

Kultura
Kako je ovaj oktobar zaista postao mesec knjige
Zbog izdavača kojih neće biti na Sajmu knjiga, ovaj oktobar je zaista postao mesec knjige. Ima ih mnogo, i u celoj Srbiji
Trka za Vitbred
Istaknuti književnici Kler Tomalin i Majkl Frejn, koji su inače supružnici, prvi put su zajedno ušli u najuži izbor za jedno od najprestižnijih britanskih književnih priznanja, za nagradu Vitbred. Kler Tomalin i Majkl Frejn, šezdesetdevetogodišnjaci, pobedili su svako u svojoj kategoriji – za najbolju biografiju i najbolji roman 2002, saopštili su organizatori dodele nagrade Vitbred. U finalnu listu nominovanih za nagradu Vitbred, koja se dodeljuje najboljim savremenim britanskim piscima, bilo je ušlo po četvoro književnika iz ukupno pet kategorija: najbolja biografija, najbolji roman, najbolji roman prvenac, najbolja zbirka poezije i najbolja knjiga za decu. Pobednik u svakoj od kategorija dobio je 5000 funti i ušao u najuži izbor za 25.000 funti vrednu nagradu Vitbred, koja će biti dodeljena 28. januara. Za knjigu Kler Tomalin o piscu dnevnika Samjuelu Pipisu iz XVII veka, Samuel Pepys: The Unequalled Self, kritičari su rekli da je „izvanredan, ljudski i milosrdan portret“. Književnica je kazala da ju je ta biografija, koju je pisala pet godina, na momente „potpuno izluđivala“. Kler Tomalin je izrazila oduševljenje što je pobedila u svojoj kategoriji, iako to znači da će se za nagradu Vitbred boriti protiv supruga. Majkl Frejn, najpoznatiji kao dramski pisac, u kategoriji najboljeg romana pobedio je dobitnika Bukerove nagrade Vilijama Trevora. Frejnov ratni roman Spies (Špijuni), žiri je ocenio kao „suptilan i divno napisan“. Autor Norman Libreht (54) pobedio je u kategoriji za najbolji roman prvenac, sa knjigom The Song of Names (Pesma o imenima) – o dvojici dečaka koji odrastaju u Londonu za vreme rata. Zbirka Pola Farlija The Ice Age (Ledeno doba) proglašena je za najbolju zbirku pesama.
O njemu je žiri kazao da je prikazao „prošlo, sadašnje, svetsko i bezvremeno… sa zavidnim samopouzdanjem“. Za najbolju dečju knjigu izabrana je Saffy’s Angel (Sejfin anđeo) autorke Hilari Makej, o ekscentričnoj porodici usvojene devojčice koja traga za svojom prošlošću. Za nagradu Vitbred, ustanovljenu 1971. godine, ove godine je prijavljeno 447 knjiga. Među sudijama su autori Džoana Trolop i Majkl Dobs, kao i pesnikinja Vendi Koup.
Nova „Polja“
Prvi ovogodišnji broj dugovekih novosadskih „Polja“, br. 423, časopisa za književnost i teoriju, koji uređuje Laslo Blašković, a izdaje Kulturni centar Novog Sada, otvaraju eseji i aforizmi mađarskog pisca Mikloša Verhađija, koje je preveo Sava Babić. Prevodilac je u pogovoru zabeležio: „Ništa ne znam o njemu. Kažu da živi u Pečuju, slika i piše, ali retko. Ali da je pročitao sve što je važno, vidi se. Nema objavljenu knjigu. Rukopise sam dobio od njegovih prijatelja. Ovo malo. Odmah sam ih preveo. Očito je da malo piše, a mnogo misli. (…)“ U rubrici „Zlatna greda“ objavljeno je „Osam norveških pesama“: Klesa Jila, Rolfa Jakobsena i Gunara Rajs-Andersena (u prevodu Predraga Crnkovića). U rubrici „Ime“ objavljeni su delovi dnevničke beleške vođene u toku jednog dana (28. avgusta 2002; od jutra do podneva) Mira Vuksanovića pod naslovom „Orfelin“. U odeljku „Glasovi“ prozne radove objavljuju Ljubica Arsić, Svetislav Jovanov, Huan Oktavio Prens i Nastasja Pisarev. U rubrici „Iluminacije“ Anđela Karter piše tekst „Pornografija u službi žena“ (odlomak prevela Ivana Đurić-Paunović), a Kornel Ungueranu i Vesna Cidilko u rubrici „Red vožnje“ pišu o „drugačijoj centralnoj Evropi“ i o „eseju u savremenom srpskoj i drugim južnoslovenskim književnostima“. U odeljku naslovljenom „Glasovi“ poetske radove su objavili: Sergej Gandlevski, Oto Horvat, Slobodan Stojadinović i Ljubica Pupezin. Odeljak „Lozinka“ donosi dva teksta: Svetozara Koljevića o „moralnom izbezumljenju u Teofilovićevoj prozi“ (Nenad Teofilović, prim. prir.) i Milivoja Nenina o „upadicama o Dušan-Radaku“ (Dušan Radak. prim. prir.). I za kraj, uredništvo „Polja“ odlučilo se da publikuje strip Đorđa Milovića Grbe u vrtu po motivima priče Dina Bucatija.
S.V.T.


Zbog izdavača kojih neće biti na Sajmu knjiga, ovaj oktobar je zaista postao mesec knjige. Ima ih mnogo, i u celoj Srbiji


Prikazano je 115 filmova iz 50 zemalja. Organizator kaže da je zadovoljan. Pa ipak, utisak je kao da su na ovom Festu bili samo Lordan Zafranović i njegov „Zlatni rez 42 (Djeca Kozare)“


„Ako želimo da mladi umetnici budućnost grade u Srbiji, moramo da im obezbedimo perspektivu, a ne samo da pričamo o tome“, poručuje koreograf Aleksandar Ilić
„Kreativni centar“ je jedan od izdavača koji svoje knjige neće pokazati na Sajmu knjiga, ali će se svakako potruditi da ih pokaže čitaocima i javnosti. Naročito one nove


Među novim izdanjima kultne izdavačke kuće LOM, jedne od mnogih koje ne učestvuju na Sajmu knjiga, su i romani Hamsuna i Oksane Vasjakine koji debituju na srpskom jeziku i niz novih prevoda klasika i savremenih autora
Predizborna kampanja i političko nasilje
Stvarne žrtve i Vučićevo glumatanje Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve