img
Loader

Politički preokreti

Univerzitet na crti sa režimom

Ako se istraga koristi kao političko sredstvo, ako se zaključci iznose pre nego što su činjenice utvrđene i ako se institucije stavljaju u službu narativa, pitanje je šta je sledeće. Ne radi se više samo o tome šta se desilo u Rektoratu ili na Filozofskom fakultetu. Pitanje je šta čeka društvo, šta mu sledi iz ovakvih obrazaca i koliko dugo to može da funkcioniše. Ali, vidimo i da ima ko da se suprotstavi svemu tome

Medijski rat protiv akademske zajednice

Ništa protivzakonito, jer zakona više nije bilo

Dok čekamo da se REM probudi, mediji svesno, bez ikakvog straha od sankcija, krše zakone i Kodeks novinara. To podrazumeva guranje narativa da su “blokaderi” krivi za sve loše u društvu, nekritičko prenošenje poruka da “su na kraju i ubili devojku”, kao i da policija ima pravo da studente “bije i da ih ubije”

Izbori u Mađarskoj

Može li se pobediti izborna autokratija

Da li je moguć poraz Viktora Orbana i, ako se desi, hoće li ga on prihvatiti? Šta mađarski premijer nudi biračima, a šta oni traže? Zašto je prema anktama u prednosti njegov rival njegov Piter Mađar? Zbog čega je pod Fidesom procvetala sistemska korupcija, a razorene vladavina prava i autonimija univerziteta? Na koji način su ova stranka i njen lider na izborima radili sveo ono šta u Srbiji radi SNS, izuzev premlaćivanja građana? I kakve veze sa svime ovim ima predsednik Srbije

Intervju: Erik Beket Viver

Šta će biti posle Orbana

Erik Beket Viver smatra da, ako opozicija pobedi, prvo što će uslediti biće veliki prelet: “Hiljade i hiljade njih će menjati stranu, tvrditi da nikad nisu bili za Fides.” Zatim očekuje da mnogo ljudi na nižim pozicijama počne da govori šta se zaista dešavalo. “Svašta će isplivati, ne bih se iznenadio ni da se pojave informacije o političkim ubistvima.” A Ako Orban ipak pobedi? “Osveta, osveta, osveta. Odlazak iz EU. I zatim, poslednji privid vladavine prava biće odbačen”

Socijalistička partija Srbije danas

Golgota i mogući vaskrs SPS-a

Ove godine obeležavamo tri “jubileja”: 20 godina od osnivanja Republike Srbije kao nezavisne države, 20 godina Dačića na vrhu SPS-a i 20 godina od smrti Miloševića. Ivica Dačić se vratio iz bolnice sa fanfarama, dok Branko Ružić poručuje da SPS treba sačuvati od dobrovoljne eutanazije

Političko organizovanje

Ljudi koji prave razliku

Talas dobronamernih posmatrača i kontrolora izbora nije nastao niotkuda, već se uzdigao posle potresa koji je izazvala studentska pobuna. Kako su studenti podsetili na to šta znači aktivnost, šta znači biti građanin i boriti se za sebe ali i za druge u javnom prostoru

Politički život

Kakve su pouke sa lokalnih izbora

Šta kaže politikologija – šta treba činiti u predizbornom periodu, osim što se priprema infrastruktura za sam izborni dan, a u uslovima bespravlja, medijske blokade i satanizacije? Kako da u teškim uslovima doprete do što većeg broja birača, izgradite njihovo poverenje i podstaknete ih da izađu na izbore? Za to treba vojska obučenih ljudi i ozbiljna strategija. Potencijal i te kako postoji, ali da se on iskoristi, biće potrebno mnogo Alija Sirotanovića

Istraživanje

Aparat na telu, bol u duši

Više transrodnih osoba tvrdi da je, pre i tokom hormonske terapije pri Kliničkom centru, bez pristanka bilo podvrgnuto nepotrebnim pregledima. Sumnjaju da je doktorka Svetlana Vujović, kao načelnica endokrinologije, to koristila za svoja istraživanja. I da joj nije prvi put

Intervju: Predrag Pega Popović

Jugoslavija je bila velika, ozbiljna zemlja

Sa Aleksandrom Đorđevićem sam, po scenariju Duška Radovića, 1971. snimio film Kako su se volele dve budale, sa Draganom Nikolićem i Milenom Dravić. Igrali su zaljubljeni par koji treći – Gidra Bojanić, stalno ometa. Jednu scenu smo snimali noću, na Opservatoriji na Zvezdari. Milena i Dragan su došli na snimanje i objavili da su se tog dana u podne venčali u Opštini Vračar. Uradili smo scenu, pa slavili do duboko u noć

Odlomak iz knjige Ućutkivanje (Clio, 2026)

