img
Loader

Ivan Milenković

Ivan Milenković (1965), filozof po obrazovanju, prevodilac po vokaciji, kritičar po temperamentu. Bavi se političkom i savremenom francuskom filozofijom. Objavio tri knjige, više od 40 naučnih radova i preveo desetak knjiga s francuskog jezika. Član NIN-ovog žirija od 2018. do 2021. Za Vreme piše četvrt veka.

Intervju: Mile Babić, teolog i filozof

Prekinuti lanac nasilja

Vidimo danas posve očito koliko je kod ljudi ta volja za moć jaka, pa su ljudi spremni radi očuvanja svoje moći žrtvovati svoj vlastiti život i život svoga vlastitog naroda. Više vole svoju moć nego svoj život i nego bilo čiji život. Ništa se ne može postići prijetnjom i prisilom jer takvo ponašanje raspiruje zlo u dubinu i širinu

Intervju: Svetislav Basara, pisac

“Postojanje je gubljenje vremena”

Može nešto i postojati – u stvari postoji mnogo takvih “nešto” – ali ako nemamo reč za to, ono za nas ne postoji. Imamo onoliko sveta koliko nam je jezik bogat, izražajan i koliko su razuđeni i istančani njegovi glagolski oblici i vremena

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Na Vučićevu antipolitiku studenti su odgovorili političkim remek-delom – takođe antipolitikom. Jer, uočili su da politička retorika i političko delovanje (grupisanje po ideološkoj bliskosti) ne donose rezultate u opustošnom antipolitičkom prostoru. Videli su i da opozicija, kao deo političkog sistema, jednostavno ne funkcioniše jer je režim ukinuo politički sistem. Napore opozicije za uspostavljanjem zakonskog poretka možemo uporediti s pokušajem da se u pustinji zasadi plantaža paradajza, ali bez vode. Politička sredstva u opustošenom političkom predelu jednostavno ne deluju

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Srbija na ulicama

Zašto tek sad i kako dalje

Šta su razlozi dugovečnosti protesta protiv Vučićevog režima? Na ovo pitanje odgovaraju sagovornici “Vremena” iz različlitih perspektiva, ali se jedan motiv provlači kod svih: uznapredovala nepravda i nepodnošljiva laž

Otvaranje „Prokopa“ 2023. godine: Već mora na rekonstrukciju

Komentar

Nebulozni govor vlasti

Aleksandar Vučić više nije u stanju da povrati ravnotežu u pobunjenom društvu. To se najbolje vidi u ravni govora: nijedno njegovo baljezganje više ne prolazi

Roman

Svetlost u senkama

Jun Fose, Septologija; s norveškog preveo Radoš Kosović; Treći trg i Srebrno drvo, 2023–2024.
Drugo ime (I-II), Ja sam neko drugi (III-V), Novo ime (VI-VII)

POČETAK ZAJEDNIŠTVA I UPORNOST BEZ PREMCA: Slavija, studentski protest, decembar 2024.

Studentska i građanska okupljanja

Promena se već dogodila

“Posle ovih sedam meseci”, kaže psiholog Zoran Pavlović, “represija postaje sasvim jasno kontraproduktivna. Režimi koji koriste prekomernu silu često nehotice mobilišu građane, jer nasilje delegitimizuje vlast, a ljudima daje moralnu jasnoću i emocionalnu snagu da se suprotstave. Represija, drugim rečima, ne samo da neće pasivizovati društvo (što režim planira), već će samo ojačati granicu između ‘nas’ i ‘njih’, ojačaće i identitet otpora i pojačati koheziju unutar grupe koja trpi nepravdu. Broj ljudi koji izlaze na ulice ne smanjuje se već raste”

