img
Loader

Vodovod

Vodosistem „Rzav"

Čačak još bez vode, ugroženo 250.000 ljudi u Zapadnoj Srbiji

Više opština zapadne Srbije suočava se sa ozbiljnim problemima u vodosnabdevanju nakon novih kvarova na sistemu „Rzav“. Iako je prethodni kvar saniran, ubrzo je došlo do novog curenja ili pucanja cevovoda, a najteža situacija je u Čačku koji je od jutros i bez tehničke vode

Rat na Bliskom istoku

SAD i Iran razmenjuju udare dok traju pregovori

Novi talas napada između američkih i iranskih snaga zabeležen je tokom 27. i 28. maja, uz istovremene diplomatske napore da se konflikt obuzda. Dok Vašington i Teheran razmatraju uslove mogućeg dogovora, vojna operacija na terenu se ne prekida

“Ti i ja, Slavija”

Simbol pobune i narodne volje

Ako je Slavija u međuvremenu postala neka vrsta političkog barometra, onda je ovog 23. maja kazaljka otišla duboko u crveno, ali ne onako kako bi vlast volela da prikaže. Nije to crveno od nasilja, nego od pritiska koji više ne može da se ignoriše, od društva koje je naučilo da se okuplja, prepoznaje i što je za svaku vlast najopasnije, pamti. Nije ovde više reč o jednom protestu niti o jednoj pobunjenoj generaciji, nego o novom obrascu ponašanja društva koje odbija da se vrati u političku apatiju

Slučaj Veselina Milića

Policijski crni labud u predsednikovom bazenu

Hapšenje bivšeg načelnika PU Beograd nije dovelo do onoga što bi svi mogli da očekuju – opsežne istrage u policiji i MUP-u Srbije koja bi, poput nove “Sablje” odsekla glavu korumpiranom vođstvu institucije koja treba da seče glave korumpiranima i onima koji su u kriminalu. To govori držanje čitavog slučaja u okviru režima i izostanak prave istrage. Otprilike – kao na su to neka unutrašnja neslaganja u samoj vlasti

Forenzika

Šta sve govore mobilni telefoni

Prema dosadašnjim informacijama iz istrage, izjavama državnih funkcionera i napisima u medijima, mesto gde je sakriveno tijelo ubijenog Aleksandra Nešovića pronađeno je na osnovu forenzike mobilnih telefona, odnosno rekonstrukcije kretanja osumnjičenih na osnovu analiza baznih stanica. Kako to zapravo izgleda u praksi i da li se sa tim podacima može manipulisati

In memoriam

Prof. Dragoljub Mićunović Mićun

Profesora Mićunovića su uglavnom zvali Mićun – i novinari, i stranačke kolege, i studenti, i kolege u Institutu i akademskom svetu, i prijatelji, i politički protivnici. Tako je to kada je čovek iznad svake titule i zvanja koje ima. U doba jednostranačkog političkog sistema, kada je Ustavom to bilo zabranjeno, sa svojim prijateljima i kolegama Mićun je napravio Demokratsku stranku. Postoji anegdota o tome kako se, kada je trebalo izabrati prvog predsednika Demokratske stranke, odnosno onoga ko će biti odgovoran za kršenje Ustava i zakona, Mićun nametnuo kao logično rešenje. Kako reče jedan njegov tadašnji saborac, Mićun je bio na Golom otoku i već se navikao na zatvor

Intervju: Vesna Pusić

Srbija je spremna za političke promene

Korupcija je prvi i najveći neprijatelj EU članstva. Prilagodba evropskim normativnim, institucionalnim i proceduralnim standardima značajniji je dio ulaska neke države u EU. To je način da se ubrza izgradnja političke samosvijesti i institucionalne infrastrukture demokratske države u zemljama s vrlo oskudnom ili nikakvom demokratskom tradicijom. Bez zadovoljavanja bar minimuma tih standarda, ne samo da nije moguće funkcionirati unutar EU već članstvo nema nikakvog smisla. Dakle, neka “utješna nagrada” nema nikakvog smisla

Srpski režim i geopolitički vetrovi

Quo vadis, Aleksandre

Ide li Srbija ovih nedelja ka Zapadu ili Istoku? Šta režim želi, a šta mu se dešava? Kako Brisel gleda na Beograd? Šta znači pohvala Marte Kos novim izbornim zakonima? Da li je to najava odmrzavanja sredstava ili sa tim nema veze? Ako nema, hoće li onda Peking uskočiti sa još jednim, pa još jednim kreditom? Šta donosi Mercova inicijativa za Srbiju, a šta novi dokument Stejt departmenta? Može li se uopšte balansirati između Pekinga i Vašingtona

