Drina se ponovo pretvorila u veliku deponiju otpada iz Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Države ne čine mnogo da reše ovaj decenijski problem koji mogao da postane još veći
Umesto smaragdno-zelene reke opasane planinama, svako ko ovih dana prolazi pored Drine kod Višegrada nailazi na prizor koji više liči na plutajuću deponiju, nego na jednu od najlepših balkanskih reka. Voda se na pojedinim mestima gotovo i ne vidi – prekrivaju je flaše, kese, komadi plastike, gume, nameštaj medicinski otpad, kućni aparati.
Krajem svake zime slika je slična. Umesto lepote prirode, pred očima prolaznika je zgražavajući prizor otpada koji, kako tvrde lokalni aktivisti, dolazi iz tri države.
Pre nekoliko godina prizor nagomilanog smeća bio je vidljiv čak i na satelitskim snimcima. Danas se, sudeći prema svedočenjima sa terena, malo toga promenilo.
Foto: AP Photo/Armin DurgutKatastrofalno zagađenje Drine
Odakle dolazi otpad
Dok se kiše, otopljeni sneg i nabujale pritoke slivaju u glavni tok Drine, reka pred kraj svake zime postaje „plutajuća deponija”. Otpad se zaustavlja iza lančane barijere postavljene da spreči njegovo dalje kretanje nizvodno. Odatle ga danonoćno uklanjaju radnici uz pomoć teške mehanizacije.
Lančanica, postavljena 2013. godine, sprečava da hiljade kubnih metara plutajućeg otpada dospe do višegradske hidroelektrane i ugrozi njen rad. Upravo radnici tog postrojenja već godinama uklanjaju nagomilano smeće. Da bi Drina ponovo dobila čist izgled i svoju karakterističnu zelenu boju, potrebni su meseci.
Foto: AP Photo/Armin DurgutLančanica koja zaustavlja otpad
Dejan Furtula iz udruženja „Eko centar” iz Višegrada rekao je za RTS da smeće dolazi iz gornjeg toka Drine, iz Lima i Prače, čije se vode ulivaju u ovu reku.
„Nažalost, u BiH je ovo jedina tačka na kojoj se vadi otpad. Radnici hidroelektrane već sigurno dve decenije jedini su koji čiste taj otpad. To je velika sramota i katastrofa. Ovaj otpad pluta i po 50 kilometara dok ne dođe do ove tačke”, rekao je Furtula.
Foto: AP Photo/Armin DurgutOtpad uklanjaju radnici obližnje hidroelektrane
Ekološke organizacije, kaže, godinama traže sistemsko rešenje u sve tri zemlje, ali odgovor država izostaje.
Predstavnici ministarstava zaštite životne sredine sastajali su se 2019. godine, a zatim i tokom zime 2021, kako bi razgovarali o rešavanju problema. Međutim, prizor na reci pokazuje da u međudržavnoj koordinaciji očigledno nije postignut značajan napredak. I ovog februara Drinom plutaju tone otpada.
Foto: AP Photo/Armin DurgutPrizor Drine iz vazduha
Mimo svoh standarda EU
Sve tri države regiona teže članstvu u Evropskoj uniji, a unapređenje ekoloških standarda jedan je od ključnih uslova na tom putu. Plutajuće deponije na međunarodnim rekama teško se uklapaju u tu sliku.
U Srbiji je dodatnu zabrinutost izazvala odluka da se od 1. januara 2026. obustave podsticajna sredstva za tretman posebnih tokova otpada. Nakon toga su pojedine reciklažne kompanije prestale da preuzimaju stare gume, električni i elektronski otpad i dotrajale akumulatore.
Ekolozi upozoravaju da bi upravo takav kabasti otpad mogao završavati na divljim deponijama i u rečnim tokovima, jer bez državne podrške prerada postaje finansijski neisplativa.
Osim Drine, tako bi i mnoge druge već zagađene reke, mogle da postanu još prljavije.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Nekoliko ljudi dobilo je otkaze i uslovne kazne u BiH jer su veličali osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića na društvenim mrežama. Kada će Milorad Dodik i njegova ekipa, koja ratnu i nacionalnu mržnju masovno podstiče decenijama, snositi posledice?
Šumsko zemljište na kojem je šuma oštećena ili uništena požarom zadržava namenu predviđenu planskim dokumentom pre požara, tvrdi socijalista Uglješa Marković
Vlast tvrdi jedno, a možda usvaja drugo. Dok Deliblatska peščara gori, usvojene su izmene zakona koje potencijalno omogućavaju da ona postane veliki vetropark. Slično se dogodilo i u Albaniji. Kada bi vetropark mogao da se izgradi?
Na šta bi Vučić ličio ispred nekoliko hiljada migratornih mitingaša okružen kordonima i, iza njih, masom bijesnih Novosađana? Zar njegov marš na Novi Sad nije bio otkazan i prije nego što je zakazan
Ko je hteo još Vučića, dobiće još Vučića u podkastu sa Vučićem. Treba ispuniti svaki sekund kampanje i jedino je uzbudljivo pitanje hoće li gosti podkasta moći da dođu do reči
Aleksandar Vučić dolazi u Novi Sad u petak (4. septembar). Hoće da pokaže da je pokorio grad, ali nije, samo ga je batinama izobličio do neprepoznatljivosti
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.