeland ekskomunističkog Istoka
Boreći se s generacijskim kulturno-tehnološko-civilizacijskim nedoumicama, Peljevin se pozicionira na globalnoj literarnoj mapi kao Douglas Copeland ekskomunističkog Istoka
"Moja kuća je u Evropi!" Dakle, nikako u Africi, Aziji ili Južnoj Americi. Ovu rečenicu, koja nekima zvuči kao otrcani predizborni slogan, izgovara mačka nacrtana na koricama specijalnog izdanja novog bukvara za prvi razred osnovnih škola, koji je upravo izašao u izdanju Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva iz Beograda. U poslednjih par decenija izgleda kao da se ustalila šema istorijskih promena – nova vlast, nove špice za "Dnevnik", nove novčanice i – novi bukvar
Uroš Predić je 1921. prvi put odgovarajući na molbu Srpske akademije napisao svoju biografiju. Ona je objavljena u Godišnjaku Srpske kraljevske akademije XXVIII, 1914–1919. (Beograd 1921, str. 182–310). Ovde je prenosimo u celosti
Tišma i Vegel povezani su – ako ničim drugim – onda bar srodnošću njihovih gotovo kišovski komplikovanih srednjo-istočno-evropskih sudbina, nevoljno ispečatiranih silovitim zamasima bičeva Istorije
"Jasno je da su godine bez zgrade uticale na ansambl. Ali, i u vreme najvećih kriza u JDP-u su se radile velike predstave. Duhovi svih koji su radili na toj sceni još se motaju oko gradilišta, tu su i Bojan Stupica, i Milan Ajvaz, i Viktor Starčić, i Milivoje Živanović..."
Uroš Predić je nezaobilazno ime u istoriji srpskog slikarstva. Odgovarajući na ankete nacionalnih institucija, Predić je u tri navrata pisao svoju autobiografiju, 1921, 1946. i 1949. godine. Jedini publikovani autobiografski zapisi objavljeni su u "Godišnjaku Srpske kraljevske akademije" 1921. godine. U feljtonu koji će "Vreme" objaviti u narednih nekoliko brojeva naći će se sva tri Predićeva autobiografska teksta, od kojih je autobiografija pisana 1921. godine objavljena, ali sa kojom šira publika nije imala prilike da se upozna, kao i dopune autobiografije koje je Predić pisao 1946. i 1949. godine, a koje se sada prvi put publikuju. Osim toga, čitaoci će imati priliku da se upoznaju i sa do sada nepoznatim dokumentima, delovima prepiske i reprodukcijama koji nigde ranije nisu bili publikovani. Materijal je priredio Darko Garić
"Sve ove prethodne godine bile su u nekom čekanju nekog novog sistema, zdravog, koji će da napravi neki normalan okvir u kome nije ni bitno ko je čovek na vlasti. Znači, problem nije kadrovski već sistemski, ali sistem u kulturi se nikako ne menja"
Ljudi iz vlasti koji se bave problemima ovog "istočnika" modernog Beograda imaju realno ostvarive zamisli, samo još da se pronađe balans između težnje da se staro sačuva, a da se novo donese u vidu investicija ljudi koji možda i ne znaju kolika je vrednost ovog kompleksa
Mentalno stanje bojlera i pisac
Više puta tokom karijere on će izbegavati da spekuliše o razlozima svog uspeha objašnjavajući ga čistom srećom, instinktom, bilo čime samo ne svesnim dizajnom. "Ni sam ne znam kako da objasnim", govorio je još 1956, "jednostavno sam upao u sve to"
Republičko ministarstvo kulture otkupilo je 300 knjiga za biblioteke Srbije. Te naslove je, od ponuđenih 900 iz najnovije izdavačke produkcije, izabrala Komisija koju je imenovalo Ministarstvo. Ispostavilo se da su neki članovi Komisije koje je izabralo Ministarstvo za jedan broj izdavača - sporni
Često se u isto vreme održava po nekoliko koncerata koje biste rado pogledali, obično ste napeti jer se nešto dešava u susednoj sali, umesto da uživate u onom čega ste već svedok. Obilaskom bar još jednog velikog festivala na kom svi "važniji" učesnici sviraju na jednoj sceni, u izvesnoj meri sam doskočio ovim dilemama
Lakše je danas skupiti grupu rokera za dobrotvorni koncert kojim se protestuje zbog papinog odnosa prema pandama, nego bilo koga od njih naterati da napiše dobru pesmu, makar ona pevala i o papinom odnosu prema pandama
"Postoje dve vrste nadrealizma – onaj stari, ali i jedan novi. A akademici se bave samo starim koji uključuje Dalija, Ernsta i slične, ali on se završio 1939. Danas, tu je novi nadrealizam. Ono što najčešće volim da kažem mladim ljudima je: 'Nadrealizam našeg Dede je završen!'"
Multikulturni centar osnovan je s namerom da se težište priče o manjinama prebaci iz politike na kulturu, kako bi se pokazale prednosti multinacionalnog društva

Lako je zamisliti kako vilom Bokeljkom u gluvo doba noći odjekuje Vučićev glas: „O Trampe, zašto me ne podnosiš?“ Odgovor na Truth Social najverojatnije bi glasio – „Zato što si šibicar“

Građani Srbije nalaze se pred izborom: ili Vučić, ili Evropska unija. Sve ostalo je prazna priča

Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane. Jer juriš varvara na tužioce i sudije njihov je poslednji atak. Iza toga je ambis

Ne treba dirati Ćacilend pred praznike. Kad već u Beogradu neće na ulici biti novodišnjih proslava, valja ga ostaviti kao atrakciju za strane turiste

Preuzimanjem „na sebe“ odgovornost za aferu Generalštab i obećavanjem amnestije Selakoviću i drugim potencijalnim osumnjičenim licima, Vučić hoće da se osigura da mu saradnici ne postanu svedoci-saradnici. Zato je spreman da razori sudsku granu vlasti

Usled jagme za evrima, neke banke su udarile klijentima limit - preko mobilnih aplikacija može da se kupi samo do 100 evra u jednoj transakciji. Pojedinim bankama ovo je način i da dodatno zarade

Lako je zamisliti kako vilom Bokeljkom u gluvo doba noći odjekuje Vučićev glas: „O Trampe, zašto me ne podnosiš?“ Odgovor na Truth Social najverojatnije bi glasio – „Zato što si šibicar“

Šta ulazi u prosečnu potrošačku korpu i da li je prosečna plata za nju dovoljna? I koliko je sve to zajedno zapravo ponižavajuće za građane Srbije?

Mnogo je „ako“ u slučaju Generalštaba, ali bi taj slučaj mogao da prodre do samog dna režima i predsednika Vučića koji se opet igra boga pomilovanja, piše „Vreme“ u naslovnoj temi novog broja
Ove godine bira se 13 sudija Ustavnog suda. Preostalih petoro izabraće predsednik Srbije, a još troje Opšta sednica Vrhovnog suda