10 godina Tipometra

27.јануар 2016. Sonja Ćirić

Ćirilica na poklon

Udruženje Tipometar, koje je osnovala grupa entuzijasta sa Fakulteta primenjenih umetnosti u Beogradu, postoji već punu deceniju i za to vreme je kreiralo na desetine ćiriličnih fontova i dozvolilo njihovu besplatnu upotrebu. U ovogodišnjem poklonu su četiri fonta tipografskog pisma Nokturno BG, prvenstveno namenjenog knjižnom slogu, ali i grafičkom dizajnu

Veliki povratak Sen Žermena

27.јануар 2016. Dragan Ambrozić

Muzika svakodnevne budućnosti

Posle decenije izvan šou-biznisa, Sen Žermen se vratio eponimnim albumom afričkih inspiracija koji je obeležio muzičku godinu za nama

12. festival Sedam veličanstvenih

27.јануар 2016. Radoslav Ćebić

Filmovi puni života i ljubavi

"Kada je planeta u svojoj najgoroj fazi, prepuna ratova, sukoba, terorizma i izbeglica, onda je to dobar trenutak da dokumentaristi odu korak dalje od naslova iz vesti i zapitaju: Zašto?", kaže selektor festivala Tue Stin Miler

Intervju – Dragan Markovina, istoričar

20.јануар 2016. Đorđe Matić

Jugoslovenstvo danas

"Sva ova postjugoslavenska društva nikad nisu bila u goroj situaciji, naravno sa izuzetkom Drugog svjetskog i ovog poslednjeg rata. Ali to ne znači da se ne događa nešto novo, pogotovo kod mlađih ljudi koji aktivno promišljaju i nasljeđe jugoslavenskog prostora, njegovu sadašnjost, a posebno budućnost. Mislim da je to nezaustavljivo i da će sljedećih desetljeća ta ‘paralelna stvarnost’ naprosto postati mejnstrim. Možda grešim, ali to je moje mišljenje"

Kultura svakodnevice – Nasleđe Spasenije Marković

20.јануар 2016. Tijana Mirković, domaćica

Patin (i moj) kuvar

Po čemu se Patin kuvar izdvaja, zašto se bezmalo vek po objavljivanju i dalje koristi, štampa, prenosi s kolena na koleno? I zašto se gotovo ništa ne zna o njegovom autoru, o jednoj od prvih deset učenih, modernih žena u Srbiji

Folklor – Ansambl »Kolo«

20.јануар 2016. Sonja Ćirić

Novi folklor

Olga Skovran, osnivač i nenadmašeni rukovodilac našeg najboljeg folklornog ansambla "Kolo", pri njegovom osnivanju istakla je njegov zadatak da na sceni prikazuje tradicionalnu narodnu igru razvijajući je u smislu i skladu sa savremenim zahtevima scenske umetnosti, te da tradicionalna igra progovori novim, svežim umetničkim jezikom – da spoji prošlost sa sadašnjošću. Sa aktuelnim konceptom naslovljenim "TradicijaNova", "Kolo" nastoji da to i dalje radi

In memoriam

20.јануар 2016. R.V

Branko Vučićević (1934–2016)

Značaj i uticaj Branka Vučićevića za ovdašnju kulturu mnogo je veći od opusa koji je svojim imenom potpisao

Roman – Zapis o pronicljivosti

13.јануар 2016. Teofil Pančić

Čudo i posledice

Čuveni roman Žozea Saramaga, koji je inspirisao neke od inicijatora "belih listića", najzad je dostupan na srpskom

Lemi i ja

13.јануар 2016. Đorđe Matić

Ludo i brzo

Bio je hevi metal pre, ali on je uglavnom, kako je rekao Koja, bio "samo glasan"; bio je pank naravno, ali ni približno tako žestok, čak ni brz, čime se inače hvalio. Ramones i Clash su ubrzanje pogurali do maksimuma – Lemi i njegov bend kao da su rekli: "Zajebi to, presporo je"

In memoriam – Dejvid Bouvi (1947–2016)

13.јануар 2016. Dragan Ambrozić

Ima li koga kod kuće?

U svom romanu sa mnogo likova, koji je pisao ceo život, na jedan pomalo čaplinovski način ispričao je priču o malom čoveku, izgubljenom u svetu u kome niko ne mari ni za koga i u kom niko nikom nije potreban. Bouvi je bio gorostasno veliki zato što je, sve vreme, kroz svoje razne ličnosti – igrao nas

In memoriam – Jan Frejzer Kilmister Lemi (1945–2015)

13.јануар 2016. Dragan Kremer

Lemi je video Tita

Poslednjih dana prošle godine, novi niz odlazaka naših heroja i kultova započeo je Jan Frejzer Kilmister, svetski poznat i nezaboravan kao Lemi. Uz Kita Ričardsa, jedan od poslednjih naizgled neuništivih, koji su sopstvenu snagu merili samouništavanjem

Intervju – Darko Bajić, reditelj

13.јануар 2016. Sonja Ćirić

Komedija klaustrofobije

"Ako su osamdesete godine bile klaustrofobična komedija, ove naše godine su komedija klaustrofobije. Da cela stvar bude još gora, pod ovim našim nebom različita mišljenja ne izazivaju boljitak, već ratove"