Ućutkivanje žrtava, svedoka i počinilaca

Organizacije koje funkcionišu po principu mafije zaključuju da se sam počinilac mora obavezati na ćutanje. Bolje je ne ubiti ga, pošto bi mogao biti i dalje potreban, a umesto toga ga obavezati na saučesništvo. Tek kada i sam ubije nekoga, mora biti svestan da ostali znaju za njegovu odanost. I njegovoj odanosti se može verovati. Kao svedok, on ne bi bacio sumnju samo na druge već uvek i na sebe. Najvažniji zadatak tada postaje ućutkati sebe

Ova situacija

Sadlerovo sedlo za N1, Novu i ostale

Šta je Brent Sadler obećao Igoru Božiću, a šta se desilo? Zbog čega se udar na Junajted mediju može smatrati operacijom pod kodnim imenom “Hiljadu rezova”? Ima li za bilo koju redakciju ičega goreg od toga da sama postane vest? Na koja pitanja ne odgovara nova uprava ove medijske grupacije i zašto? Na koga se kolege iz Junajted medije mogu osloniti u obrani novinarske slobode

TV manijak

Slavim život ko vrbicu…

Simboliku Lazareve subote na televiziji je dočarao onaj koji sebe smatra gospodarom Srbije. Nažalost, njegove petarde iz Šešeljeve medijske škole uvek su signal za horsko pljuvanje i vređanje

Artemis 2

Nova strana Meseca

Vrhunac misije dogodio se u noći između 6. i 7. aprila kad su astronauti “preleteli” iznad Meseca i zašli za njegovu “tamnu stranu”. Iste večeri su stigli do najdalje tačke, a potom obišli oko Meseca najavljujući da se sa misijom Artemis 2 nastavlja doba svemirskih heroja

Rat u Iranu i nova ekonomska neizvesnost

Što veća zavisnost, to teže posledice

Negativni efekti sukoba u Iranu su vezani za rast cena nafte i prirodnog gasa na globalnom nivou. Posledice već osećaju i krajnji potrošači – u pojedinim azijskim zemljama su već ograničene cene benzina, akcize na gorivo smanjene, zaposleni prelaze na rad od kuće, škole se zatvaraju...

Sukob Izraela i Irana (1)

Senka Atlantide nad Izraelom

Postoje trenuci u istoriji kada stvarnost toliko zaliči na književnost da postaje teško napraviti jasnu razliku između sveta koji nas okružuje i fantazmagorija zatvorenih među korice knjiga. U romanu-distopiji Atlantida, kroz priču o propasti ljudske civilizacije – poistovećene sa istoimenim mitskim ostrvom, Borislav Pekić nudi kompleksnu i nadasve pesimističnu filozofsku elaboraciju ključnih obeležja savremenog društva, koja ni skoro četiri decenije nakon objavljivanja ove knjige ne gubi na snazi. Naprotiv, haos u kome se svet danas nalazi dodatno aktuelizuje Pekićeve uvide i nudi nam ključ za bolje razumevanje sve manje razumljivih – i još manje razumnih dešavanja koja krajnje eufemistički nazivamo geopolitikom

Duh Vremena: Šest decenija od smrti Ane Ahmatove (3)

Odjek pesme Ane Ahmatove o teškoj epohi i samoći udvoje

Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala

Intervju: Eva Kamerer, filozof

Poreklo raka

Organizam se više ne posmatra na uobičajen način, već kao društvo ćelija koje su tokom duge organske evolucije uspostavile stabilnu saradnju. Dakle, posmatran u evolucionoj perspektivi, rak se pojavljuje kao suparnik kojeg možda ne možemo da eliminišemo, budući da je on ostatak prirodne istorije u kojoj smo nastali. Zato je verovatno bolje da ga prihvatimo kao legitimnog dvojnika sa kojim valja živeti. Nastojanja u savremenoj medicini da se ova bolest drži pod kontrolom kao i neke druge hronične bolesti upravo idu u tom pravcu

Trampova Amerika

Svi predsednikovi novčići

Dok Tramp svojim likom i imenom brendira sve “od nebodera do golf palica i odrezaka” i pokušava da svoje ime stavi na američki dolar, aktuelni živi vladari, pa čak i monarsi, nisu tako česta pojava na novčanicama osim možda u Siriji, Ugandi i Demokratskoj Republici Kongo

Intervju: Izabel Fimejer, istoričarka mode

Bezvremena Šanel

“Koko Šanel je feministička ikona, pionir u oslobađanju tela žene i učesnik u ženskoj emancipaciji. Ona je nezavisna žena koja je kreirala modnu kuću sopstvenom snagom, nikome ništa nije dugovala. Poticala je iz siromašnog miljea, doživela je napuštanje i izdaje, bila je često u žalosti i ponižena. Zbog svih ovih razloga ona ostaje važna figura za sve žene”

Istorija nas uči

Recept za dugovečnost države

Pravna država sa strogom vladavinom institucija učinila je da Rimska država traje hiljadu godina. Bavljenje bilo kojom političkom funkcijom bilo je besplatno, a poverenje između građana i institucija bilo je potpuno