Knjige
Kolažiranje epohe
Ivana Sajko: Povijest moje obitelji od 1941. do 1991, i nakon; Meandar, Zagreb 2009.
Ivana Sajko: Povijest moje obitelji od 1941. do 1991, i nakon; Meandar, Zagreb 2009.
Alpar Lošonc: Moć kao društveni događaj (o intenziviranju i slabljenju moći); Adresa, Novi Sad 2009.
Za sedmo izdanje Beogradskog festivala igre, u trajanju od 9. do 23. aprila, kaže se da je hrabrije i glasnije od prethodnih, da će otići korak dalje u dodiru sa savremenim senzibilitetom plesnih postavki, tehničkom superiornošću igrača i koreografskim inovacijama. Važno je da ceo taj skokoviti, ubrzani napredak igre bude uhvaćen i ovde kod nas, pa makar to bilo samo na trenutak
"Sadašnje televizijske emisije vide decu kao da su bića s druge planete, bića koja se benave. Šteta, to sigurno nije tačno. Čini mi se da današnji autori prave dečji program samo zato što moraju da ga prave"
Romsko pozorište Suno e Rromengo iz Novih Karlovaca postoji već deset godina. Nedavno su beogradskoj publici prikazali najnoviju predstavu Romokaust, nagrađenu na Tremafestu u Rumi za potresnu interpretativnu energiju kolektivne igre
Kako će posle renoviranja izgledati "Balkan" – kao bioskop ili kao kockarnica
"Moja ideja filozofije – na kraju krajeva veoma klasična – jeste da nema ničeg nedodirljivog, ničega toliko uzvišenog da ne bi bilo racionalno razmatrano i kritikovano, i ničega toliko prizemnog da ne zaslužuje filozofsku raspravu"
Dragan Prole, Stranost bića, Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića, Sremski Karlovci, Novi Sad 2010.
Viktor Peljevin je pisac-avanturista koji zahteva isto takve čitaoce. Nagrada koju nudi zauzvrat je zamamna
U zbirci eseja Marka Tvena Sloboda štampe objavljenoj povodom stogodišnjice piščeve smrti, u kojoj su sabrani njegovi posthumno objavljeni tekstovi posvećeni prokletstvu novinarske profesije, Tven pored ostalog konstatuje da se javno mnjenje spustilo na nivo štampe, i da moralni principi u jednom društvu opadaju u zavisnosti od broja novina u opticaju: što je više novina, naš moral je sve gori
U januaru je izlagao u Kulturnom centru u Parizu, koji je takoreći ozid’o, ali ne ide na te trivijalne skupove na kojima se promovišu razne skalamudije
"Mi zaista verujemo da ovo što radimo ima smisla i to naši gosti i publika prepoznaju."
Ovogodišnja nagrada Fonda koji nosi ime naše poznate balerine i mirovne aktivistkinje dodeljena je književnom festivalu "Na pola puta" iz Užica.
Narod je birao između Brege 1, Brege 2 i Brege 3. Pošteno, jer to liči na naše svadbarske običaje, gde Bregović prvo prodaje mladu (to vam je skupo), pa se izvede lažna mlada, pa druga lažna mlada i na kraju dobismo momka za ženidbu koji odlazi u pečalbu u Oslo
Film o Nikoli Tesli, koji je deo sadašnje postavke Muzeja Nikole Tesle i koji posetiocima treba da približi lik i delo slavnog izumitelja, radila je Slađana Milošević, cinik bi rekao poznata i po nekadašnjem hitu Miki, Miki veliki. Stranci, srećom, bar to ne znaju
"Hodorkovski sigurno nije heroj. Ne mislim kao on i uopšte ne delim njegovo mišljenje. Ali, on je čovek jakog karaktera i velikog talenta. Želela sam da mu dam prostor da bi on mogao da iznese svoju priču. Nisam ja jedina osoba koja se dopisivala sa Hodorkovskim. Posle dva poznata ruska književnika, Borisa Akunjina i Borisa Strugackog, ja sam treća koja je vodila poluilegalnu korespondenciju s njim"
"Titostalgija" i nije želja za stvarnim povratkom Titovog vremena i poretka, nego za realizacijom njegove ulepšane slike
Slavenka Drakulić: Basne o komunizmu
s engleskog prevela Marina Čičin Šain (u saradnji s autorkom)
Profil international, Zagreb 2009.
Donedavno, holivudska industrija je forsiranjem eksplicitno politički korektnih ostvarenja ispoljavala konstantnu potrebu da se dinstancira od militarističke politike onog smešnog tipa iz Teksasa. Sada, kada je tu Obama da "čuva leđa", mogli su konačno malo da se opuste i posvete svojim vojnicima u Iraku i Avganistanu, herojima ratova koji možda i nisu baš toliko nepravedni kako nam se u Bušovo vreme činilo. Uostalom, Bigelouva u svom pobedničkom govoru nije ni pomislila da kaže nešto što bi dovelo u pitanje ispravnost i svrsishodnost američkog vojnog prisustva u srednjoj Aziji
I te kako prija podsetiti se da niste uzalud voleli takve stvari. U međuvremenu, (pro)pade i Berlinski zid i mnogo šta drugo, ali kad se uverite da vam mladost nije prošla uzaludno, pedesete su sasvim prihvatljive
U poslednjem poglavlju Zelene čoje Montenegra, knjige posvećene "uspomeni na velikog umetnika i prijatelja Zuku Džumhura (1921–1989)", Kapor direktno i bez krzmanja izlaže sve ono što mu je u poslednjih dvadeset godina donelo zao glas. Na samom kraju knjige, međutim, stoji: "Često su me pitali na čijoj bi strani Zuko bio da je živ? Zanimljivo pitanje! – odgovarao bih. – Verujte, pitaću ga čim ga budem video..."
Nije da nije bilo "boljih" pisaca, to je odviše lako dokazati i sasvim besmisleno dokazivati, ali ima taj neki element koji je samo Kapor mogao uneti u naše osećanje sveta

