img
Loader

Milica Srejić

Piše za "Vreme" od februara 2023. godine kao stipendistkinja Radionice ekonomskog novinarstva. Apsolventkinja je na Fakultetu političkih nauka i bila je u redakciji fakultetske televizije, u emisiji „Na liniji“.

Kosovo

Kosovo

Kako je izgledao prvi dan primene Zakona o strancima i Zakona o vozilima?

Desetine vozila sa srpskim tablicama sa srpske strane prelaza, nejasnoće oko prijave za boraviše na Kosovu – slika je šesnaestog marta 2026. godine na Kosovu. Dok politički predstavnici Srba na Kosovu tvrde da je izbegnut „najcrnji scenario“, Kosovska policija primenjuje zakon. Ima li uopšte razloga za slavlje? Kakve su najave u vezi sa srpskim zdravstvenim i obrazovnim institucijama?

Kosovo

Od Prištine karta u jednom smeru

Srpska zajednica na Kosovu ponovo se suočava sa egzistencijalnim pitanjima. Da li će Srbi, zbog nemogućnosti uzimanja kosovskih dokumenata, postati stranci u rođenom dvorištu? Šta će biti sa srpskim zdravstvenim i obrazovnim institucijama i kakva je veza Zakona o strancima sa pitanjem integracije ovih institucija

Vanredni parlamentarni izbori na Kosovu 2025.

Treći ciklus folklora Aljbina Kurtija

Na Kosovu su, nakon gotovo jednogodišnje blokade institucija, 28. decembra održani vanredni parlamentarni izbori. Kakvi su izborni rezultati i šta je na njih uticalo? Šta za Srbe s Kosova može značiti još jedna vlada Aljbina Kurtija?

Privatni kulturni centar „Akvarijus“ u Severnoj Kosovskoj Mitrovici

Kosovo

Kosovska Mitrovica: Cela kultura u sto kvadratnih metara

Privatni kulturni centar „Akvarijus" je jedina kulturna ustanova koja u Severnoj Kosovskoj Mitrovici funkcioniše bez prekida već deset godina. Tu Mitrovčani mogu da pogledaju izložbe ili film, odslušaju koncert, debatuju, piju kafu, čitaju, kupe ili udome knjigu. Sve to staje u sto kvadrata

Festival severnog Kosova

Festival SPIK: Neka igre počnu!

U toku je jubilarni peti Festival scenskog pokreta i koreodrame (SPIK), Fakulteta umetnosti iz Kosovske Mitrovice. Završen je takmičarski deo - Grand pri je dodeljen duodrami „Gospodin i gospođa Smit“

Lokalni izbori na Kosovu 2025.

Šta čeka pobednike

Nakon izlaska Srpske liste i Srba iz institucija ovo su prvi lokalni izbori na Kosovu. Za te tri godine tokom kojih su albanski gradonačelnici vladali sa minimalnim brojem glasova, na severu Kosova dogodile su se tektonske promene. Šta građanima mogu da donesu novi lokalni izbori? Kako je izgledalo slavlje sa srpske i albanske strane? Konačno, kakvi su rezultati albanskih, a kakvi srpskih predstavnika?

Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!', title: 'Banjska posle Banjske: Mrtvo selo, doživotna robija i vile na Dedinju', pubdate: '2026-05-04 19:00:39', authors: authors, sections: "Vesti", tags: "Kosovo,Suđenje,Milan Radoičić,Banjska,Srbi na KiM", access_level: access_level, article_type: "news", reader_type: reader_type }; (function (d, s) { var sf = d.createElement(s); sf.type = 'text/javascript'; sf.async = true; sf.src = (('https:' == d.location.protocol) ? 'https://d7d3cf2e81d293050033-3dfc0615b0fd7b49143049256703bfce.ssl.cf1.rackcdn.com' : 'http://t.contentinsights.com') + '/stf.js'; var t = d.getElementsByTagName(s)[0]; t.parentNode.insertBefore(sf, t); })(document, 'script'); dataLayer.push({ 'event': 'Pageview', 'pagePath': url, 'pageTitle': 'Banjska posle Banjske: Mrtvo selo, doživotna robija i vile na Dedinju', 'pageContent': 'Gotovo tri godine nakon oružanog sukoba u Banjskoj u tom selu na ulici jedva da ima ljudi. Kompleks „Rajska Banja“ je zatvoren. Iz bazena se čuje samo kreket žaba, sablasan u toj tišini. Pre odlaska moguće je da će vam tamošnji Srbi skrenuti pažnju da kosovska policija legitimiše prolaznike češće nego inače, ali da se to na tome i završi.

Na vrhu brda je manastir, zadužbina kralja Milutina. Ljudi bude o praznicima i tokom liturgija.

Krajem aprila izrečena je presuda trojici optuženih za učešće u oružanom sukobu u Banjskoj.

[caption id="attachment_4991206" align="aligncenter" width="1440"] Banjska posle oružanog sukoba, 27. septembar 2023.[/caption]

Blagoje Spasojević i Vladimir Tolić osuđeni su na doživotni zatvor, a Dušan Maksimović na 30 godina. Sva trojica osuđena su za terorizam, napad na ustavni poredak Kosova i teška krivična dela protiv javne bezbednosti. U optužnici se pisalo da je grupa imala za cilj „aneksiju“ severa Kosova.

