Reforma gimnazija
Konačno na redu
Za sada je u planu ukidanje kvalifikacionog ispita za srednje škole i uvođenje male mature za osnovce, ukidanje prijemnih ispita za fakultete, na mesto kojih će doći velika matura i uvođenje većeg broja izbornih predmeta za gimnazijalce, što treba da bude priprema za fakultete


Intervju – Bogoljub Lazarević, pomoćnik ministra prosvete
Studije su izlaz
"Imamo paradoksalnu situaciju da svi učenici srednjoškolske populacije mogu da upišu gotovo svaki fakultet, priznaćete da obrazovanje koje se stiče u srednjim školama nije isto."


Obrazovanje za XXI vek
Srednje škole na ispitu zrelosti




Građevine
Ledeni vrhovi čovekovih planina
Koje su najveće svetske tvorevine izgrađene čovekovom rukom?


Organizmi
Džinovi na Zemlji
Ubedljivo najteži dinosaurus čiji su ostaci pronađeni je Amphicoelias težak 122 tone i dugačak, kako se pretpostavlja, do 60 metara


Ćelije
Život kao industrija


Atomi
Igra sa 92 lego kockice


Vreme nauke
Deset


Čestice
Guliver na kraju skale


Obrazovanje za XXI vek
Prosveta kroz istoriju – Burno i na mišiće


Karlovačka gimnazija
Koreni obrazovanja u Srbiji
Ličnosti
Prvi i najstariji
U ne kratkoj, ali prilično haotičnoj istoriji srpske prosvete, nije malo onih koji su doprineli, često i na silu, sukobljavajući se sa vlastima i nailazeći na nerazumevanje, tome da se obrazovanje u Srbiji institucionalizuje. Redovi koji slede podsećanje su na najznačajnije ličnosti za institucije obrazovanja u Srbiji


Najstarija škola u Srbiji – "Kralj Petar I" Beograd
Čitati, pisati, govoriti
Najstarijom školom u Srbiji smatra se beogradska Osnovna škola "Kralj Petar I". Godine 2008. ova škola obeležila je 290 godina postojanja i rada. Kroz decenije i vekove, škola je menjala nazive i sa promenljivom srećom prolazila kroz burna vremena, ali je opstala kao prva i najstarija, sa korenima koji sežu do 1718.
Prva kragujevačka gimnazija
Klica za univerzitet
Na samom početku svog rada, škola umalo da bude zatvorena, zbog mešanja Miloševe ljubavnice Jelenke u školske poslove


Interval 2009
Prošlo je tačno 31.536.000 sekundi, koliko ih stane u jednu godinu, dok je planeta, na svojoj eliptičnoj putanji mrdala po raznim osama, da bi nezaustavljivo vođena Sunčevom gravitacijom na kraju sastavila pun krug oko zvezde, ne određujući tim kretanjem samo količinu osvetljenosti i promene u živom svetu, nego uspostavljajući i način na koji doživljavamo i merimo vreme
Budućnost – Evolucija
Vrli novi svet


Budućnost – Tehnologija
Devet stvari koje će promeniti dolazeću deceniju
Šta nas očekuje? Kako će se menjati svet sa novim tehnološkim prodorima? Razmatrajući pre svega kriterijum skore ostvarljivosti, "Vreme nauke" predstavlja devet novih tehnologija koje su u povoju, a mogle bi da relativno brzo promene svakodnevicu u kojoj živimo


Alternativna istorija
Strah u tami
Moguće je zamisliti kako bi izgledalo doba u kome su zaboravljeni Njutn, Kopernik i Galilej, gde nije bilo rođenja moderne fizike, hemije i astronomije, kao ni razvoja bioloških nauka, potonje industrijske revolucije i uvođenja naučnog obrazovanja u škole, koje je inicirao britanski filozof Tomas Haksli. U duhu discipline koja se naziva alternativnom istorijom, što je takozvani "What if" ili "Šta bi bilo kad bi bilo" specijalitet među načinima na koje istoričari razmišljaju o prošlosti i budućnosti, pokušaćemo da vas, u jednoj mogućoj spekulaciji, odvedemo u vreme bez nauke


Budućnost – Lični stav
Godina u kojoj je vreme za nauku
Naredne godine, iz republičkog budžeta biće izdvojeno 11 odsto više sredstava u odnosu na 2009.



















