Loader

Ivan Milenković

Ivan Milenković (1965), filozof po obrazovanju, prevodilac po vokaciji, kritičar po temperamentu. Bavi se političkom i savremenom francuskom filozofijom. Objavio tri knjige, više od 40 naučnih radova i preveo desetak knjiga s francuskog jezika. Član NIN-ovog žirija od 2018. do 2021. Za Vreme piše četvrt veka.

Šah

Indija pokorila šahovski svet

Srbija je startovala kao šesnaestorangirana zemlja na svetu i malo je nedostajalo da muški tim, ojačan dvojicom izvanrednih Rusa, senzacionalno osvoji srebrnu medalju, ali je i peto mesto, s istim brojem poena kao Amerika, Uzbekistan i četvrta Kina, zapravo izvanredan uspeh

Književnost

Porazi i po koja gorka pobeda

S. E. Hinton: Autsajderi, s engleskog prevela Brana Radević-Stojiljković;
Ulrih Plencdorf: Novi jadi mladoga V., s nemačkog prevela Jelena Kostić Tomović;
Lori Hols Anderson: Progovori, s engleskog preveo Milan Đurić; Laguna, Beograd, 2024.

Biciklizam

Primož Roglič, kao zver u skoku

Samo nekoliko metara pre cilja Trke oko Španije Lenart van Etvert ulazi u desnu krivinu s unutrašnje strane (ide kraćom putanjom, dakle) i s pola bicikle prednosti u odnosu na Rogliča. On, međutim, nagnut udesno, ne vidi Rogliča koji mu se nalazi iza s leve strane

Šah

Karlsen kao buldožer

Na upravo završenom Svetskom prvenstvu u brzopoteznom šahu, Francuz Alirez Firuzja je delovao, najblaže rečeno, nemoćno pred Norvežaninom Magnusom Karlsenom, koji je doslovno sve vreme đuskao (!) na stolici i ludo se zabavljao, dok je Firuzja sve dublje tonuo u nemoć i jad

Intervju: Miljenko Jergović

Pisac ne zna odgovore na pitanja koja postavlja

“Pišem zato što moram, a o prirodi tog moranja teško bi bilo na ovom mjestu govoriti. Tek to je neka velika tema, o kojoj se, pak, ne može govoriti iz perspektive dokonog profesora i teorijski fundiranog književnog znanstvenika. To je nešto o čemu se može govoriti samo iz perspektive pisca, baveći se vlastitim slučajem. Pisanje romana, izmišljanje svjetova, imaginiranje, sve su to posljedice neke unutarnje nesavršenosti i nedovoljnosti. Pišući, ja zapravo radim ono što sam radio u vrijeme dok sam se sam sa sobom igrao ispod stola usput prisluškujući što drugi govore”

Svedočenja

Supica za ubicu

Gita Serenji: Odlazak u tamu. Od ubijanja iz samilosti do masovnog ubistva prevod Nataša Kampmark Partizanska knjiga, Kulturni centar Novog Sada, 2023.

Reportaža: Sa festivala, bez festivala

U potrazi za izgubljenim Skopljem

Pedesetak metara dalje, ulicom koja vodi do ruševina stare železničke stanice na kojoj je sat stao u trenutku zemljotresa, naleće nevini šetač na zidine nedovršene crkvetine, a na svakom koraku susreće se s besmislenim metalnim figurama – bik, na primer, imitacija onog bika s Wall Street-a, ili žena s ogromnim grudima koje samo što ne ispadnu iz haljine, ili jedno propeto, zlatno lavče na masivnom belom stubu ispred kitnjaste fasade neke državne institucije, kao da je odbeglo iz srpskih sela

Serije

Lud i luđa

Mali Irvas (Baby Reindeer), napisao Ričard Gad (Richard Gadd), uloge Ričard Gad, Džesika Ganing (Jessica Gunning), Nava Mau, Netflix, 2024. (6 epizoda)

Komentar

Prvi maj: Šta nam je ostalo od praznika slobode?

Religijski praznici slave gospodara, što je zastrašujuće samo po sebi. Nacionalni praznici slave mitove zajedništva, što nije manje beznadežno. Samo se Prvog maja slavi rad kao uslov slobode, dakle slavi se slobodni građanin koji se ne podaje gospodarima, niti se klanja kumirima nacije. Zato se ovaj praznik u  modernim populističkim režimima sistematski obesmišljava

Intervju: Namik Kabil, pisac

Puštam se niz litice vlastitih opsesija

“Vođen polaznom tačkom da pisac treba pričati ono što poznaje, krenuo sam od porodične odluke da srušimo kuću u Trebinju koja je nekada bila dom i na tom mjestu sagradimo novi objekat. To je bila srž priče na samom početku, ali sam brzo shvatio da je potrebno opisati i objasniti čega je bila srž, kakvog života, grada, vremena, i naročito šta se desilo, mislim prije svega na rat. I ovo ovdje sada nabrojano tek sada mogu tako racionalno poredati i imenovati, dok je u samom procesu pisanja knjige više bilo stvar osjećaja na koji sam se naslanjao”

Komentar

Zašto je sporan nesporan nacrt Rezolucije UN o Srebrenici

Predlog koji se našao u Ujedinjenim nacijama da se proglasi dan sećanja na genocid u Srebrenici aktuelna srpska vlast bi morala prva da pozdravi jer bi time pokazala jasan diskontinuitet s režimom Slobodana Miloševića, koji nije uradio ništa da bi genocid u Srebrenici sprečio. Pa zašto to ne čini