Izricanje presude bilo je otvoreno za javnost, pa je deo albanskih kamermana uperio objektive u lice članova porodice osuđenog Dušana Maksimovića koji se jedini od optuženih pojavio na izricanju presude.

Radoičić uživa slobodu

Tog 24. septembra 2024. godine odigrao se okršaj između grupe kosovskih Srba i policije. Tada su ubijeni Stefan Nedeljković, Igor Milenković i Bojan Mijailović, kao i pripadnik Kosovske policije Afrim Bunjaku.

Nakon toga, Milan Radoičić, tada potpredsednik Srpske liste, priznao je da je rukovodio oružanom grupom. Međutim, srpsko tužilaštvo ni nakon ovoliko vremena nije podiglo optužnicu.

[caption id="attachment_4991207" align="aligncenter" width="1440"] Milan Radoćić: Širenje biznisa u Srbiji[/caption]

Radoičić zvanično ima zabranu da napušta Srbiju, ali ne i zabranu da za račun Srpske napredne stranke obilazi mesta pred lokalne izbore.

Tako je, uoči jednog skupa Srpske napredne stranke pred prošlogodišnje izbore bio u Kosjeriću, prema svedočenju očevidaca. Tada je grupa građana „Čisti ljudi za čist Kosjerić“ saopštila da je Radoičić u jednom ugostiteljskom objektu „otvoreno pretio građanima“.

Prema pisanju BIRN-a i Radija Slobodna Evrope, na Dedinju se gradi vila na ime Radoičićeve bivše supruge Eme Radoičić. Prve komšije su Radoičićev ortak u poslu Zvonko Veselinović i kum predsednika Srbije Nikola Petrović.

[caption id="attachment_4991209" align="aligncenter" width="1440"] Milan Raoičić u Manastiru Banjska, 24. septembar 2023.[/caption]

Radoičić nije na dohvat ruke kosovskim organima, baš kao i još četrdesetak optuženih za isto ono za šta su trojica osuđena.

Poslednje reči odbrane

Miloš Delević, branilac Vladimira Tolića, rekao je da je njegov klijent kriv jer je učestvovao u „oružanoj pobuni“, ali prilikom razmatranja odluke o kazni sud bi, naveo je tada advokat, trebalo da prihvati da nije pucao, da je porodičan čovek, te da je „bio deveta rupa na svirali“ odnosno totalno nebitan čovek u ovom događaju.

Delević je dodao i da neće tvrditi da je Tolić nevin, ali i rekao da nije kriv za krivično delo koje mu se stavlja na teret.

Advokat Blagoja Spasojevića, Ljubomir Pantović, izjavio je da se njegov branjenik optužuje za najteža krivična dela, te da je drugooptuženi odmah iza Milana Radoičića.

„Nejasno je na osnovu kojih kriterijuma je tužilaštvo napravilo ovakav raspored okrivljenih. Drugooptuženi je, a na optužnici od 121 stranice pomenut samo tri puta. Mnogo više su spominjani neki drugi optuženi koji nisu ovde i njima se ne sudi“, naveo je Pantović.

[caption id="attachment_4991210" align="aligncenter" width="1440"] Zvečan: Paljenje sveća za Srbe poginule u Banjskoj[/caption]

Naglasio je da je Spasojević bio spreman da prizna krivicu, te da su o tome i razgovarali, ali da su na kraju odlučili da se ne izjašnjava o optužnici zato što je dodata tačka o otcepljenju teritorije.

Tokom iznošenja poslednjih reči odbrane Tolić je, baš kao i Spasojević, rekao da Dušan Maksimović nije bio deo događaja u Banjskoj.

Maskimovićeva braniteljka Jovana Filipović je tokom iznošenja poslednje reči odbrane tvrdila da Maksimović nije tog dana bio u Banjskoj, već da je sa svojim drugovima bio u Suvom Dolu. Potom je, tvrdila je, došao u Banjsku.

Političko ili pravno suđenje?

Dejan Nedeljković, poreklom iz sela Banjska i član Građanske inicijative „Sever za sve“ za „Vreme“ kaže da se ishod suđenja naslućivao još od hapšenja. Suđenje naziva „više političkim nego pravnim“.

„Bez obzira što su Spasojević i Tolić uhvaćeni u uniformama i sa oružjem, kao učesnici slučaja u Banjskoj, za njih nije dokazano da su postojale barutne čestice kako bi se dokazalo da su pucali. Dakle, nije dokazana njihova krivica osim samog učešća u događaju u Banjskoj“, priča Nedeljković.

Priča o Maksimoviću kao „detetu“ koje živi sa njima u Banjskoj.

„Noć pre sukoba u Banjskoj on je sa društvom bio u selu Suvi Do koje se nalazi iznad Banjske. Ta grupa momaka iz ovog sela, njih petnaestak, svakog poslednjeg vikenda u mesecu prave roštilj i svaki put je neko drugi domaćin“, priča naš sagovornik.

