Knjiga – Istinita priča
Otrgnuto od prašine
Memoarska knjiga bake Aleksandra Tišme izuzetno je precizna i sočna slika ljudi, vremena, običaja i tabua
Memoarska knjiga bake Aleksandra Tišme izuzetno je precizna i sočna slika ljudi, vremena, običaja i tabua
"Mlade koji se danas šetaju i slušaju muziku tako što između sebe podele dve slušalice istog telefona pa gajtani tih slušalica naprave slovo Y ja zovem ‘Y generacija’. Muzika koju slušaju obeležava njihov teren koji postaje nedopstupan za druge. To je grozno, ljudi po celom svetu hodaju sa čepovima u ušima! Šalju gomilu podataka jedni drugima, ali ne komuniciraju. Napišu SMS: sad sam u klozetu, sad sam u busu. To su samo podaci, tu nema ljudi. Ne kažem da svi treba da se držimo za ruke na ulici, ali kad bismo se makar malo bolje čuli..."
Aktuelna američka serija "Devojke" je svojevrstan antipod "Seksu i gradu" i sledeća velika televizijska stvar. Kako ni ovde ne manjka ljudi od dvadeset-i-nešto, nadobudnih, samoproglašenih intelektualaca sa blaziranim, ničim utemeljenim ali agresivnim političkim i drugim stavovima, često sa umetničkim aspiracijama, koji žive na račun roditelja, koji se "traže" i još uvek ne znaju baš ko su, ali osećaju da su nešto mnogo bitno, dobar deo publike "Devojke" bi mogle da imaju među njima, ali i među onima kojima takvi beskrajno idu na živce
Sarajevska izdavačka kuća Buybook objavila je ovih dana prevod (auto)biografske knjige Zlatana Ibrahimovića pod naslovom Ja sam Zlatan. Napisana u prvom licu jednine, ispisanom rukom Davida Lagerkranca, ova knjiga je izuzetno uzbudljivo štivo, interesantno i onima koji knjige inače i ne čitaju, a u novinama se zadržavaju samo na sportskoj rubrici, kao i pravim zaljubljenicima u tekst
Aktuelna izložba Dijega Rivere u njujorškom Muzeju moderne umetnosti sa radovima nastalim tokom Riverinog boravka u Njujorku krajem 1931. i početkom 1932. godine, koje je naručio i finansirao sam muzej na čelu sa Ebi Rokfeler, realizovana je u osetljivom društveno-ekonomskom trenutku, navodeći posetioce na preispitivanje politike muzeja, ali i na, s obzirom na Riverin levičarski politički angažman – eventualne skrivene poruke
Đorđe Balašević, "Kalendar mog detinjstva"
Madlenianum, Zemun,
23. IV 2012.
"Iz pokušaja da spase svet, pametan čovek može izvući jedino pouku da to nije njegov posao. Ali, način na koji me danas, i godinama unazad, primaju ljudi iz nekih napaćenih gradova i krajeva, pokazuje mi da je sve to moglo da se uradi i drugačije. Samo što me to ipak daleko više rastužuje nego što me čini važnim"
U dve knjige i na više od 1200 stranica nedavno su u izdanju Službenog glasnika i u prevodu Aleksandre Mančić objavljene sabrane priče Hulija Kortasara, jednog od najvećih pisaca XX veka
O lažima, lažovima, laganju i polagivanju napisana je povelika biblioteka i bilo bi suvišno sada se upuštati u sve to. Dve knjige – O laži Aurelijana Augustina u prevodu Sinana Gudževića i Lažljivčeva priča Džeremija Kembela u prevodu Vladimira Aranđelovića, međutim, komplementarne su na jedan nadahnjujući način
Tupak Šakur je pre neki dan na pozornici ponovo zapevao i zaigrao, mada ga nema među živima već petnaestak godina, a Snup Dogi Dog je izašao na scenu pored njega, mada je živ. Ovaj trenutak na čuvenom Koačela festivalu održanom u SAD pamtiće mnogi, jer im je mimo svake logike ispunjena želja da bar za trenutak ponovo vide Tupaka "uživo", makar njegovu hologramsku projekciju. Sledeće pitanje je koga još od mrtvih ili nepostojećih pop zvezda želite da vidite na pozornici – "živog Elvisa", operu koju izvodi "živi Šaljapin" ili "Marija Kalas", ranog "Majlsa Dejvisa"? Zašto samo da stanemo na muzici, zamislite ostale izvođačke delatnosti – ili čak sport? Zamislite utakmice poznatih holograma?
Šta je vreme učinilo Branku Ćopiću, šta nama, i zašto i kako čitati Magareće godine danas, posle svega
Tirnanićevi duhoviti i lucidni esejistički zapisi s lakoćom prelaze u 21. vek, ne bivajući nimalo "izgubljeni u prevodu"
Poslednjih godina u Francuskoj se pojavio čitav niz časopisa za geopolitiku, društvena pitanja i kulturu koji neguju drugačiji pristup čitaocima, suprotan površnosti instant sadržaja kojima ih svakodnevno preplavljuju internet, televizija i dnevna štampa
"Kamen-srce je stena koja po svom sastavu daje apsolutnu formulu ljubavi: 100 odsto poljupci plus 100 odsto zagrljaji plus 100 puta izgovoriti dnevno dragoj ili dragom ‘Volim te’ – minimum. Ovo je priča o ljubavi, samo drugačije ispričana", kaže Goran Kosanović, autor izložbe "Planeta Ljubav 2012" u galeriji Zvono
Kako bi Ćopić reagovao na događaje iz 1991, odnosno 1992. godine? Verovatno bi mu se sve smučilo, i verovatno bi bio protiv. Domaći izdajnici nadrli su sa svih strana i žestoko porazili njegovog Nikoletinu Bursaća. Ne bi on to preživeo. Ili bi im se, možda, i sam Nikoletina pridružio?
Prvenac Maje Miloš nije film na koji biste poveli svoju babatetku iz Kladova, ali je hrabar iskorak i osveženje u svakom smislu
Naš najdugovečniji rokenrol bend ovog četvrtka, posle duže vremena, svira u Beogradu. Jubilarni i slavljenički koncert, Sava centar. Očekuju se i specijalni gosti, a specijalni gosti ovog broja "Vremena" su razni ljudi važni za YU grupu: od prijatelja iz prvih dana do onih mlađih koji i danas nose istu vatru
Grafička novela Danijela Klouvsa, kao svako uistinu značajno umetničko delo, nadilazi sve zamislive žanrovske granice, donoseći nam nešto od savršeno "ukačenog" duha vremena
Ratne 1993. godine, ja sam se ozbiljno navukao na Krležine političke eseje. Kad mi se danas učini da je zemlja najsličnija savremenoj Bosni i Hercegovini zapravo Kraljevina Jugoslavija, upitam se obično je li ta analogija više posledica stvarnih sličnosti ili toga što mi se in illo tempore, kad je o političkom promišljanju reč, nepovratno primio Krleža
Đorđe Pavićević: Pravda i politika: nasleđe i granice političke filozofije Džona Rolsa
Fabrika knjiga, Beograd 2011.
Ostali su Banket u Blitvi koji pobožno čitam jednom godišnje i Zastave koje takođe valja čitati jednom godišnje. I još svačega je ostalo, ali meni iz glave ne izlaze poslednje rečenice Banketa: "Kutija olovnih slova, a to nije mnogo... ali je jedino što je čovjek do danas izumio kao oružje u obranu svog ljudskog ponosa"
Znameniti francuski teoretičar bugarskog porekla Cvetan Todorov (prevođen i na srpski, najviše u Biblioteci XX vek) nedavno je boravio u Mariboru, ovogodišnjoj evropskoj prestonici kulture. Tom prilikom je za ljubljansko "Delo" dao intervju govoreći, između ostalog, o tome jesu li u pravu "novi apokaliptičari", mahom sa levice, o olako zaboravljenom totalitarnom nasleđu istočne Evrope" o "ikonama levice" Žižeku i Bađuu, Evropi, izboru između demokratije i nihilizma... Intervju prenosimo u celosti

Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet

Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države

Profesorki Jeleni Kleut uručen je otkaz. Onda je doživela najveću počast koju prosvetni radnik može da doživi – studenti su masovno ustali da je brane od svih koji nasilno ućutkavaju kritičku misao

Studenti su svesni da je „dan posle“ Vučićevog režima ulazak u novi krug velikih muka. Stoga je lustracija nesavršeno, ali nužno rešenje

Saopštavanjem prvih tačaka programa – da se narodu vrate otete pare – studenti su izabrali popularne teme da njima započnu finalnu pripremu za izbore. Ona će biti mahom tiha i dalje od očiju javnosti, ali je najvažnija

Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države

Jutjuber kog prate kontroverze, Baka Prase, najavio je kandidaturu za beogradske izbore. Ozbiljan ili ne, kaže da nije ni za vlast ni za studente

Mađarski MOL će, po svemu sudeći, od ruskog Gazpromnjefta kupiti većinski udeo u NIS-u. U Hrvatskoj zbog toga strahuju za svoj naftovod i rafineriju, jedan je od komentara u nemačkoj štampi. Drugi je da Mađarska i Srbija prave enegergestke aranžmane mimo EU, po sopstvenim pravilima

Andrej Vučić, Igor Brnabić, Predrag Mali, Ostoja Mijailović, Davor Macura, Ivan Bošnjak... uložili su novac u naprednjački investicioni fond Vista Rica Invest. Koliko je njegova vrednost porasla za godinu dana?

U Davosu je parafiran još jedan dokument - osnivački akt Odbora za mir Donalda Trampa. Šta to znači, ko je pozvan da mu pristupi, zašto Srbija nije i ko je, za sad, prihvatio poziv