Intervju: Ivan Čolović

Let Vučića i Porfirija na Bogorodičinom čudesnom pojasu

Ako ima nekih pojedinaca koje će Crkva oplakati, to su samo oni čije stradanje je simbol svenarodnog srpskog stradanja od spoljašnjih neprijatelja. Stradanje pojedinaca od ruke vlasti, pa tako i stradanje devojke koju su pretukli policajci, nije podstaklo Crkvu da stane na njenu stranu. Ostaje utisak, bar kod mene, da je u ovom slučaju milostivo srce Crkve bilo na strani policajca, jer on se jadan bori protiv velike pošasti koja je – kako ponavljaju patrijarh i drugi episkopi SPC – u Srbiju stigla sa neprijateljskog Zapada, on se bori protiv “obojene revolucije”

Reportaža

Kota 2525: bitka na Kajmakčalanu

O žestini borbe 18. septembra na Kajmakčalanu najbolje govori utrošak municije na srpskoj strani. “Ispaljeno je 9.310 artiljerijskih granata svih kalibara, 200.000 puščanih i 250.000 mitraljeskih zrna, 400 ručnih bombi, 450 hazen bombi, 380 raketa za osvetljivanje, 250 signalnih raketa i 800 signalnih metaka”

Ova situacija

Ministri posebnog kova

Šta spaja Vučićeve ministre unutrašnjih poslova? Kome u Mupu građanin sme da prijavi kakvog mafijaša posle slučaja Milić? Šta je Dačić na uvijen i naprednjačko-politički-korektan način poručio Vučiću? Zašto u režimskim krugovima vrijedi olovno pravilo da se uz zlato u levoj ruci mora imati pištolj u desnoj? I zbog čega bivši načelnik nije uzrok profesionalnog, moralnog i svakog drugog posrnuća policije, već njegova posljedica

TV manijak

577

Predsednik Vučić se nalazi u, kako to on kaže, istorijskoj poseti Republici Kini. U režimskim medijima, ova poseta je dobila epske razmere, gotovo kao delo Marka Pola Milion, koje je, kažu, bilo vezano za stub na mostu Rijalto u Veneciji kako bi ga zainteresovani mogli čitati. Putovanje je promovisano kao nastavak poseta svetskih lidera Pekingu, pa je bilo logično da posle Putina i Trampa tamo dođe Vučić, tek malo manje važna politička figura od prethodnika

Lični stav

Građanska hrabrost u doba autokratije

Vlast angažuje značajne resurse kako bi podstakla sukobe među građanima i produbila ideološke podele unutar opozicije. U takvim okolnostima, posebno je značajno ukloniti prepreke u formiranju zajedničkog fronta, odložiti međuopoziciona sporenja za period nakon oslobođenja i nastojati da se pronađu efikasna rešenja za odlazak vladajuće garniture, uz što manji rizik i štetu po društvo i državu

Unutrašnji glas

Snaga ljubomore

Mi volimo ideju o srećnim porodicama, u kojima nema velikih problema i sukoba. Pitanje je, međutim, da li takvo nešto uistinu postoji. Na samom početku Starog zaveta, odmah nakon što su izgnani iz raja, Adam i Eva vode ljubav i dobijaju sinove, Kaina i Avelja, ali odnos među braćom završava se, kao što je dobro poznato, ubistvom iz ljubomore. Ovo će kasnije biti tema i mnogih umetničkih remek-dela. Možda bi bilo realističnije reći da su porodice bez ovakve dinamike retke i izrazito srećne

Da li je veštačka inteligencija novi ekonomski balon

Mračna šuma veštačke inteligencije

Nekoliko megakompanija menjaju energetske bilanse čitavih regiona, preusmeravaju globalna tržišta rada i redefinišu način na koji milijarde ljudi dolaze do informacija. Nijedan parlament nikada nije glasao o tome, niti je i jedan birač o tome pitan. Odluka da se kompletna globalna ekonomija preusmeri ka VI nije doneta na mestu gde se demokratski odlučuje zato što takvo mesto za ovu vrstu odluka i ne postoji. Odlučilo je tržište, a tržište nema biračko telo

Duh vremena: Osam i po decenija od odlaska iz života poetese XX veka (3)

Život i poetika Marine Cvetajeve između Erosa i Tanatosa

“Podlegla je starom dekadentnom iskušenju da izmisli sebe kao sablaznu, nepriznatu i neshvaćenu pesnikinju; majka svoje dece i žena svog muža; ljubavnica mladog efeba; osoba iz bajkovite prošlosti; bard vojske osuđene na uništenje; učenica i prijateljica, strastvena pratilja. Od ovih (i drugih) “slika ličnosti”, stvorila je veliku poeziju našeg vremena. Ali nije imala kontrolu nad sobom, nije imala moć samospoznaje (i negovala je to neznanje). Bila je bespomoćna, bezbrižna i nesrećna, okružena “gnezdom” i sama, pronalazila je i gubila, i pravila beskrajne greške”

Beldocs 2026. (1)

Priče koje opominju

Ovogodišnji, 19. Međunarodni filmski festival dokumentarnog filma Beldocs, ponudio je više od sto filmova različitih vidova i metraža. Za čitaoce “Vremena” izdvajamo ostvarenja koje bi valjalo videti