Kraj prvog ciklusa projekta »Nema teorije«

13.јануар 2016. Anica Tucakov

Pisati o umetnosti

Tokom prethodnih nekoliko meseci "Vreme" je u okviru projekta "Nema teorije", realizovanog u saradnji sa organizacijom "Anonymous said", objavilo tekstove deset pisaca i esejista o deset savremenih likovnih umetnika. Esejom Boža Koprivice o slikarstvu Biljane Đurđević prvi deo ciklusa ovog projekta se završava. Novi počinje u aprilu

Strip – Boris Stanić

30.децембар 2015. Zoran Đukanović

Priča o dedama

Koja su uporišta Stanićeve poetike? Zaumnost, sirovost, panteistički odnos prema prirodi, sumnja u kolektivne ideološke diskurse, vera u puni egzistencijalni smisao lokalnog, užasno važnog i velikog postojanja u malom

Knjige – Igraonica za odrasle

28.децембар 2015. Teofil Pančić

Državno dotirani fanzin

Knjiga o burnoj istoriji jednog lista kao ogledalu sistema i države važan je prilog arheologiji znanja o tome ko smo i šta smo, i zašto smo baš ovakvi kakvi smo

Čovek koji je izmislio bluz – Henri Sloun (1870–1948?)

28.децембар 2015. Dragan Ambrozić

Nulti bluzer

Henri Sloun je u istoriju popularne kulture ušao kao čovek od koga je Čarli Paton, prva velika zvezda bluza, po svom priznanju sve naučio o ovoj muzici. Ipak, o njemu ne postoji niti jedna zabeleška, iza njega nije ostao nijedan snimak, niti ga je iko ikad fotografisao. Postoji samo legenda o njemu

Kantautorska muzika – Povodom Arsenove smrti i Aznavurove aktuelne turneje

28.децембар 2015. Đorđe Matić

Šest lica tišine

U 2015. umro je Arsen Dedić. Bio je jedan iz kruga velikih evropskih kantautora, na tragu one linije koju su zacrtali Šarl Aznavur, Luiđi Tenko, Serđo Endrigo, Bulat Okudžava i Vladimir Visocki. Ovo je podsećanje na njih

Izložbe – Baltus

28.децембар 2015. Muharem Bazdulj

Orkanski visovi erosa

Slika Pasijans iz 1943. godine zaštitni je znak velike Baltusove izložbe koja je trenutno postavljena u Rimu. Način na koji se devojčica sa slika naginje nad karte, način na koji su joj dlanovi i podlaktica naslonjeni na sto kao da su citirani iz Selindžerove tada još nenapisane priče Za Esmes ljubavlju i mučninom

Pozorište – Hotel Evropa ili Antihrist

28.децембар 2015. Katarina Rohringer Vešović

Pretposlednja vremena

Predstava Antua Romera Nunesa, rađena po motivima austrijskog pisca Jozefa Rota, povezuje atmosferu u Evropi između dva svetska rata sa današnjim osećanjem da živimo u vreme novog svetskog rata, iako on još nije objavljen

Strip – Slejn

23.децембар 2015. Nikola Dragomirović

U zagrljaju Rogatog boga

Domaćoj publici po prvi put se predstavlja jedan od najvažnijih stripova britanske produkcije, epopeja u kojoj se prepliću keltska mitologija i irske legende

Fenomeni – Nastavak Milenijum sage

23.децембар 2015. Muharem Bazdulj

Dobrodošli u Mašinu

Najinteresantniji segment romana kojim se nastavlja Milenijum saga jeste onaj koji neskriveno kritički govori o savremenoj situaciji unutar medijskog sektora u Švedskoj. U mnogo čemu to je očito velika tema naših dana, uostalom na srodnoj stvari je baziran i najnoviji roman Umberta Eka. Koliko god Švedska bila u središtu, a Srbija na periferiji globalnog poretka, neke stvari su uznemirujuće slične

Buldožer – Pljuni istini u oči, 40 godina kasnije

23.децембар 2015. Dragan Ambrozić

Koliko gluposti čovek može da izdrži ako ide peške

Četiri decenije su prošle od izlaska kultnog prvenca Buldožera, "magazina za daltoniste, bicikliste, rok gitariste, djecu i vojnike, teške bolesnike, profesore i grobare, striptizete, psihopate, konduktere i mornare"

Koncert – YU grupa, Hala sportova, Beograd, 17. XII 2015.

23.децембар 2015. Dragan Kremer

Grupa.yu

S bisevima i defileom gostiju koncert Yu grupe trajao je dva sata i četvrt, pravi rođendanski provod najstarijih aktivnih i grupno najdugovečnijih ovdašnjih rokera

Intervju – Maja Trifunović, književnica

23.децембар 2015. Sonja Ćirić

Glas dovoljno prodoran i jasan

"I u okruženju kakvo je naše, kvalitet nalazi puta, koliko god to prozaično zvučalo – potrebno je samo odreći se letargije i s malo više rešenosti prionuti na posao umesto večito kenjkati kako živimo u zemlji od koje gore na planeti nema i gde nam lošiji zaklanjaju sunce i ne dopuštaju da zablistamo svojim punim, neprevaziđenim sjajem"