Intervju: Alpar Lošonc, filozof

Evropa se ne može razumeti bez ordoliberalizma

Barak Obama je 2012. godine poslao svog ministra finansija da urazumi nemačkog kolegu koji je, protiv prezaduženih Grka, naglašavao moralni značaj trpljenja bola na kratke staze, zarad integriteta na duge staze. Ubeđivanje nije uspelo. U svakom slučaju, bez ordoliberalizma ne može se razumeti nastanak EU, kao ni nemačka pozicija u Evropi. Bez njega se, zapravo, ne može tumačiti ni XX vek

Komentar

Vučić i vuk

Nema Aleksandar Vučić toliko batinaša, crnih džipova, plaćenih ćacija da pokrpe sve rupe koje je svojom nezajažljivom i nestabilnom prirodom napravio

Intervju: Aleksandar Rakezić Zograf i Stevan Vuković

Avanture hvatača snova

Zografove teme, kaže Vuković, jesu fenomeni, ljudi i predmeti potisnuti iz glavnih tokova istorije i kulture, sa kojima nas njegov autografski avatar upoznaje. Tako se na stranicama njegovih stripova zatiču likovi anonimnih svedoka ratova, aboridžinskih umetnika, lokalnih osobenjaka, baba-trovačica koje veruju da su im snovi odredili sudbinu, likovi koji, u stvari, veoma dobro pariraju superherojima industrijalizovanog strip biznisa

Reportaža

Varšavi u pohode

Upadam direktno u gradsku vrevu, zgrade su niske, uglavnom dva sprata, kafei i restorani dokle pogled seže. Ništa socijalističko. Stojim nekoliko minuta oslonjen o kofer i, naprosto, gledam

Vlast i njena retorika

Strašilo je u ogledalu

Stigla je nova direktiva Vođe – pobunjene studente i građane proglasiti fašistima i nacistima. I esenesovci čine to s puno entuzijazma. Ipak, postoje dva ozbiljna problema. Prvi je što su pobunjeni srpski studenti i građani pojava koja je od fašizma daleko onoliko koliko se to uopšte može biti. Drugi je što upravo SNS u dobroj meri neguje mnoge odlike fašizma

Intervju: Marcin Napjorkovski, direktor Muzeja istorije Poljske

Borba za složenu prošlost

U čemu se sastoji delotvoran otpor totalitarizmima i falsifikovanju sećanja? Srđa Popović je ukazivao na srpski primer. Otpor falsifikovanju prošlosti sastoji se u stvaranju simbola koji nas ponovo povezuju i koji deluju kao pesak koji smo bacili u zupčanik falsifikatorske mašinerije. Otpor je u podsećanju na to kakva je stvarnost i u ponovnom uspostavljanju zajedničkih tačaka

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije

S velikom nadom gledam na bunt studenata. Zato što je to ideja o drugačijoj Srbiji. Možda nije politička, ali je svakako kulturna, civilizacijska. I to je budućnost Srbije. Dobra budućnost. U Srbiji je uvek postojala tradicija da nešto ostane nezavisno. Srpska inteligencija je bila veoma slobodoljubiva. Naravno, onaj deo koji je bio demokratski. Znao sam te ljude. S njima se moglo normalno razgovarati. Ali naravno, bio je najpre Milošević, sada Vučić

Izmene Zakona o visokom obrazovanju

Šta će biti s “beskorisnim” disciplinama

Mnogo je načina na koje se filozofija može upregnuti u karuce čitavog društva: filozofe je jeftino školovati, dobili bismo nova radna mesta, a društvo bi, dugoročno, osetilo lekovite učinke mišljenja. Uz to, kao disciplina koja podučava tome kako se misli, filozofija obrazuje slobodne građane s kičmom i integritetom – dva nova ministra u rekonstruisanoj vladi, za prosvetu i informisanje, filozofi po obrazovanju, izuzeci su koji potvrđuju pravilo

Intervju: Galeb Nikačević, gost-selektor Beldocsa

Stvarnost je stvar dogovora

Ako želimo da govorimo o slobodi jednog društva, mora da postoji i društveni dogovor i konsenzus u vezi s tim šta smatramo neslobodom, kao i koje su i kakve granice kojima opisujemo jedno društvo