Poraz ćaci-tužioca Nenada Stefanovića na izborima za članove Visokog saveta tužilaštva ima i veliko simbolično značenje: jedna institucija se odbranila i pokazala da je moć vučićevska tanja nego što se mislilo, da je njena najveća snaga – kao što to biva i sa tajnim službama – u fami o velikoj snazi

Lako je zamisliti kako vilom Bokeljkom u gluvo doba noći odjekuje Vučićev glas: „O Trampe, zašto me ne podnosiš?“ Odgovor na Truth Social najverojatnije bi glasio – „Zato što si šibicar“

Građani Srbije nalaze se pred izborom: ili Vučić, ili Evropska unija. Sve ostalo je prazna priča

Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane. Jer juriš varvara na tužioce i sudije njihov je poslednji atak. Iza toga je ambis

Ne treba dirati Ćacilend pred praznike. Kad već u Beogradu neće na ulici biti novodišnjih proslava, valja ga ostaviti kao atrakciju za strane turiste

Uprkos svim pritiscima, konzervator Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture Nenad Lajbenšperger i njegove kolege neustrašivo su radili svoj posao i odbili da izbrišu Generalštab iz registra zaštićenih kulturnih dobara. Zato je „Vreme“ proglasilo ovog istoričara za ličnost godine

Štandovi za potpis građana biće postavljeni u više od 50 gradova i na više od 180 lokacija, kako bi studenti proverili podršku građana

Građani Niša od 22. decembra mogu da očekuju da im studenti pokucaju na vrata. Ljude mahom žele da pozovu na akciju 28. decembra, ali i da razgovaraju o programu studenata i raspisivanju izbora

Na više lokacija u Srbiji 28. decembra studenti proveravaju koliku podršku imaju za vanredne parlamentarne izbore

Rediteljski prvenac Aleksandra Radivojevića “Karmadona”, žanrovski je poduhvat, hrabra kritiku propalog društva u svim njegovim domenima pa će svaki pošten gledalac imati o čemu da razmišlja i čega da se seća