

Narodno pozorište
Zašto je Narodno pozorište odložilo studentski festival
Narodno pozorište je zakazalo Festival studentskih predstava završnih godina pa ga odložilo, zbog usaglašavanja repertoara. Iz razgovora sa učesnicima, nameće se drugi razlog


Balkanski strip
U Solunu je 6. i 7. decembra, u okviru ambiciozno zamišljenog programa Kulturne olimpijade, održan sastanak posvećen stripu u balkanskim zemljama. Autori iz Grčke, Turske, Makedonije, Rumunije, Albanije, Hrvatske, Bugarske, Slovenije, BiH i Srbije izložili su svoje radove u vrlo zanimljivom prostoru Muzeja kinematografije, u lučkom delu grada. Okupljanje je poslužilo i kao povod za razgovor o strip sceni sa ovih područja (srpski predstavnici bili su Aleksandar Zograf, strip crtač, i Dragan Apostolović, vlasnik izdavačke kuće Paradigma, aktivne u Srbiji i Grčkoj). Bila je to prilika da se obavesti o raznovrsnim iznenađenjima, kao što je rad Shpenda Bengua, autora koji stvara u Albaniji, zemlji u kojoj čak i ne postoji reč za strip. U Bugarskoj su aktivni Milen Antiohov i Simeon Levi, koji svoj serijal foto-stripova štampaju na dopisnicama i besplatno ih distribuiraju po klubovima i javnim prostorima. Takođe, Turska je svakako interesantan slučaj jer je nedovoljno poznato da je to zemlja sa priličnim brojem kvalitetnih autora i izdanjima od kojih neka (sa satiričnim radovima) dosežu tiraž od nekoliko stotina hiljada primeraka. U svakom slučaju, važnost ovog dešavanja je u tome što se zapravo prvi put uspostave bolja komunikacija i međusobno upoznavanje autora aktivnih na prilično raznorodnim scenama, koje postoje u zemljama povezanim ne samo geografskim već i istorijskim i drugim faktorima.
S.R.


Narodno pozorište je zakazalo Festival studentskih predstava završnih godina pa ga odložilo, zbog usaglašavanja repertoara. Iz razgovora sa učesnicima, nameće se drugi razlog


Da je za stvaranje scenskog spektakla ponekad dovoljno imati vrhunske igrače i obrazovanog, promišljenog koreografa, poručuju „Snovi“, nova plesna predstava u Madlenianumu


Hrvatska književnica i novinarka Slavenka Drakulić preminula je u 77. godini. Drakulić je bila jedna od najprevođenijih hrvatskih književnica, rođena je u Rijeci 4. jula 1949. i živela u Zagrebu i Stokholmu. Karijeru je počela kao novinarka, nakon završenih studija komparativne književnosti i sociologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Pisala je za "Start", zagrebački nedeljnik "Danas" i NIN i bila jedna od novinarki koje su uvele feminističke teme u javnu raspravu. Tim povodom, podsećamo se njenog intervjua koji je ona dala za "Vreme" prošle godine


U kojem smeru će otići mladi i AI, odluči će njih dvoje, bez nas - kaže Darko Macan, autor knjige „Sutra“ u kojoj iz budućnosti priča o sadašnjosti


Premijera filma „Na točkovima zaboravljenih snova“ na Festivalu u Šangaju, i učešće sedam filmova na Festivalu u Puli, veliki su uspesi domaćeg filma. Pitanje je da li ih Filmski centar Srbije s pravom prisvaja
Intervju: Radovan Lazić, tužilac
Kako je kontaminiran slučaj Veselina Milića Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve