Srpska dečja književnost

13.mart 2013. Sonja Ćirić

Ponuda i potražnja

Sudeći po pedesetak knjiga pristiglih na konkurs za ovogodišnju nagradu "Politikinog Zabavnika" za najbolji roman za mlade, ovdašnji pisci najčešće pišu o životinjama, istorijskim događajima, vešticama i sličnim bićima. Ko danas u Srbiji piše za decu, o čemu i kako, ko to objavljuje i zašto

In memoriam – Alvin Li (1944–2013)

13.mart 2013. Đorđe Matić

Naš čovek

Alvin Li je bio jedna od onih neobično bliskih i dragih pojava, nešto sigurno i dobro, baš kao i njegov uvek isti zvuk koji su voleli istovremeno i Vlatko Stefanovski i Koja

Novi album Dejvida Bouvija – The Next Day

13.mart 2013. Zoran Paunović

Berlinska elegija

Gotovo prežaljen i proglašen "nestalim u akciji" nakon srčanih tegoba zbog kojih je 2004. godine prekinuo turneju i praktično nestao, Bouvi se desetak godina kasnije trijumfalno vratio da s rasterećenošću i lakoćom svojstvenom samo onima koji su u bliskom susretu s tvorcem (u Bouvijevom slučaju možda i s Mefistofelesom) spoznali suštinsku besmislenost svake ovozemaljske sujete, pokaže šta sve možeš da učiniš u popularnoj muzici kad si mrtav. I kad već odavno nisi pop-muzičar

Koncerti – Bojan Z, Denis & Denis i Frajle u Beogradu

13.mart 2013. Dragan Kremer

Siđi do dreke

Grad je onakav kakva muzika u njemu odzvanja. Šta se prošle sedmice sviralo u Beogradu?

TV manijak

07.mart 2013. Dragan Ilić

Beosong iznutra

Važno je da smo se svi skupa zabavili i nasmejali – neko sebi neko drugima

Predstava Konstantin u Beogradu

07.mart 2013. Sonja Ćirić

Pozorišna iluzija za državni protokol

Ocenjena od strane kritike kao "slikovnica o velikom caru", predstava Konstantin je za predstavnike vlasti događaj koji je Niš učinio "epicentrom sveta u proslavi jubileja hrišćanstva"

Godišnjica dve smrti

06.mart 2013. Đorđe Matić

Dvojica u mraku

U Moskvi, pre tačno 60 godina, na isti dan, 6. marta 1953, umrli su Josif Visarionovič Staljin i Sergej Prokofjev, dva čoveka čije su sudbine na čudan način bile uvezane, u životu i u smrti

Sajmon Kričli – Knjiga mrtvih filozofa

06.mart 2013. Sajmon Kričli

Umreti smejući se

Otkad postoji filozofija, tačnije od Sokrata naovamo, postoji ono što se zove "ideal filozofske smrti", koji će Ciceron najbolje sažeti u često navođenoj sentenci: "Filozofirati znači učiti kako umreti." Da bi ilustrovao domete filozofije posmatrane u ovom ključu, engleski filozof Sajmon Kričli je 2009. napisao zanimljivu knjigu pod naslovom Knjiga mrtvih filozofa, u kojoj je dao hronološki pregled načina na koji su umirali filozofi od Pitagore i Heraklita do Deride i Bodrijara – stotinak sudbina u dve i po hiljade godina – kao i moguću vezu između načina smrti i njihovog učenja. Ova knjiga, svojevrsna enciklopedija zapadne misli, duhovito i eruditski pisana, u izdanju "Gradca" i prevodu Aleksandra V. Stefanovića upravo se pojavila pred ovdašnjim čitaocima. Preporučujući je, ovom prilikom uz dozvolu izdavača objavljujemo odlomak iz njenog uvoda

Ivo Andrić – Život, literatura

27.februar 2013. Muharem Bazdulj

Princip četrnaeste

U toku prošle 2012. godine, pojavile su se tri nove izuzetno zanimljive knjige o Ivi Andriću. Dve je objavio Službeni glasnik: knjigu Angažovani Andrić 19441954 napisali su Ratko Peković i Slobodan Kljakić, dok je Dušan Glišović autor knjige Ivo Andrić, Kraljevina Jugoslavija i Treći rajh 19391941. Naposletku, Akademska knjiga objavila je delo Žanete Đukić-Perišić pod naslovom Pisac i priča s podnaslovom "Stvaralačka biografija Ive Andrića". Svaka od njih je na svoj način značajna i vredna, no ako ih čitamo jednu za drugom približiće nam posebno snažno, nekom začudnom sinergijom, jednog Andrića kog ranije nismo znali

Na premijeri filma Krugovi Srdana Golubovića

27.februar 2013. Miljenko Jergović

Život i smrt Srđana Aleksića

Krugovi neće ujediniti Beograd, niti će Srbiju učiniti boljom zemljom. Bolji neće postati ni ljudi koji su, okamenjeni i potreseni, izlazili s premijere. Neće se ništa promijeniti ni nakon skorašnje trebinjske premijere, ni nakon što film na ljeto i s jeseni prođe Sarajevom, Pulom i Zagrebom. Ne bi se promijenilo ni kada bi, nekim čudom, svih dvadeset i četiri milijuna ljudi (ima li nas već toliko?), bivših Jugoslavena, danas Regionalaca, vidjelo Krugove. Znamo kakvi su u svakome čovjeku obrambeni mehanizmi pred Zlom, kako se prežive i ratovi, i ratne strahote, i koncentracijski logori, svi ti naši jasenovci, jadovna i dretelji, sve te naše manjače, omarske i trnopolja, ali su uvijek veći i snažniji obrambeni mehanizmi pred Dobrom, pred onim Dobrom koje bi nas moglo uputiti na to da budemo skrušeni i odgovorni, ili, kao što je u svojoj proročanskoj pjesmi napisao Milan Milišić: "Da ne budemo više jedni, nego drugi. Da prignemo koljeno, da izgovorimo stihove za pomirenje."