[caption id="attachment_4991211" align="aligncenter" width="1440"] Kosovoska policija ispred Manastira Banjska[/caption]

„Kada su čuli pucnjavu, oni su sišli u Banjsku u jednu zgradu koja je inače namenjena korisnicima socijalne pomoći. Sakrili su se u holu. Tu su bili sve vreme, a čak sam ih i ja zvao par puta na telefon i pitao šta se dešava zato što živim u Mitrovici, ali sam rodom iz Banjske“, priča Nedeljković.

Dalje prepričava da je Maksimović, posle pucnjave, pitao komandira Specijalne policije da ode kod tetke u Zvečan. To mu je dozvoljeno, ali je onda uhapšen tri kilometra dalje. „Bukvalno ni za šta dete je dobilo 30 godina zatvora“, tvrdi Nedeljković.

U Maksimovićevom telefonu su nađene fotografije sa ranijih barikada na severu Kosova. „Ako su već hteli, mogli su da mu sude za barikade, ali dete nije učestovalo u događajima u Banjskoj i to je petnaest ljudi bilo spremno da posvedoči. Međutim, sud nije hteo da uzme u obzir da ti ljudi svedoče u njegovu korist“, ukazuje Nedeljković.

„Čak je i jedna žena iz sela koja je bila pored policajaca kada je pitao da pođe kući bila spremna da svedoči, ali sudija ni to nije hteo da uzme u obzir“, tvrdi Nedeljković.

Dodaje da se nada da će posle žalbi biti oslobođen svih optužbi.

Sukob posle kog više ništa nije isto

Nedeljković kaže da je Banjska nakon sukoba mrtvo selo. „Banjska je taman nekoliko godina pre sukoba počela da živi, zaživeo je kompleks ‘Rajska banja’ koji je imao spa centar, bazene, restoran. Međutim, nakon tih događaja, Banjska je mrtvo selo. Bilo kog dana u bilo kom trenutku da dođete nećete moći da vidite više od deset ljudi na ulicama“, priča Nedeljković.

Aleksandar Šljuka iz Nove društvene inicijative (NSI) za „Vreme“ kaže da Banjska nije mnogo uticala na položaj Srba jer je Priština sa raznim oštrim merama započela i pre septembra 2023. godine. Pominje odluke o preregistraciji vozila, preuzimanje opština na severu i gradnju policijskih baza.

„Banjska jeste bila narativna pobeda Prištine“, kaže nam Šljuka.
„Tada je u određenoj meri, iako i dalje nema dokaza da je Srbija direktni krivac, loptica prebačena na teren Srbije. Onda, međunarodna zajednica nije više samo Kosovo optuživala za destabilizaciju što je Prištini omogućilo da ojača svoje akcije pod izgovorom bezbednosti i pretnji iz Srbije“, objašnjava Šljuka.

Na Kosovu su nakon Banjske zatvorene gotovo sve srpske institucije, a Šljuka je mišljenja da bi se to, kao i ukidanje dinara, dogodilo bez obzira na događaje u Banjskoj.

[caption id="attachment_4991212" align="aligncenter" width="1440"] Aljbin Kurti: Ubrzano gašenje srpskih institucija na KiM nakon Banjske[/caption]

Dodaje da ni pre sukoba nije bilo značajnije reakcije međunarodne zajednice na odluke koje je sprovodila kosovska Vlada Aljbina Kurtija, osim kaznenih mera koje je uvela Evropska unija, a koje nisu, prema oceni našeg sagovornika, doprinele tome da se Kurti „zauzda u svojim namerama i targetiranju srpske zajednice“.

„Banjska je možda malo ubrzala neke procese. Ali, ne verujem da je doprinela tome da Kurti ima odrešene ruke i da uradi sve ono što je uradio posle toga. Mislim da je to opet deo ili šireg dogovora koji je započet francusko-nemačkim planom, odnosno Ohridskim sporazumom, da se postepeno ukidaju srpske institucije i da se postepeno smanjuje srpski uticaj na Kosovu“, naglašava Šljuka.

Gde počinje Srbija

Nedeljković je mišljenja da je ovaj sukob doprineo tome da se ceo sever Kosova integriše u kosovski sistem. O pozadini sukoba u Banjskoj i dalje ne zna mnogo.

„Pre sukoba imali smo srpske institucije na severu Kosova i dobar deo severa je funkcionisao po srpskom sistemu. Za Srbe koji žive južno od Ibra, Srbija je bila u Mitrovici, a sada je Srbija i za nas sa severa, ali i za njih sa juga, tek tamo gde su Raška, Kuršumlija…“

Zaključuje da su sada u bezizlaznoj situaciji. Čekaju da vide šta će biti sa prosvetom. Ako se škole uvrste u kosovski sistem, kaže, to će voditi masovnom iseljavanju Srba. „To je sve sa Banjskom ubrzano i dovedeno do svršenog čina.“

Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!', 'pageDate': '2026-05-04 19:00:39', 'pageAuthor': authors, 'visitorType': visitor_type, }); console.log(post_id); console.log('Pushed'); });