Strip – Tri ugursuza za vreme okupacije

28.oktobar 2015. Saša Rakezić

Nosonja, Ćoronja i Bradonja kao heroji pozadine

Prvo strip izdanje koje se pojavilo nakon oslobođenja 1945. godine bilo je "Tri ugursuza za vreme okupacije". Bilo je to ujedno i prvo izdanje koje je nakon tri broja sudskom odlukom zabranjeno. Ovaj strip nedavno je u reprintu objavila izdavačka kuća Komiko. Pored teksta Zdravka Zupana, reprint je opremljen i osvrtom Saše Rakezića

Šta je bilo s junacima serije »Više od igre«

28.oktobar 2015.  

»Petnaest godina posle«

Slobodan Stojanović je nedugo posle završetka TV serije "Više od igre", emitovane 1977, započeo pisanje scenarija za njen nastavak koji nikad nije realizovan. Radnja nastavka, po Stojanovićevoj zamisli, smeštena je u 1956, petnaest godina nakon ustanka i prvog oslobođenja Gradine septembra 1941. godine, prikazanog u poslednjoj epizodi "Više od igre". Stojanović je napisao ovaj koncept nastavka serije u kome govori šta se u tih petnaest godina desilo s junacima popularne serije

Intervju – Petar Božović, glumac

21.oktobar 2015. Sonja Ćirić

Sve će biti juhahaha

"U pravu je Zoran Milanović, premijer Hrvatske, kad kaže da mi nismo država. Mi smo protektorat"

Izložba – Slike Zorana Matića u Modernoj galeriji Valjevo

21.oktobar 2015. Dragan Todorović

Veliki bol

"Sličnu koncentraciju užasa pred tragikom ljudskog postojanja osetio sam samo pred slikama Frensisa Bejkona", rekao je Ljuba Popović o slikama Zorana Matića

Roman – Pertle

21.oktobar 2015. Teofil Pančić

Razbludna deca avangarde

Ovo je memoarski roman o bratskom odrastanju na periferiji i o razvijanju novog umetničkog senzibiliteta pod okriljem patrijarhalnog jugosocijalizma

TV Manijak – O Branku Ćopiću

21.oktobar 2015. Dragan Ilić

Izokrenuta priča bosonogog djetinjstva

Zamislite koliko je teško, ali i hrabro, nakon tolikih grobova i nacionalizma bilo pisati kao Branko, ili kao Skender Kulenović (a bili su kumovi). Mnogo puta tokom devedesetih, kada su vesti bile ponovo krvave, ili danas kada se prebrojavaju žrtve i meri nesreća pojedinih naroda, padao mi je Branko na pamet. Shvatio sam da je najteže sačuvati narednu generaciju od mržnje, ili kako preneti tradiciju svojoj deci, bez ulepšavanja i mita, ali još važnije – bez mržnje prema komšijama. E to je, brajko moj, Brankova veličina

In memoriam – Zdravko Zupan (1950–2015)

14.oktobar 2015. Saša Rakezić

Čuvar zaboravljenog blaga

Umro je Zdravko Zupan, najznačajniji istoričar stripa u nas. Njegovim nestankom nestaje ne samo najveći poznavalac već i najveći čuvar stripskog blaga

Intervju – Snježana Banović, rediteljka i teatrološkinja

14.oktobar 2015. Đorđe Matić

Ptice, zveri i šišmiši

"Priču o ‘pomirenju’ zavađenih jugoslovenskih naroda i kultura ja zovem Brionskim sindromom, koji se najbolje objašnjava Ezopovom basnom o pticama, zvijerima i šišmišima. Kad su ptice i zvijeri bile u ratu, šišmiš se nije htio odlučiti da li je ptica ili zvijer. Kad su napokon ratnici, skroz izgrebani i očerupani, objavili primirje, šišmiš se iskidao od grljenja i cmakanja s jednima i drugima jer je navodno uvijek bio ‘njihov’. Na Brionima, ali i na još nekim mjestima preživjele ‘interesne YU kulture’, borave ta dvolična lica i dan-danas, a najgore je u svemu što im za to pare, nagrade i aplauze daju blesave ptice i slabašne zvijeri koje se još uvijek, nakon desetljeća njegovog ‘dilovanja’ emocijama i interesima, i danas daju impresionirati šišmiševim lažima"

Knjige

14.oktobar 2015. Sonja Ćirić

Kraljica Natalija i njeno vreme

Dve upravo objavljene knjige posvećene životu i delu kraljice Natalije Obrenović vraćaju u fokus kako njenu sudbinu tako i istorijske i kulturne prilike u Srbiji poslednjih decenija XIX veka

Kultura sećanja

07.oktobar 2015. Muharem Bazdulj

Skenderbeg, tačka susretanja

Na dan izlaska ovog broja "Vremena" u Elbasanu će biti odigrana fudbalska utakmica između reprezentacija Srbije i Albanije. U danima kad su ovakve utakmice događaji visokog rizika, čak i kada, barem za jednu od strana, nemaju nikakav rezultatski značaj, korisno je prisetiti se istorijskih figura koje spajaju srpsku i albansku tradiciju. Takva je figura Skenderbeg