Verski kompleks iz 11. veka, koji je pod zaštitom UNESKO-a, našao se na udaru ruskih raketnih napada u Ukrajini. Moskva odbacuje optužbe. Kijevsko-pečerska lavra je jedan od simbola ukrajinskog identiteta
Jedan od najznačajnijih pravoslavnih manastirskih kompleksa na svetu koji je pod zaštitom UNESKO-a, Kijevsko-pečerska lavra, našao se na udaru tokom masovnog ruskog napada na Ukrajinu u noći između nedelje i ponedeljka.
U požaru koji je izbio na krovu Saborne crkve Uspenja, glavnog hrama kompleksa, simbola duhovne i kulturne istorije Ukrajine čije se zlatne kupole već vekovima uzdižu nad glavnim gradom zemlje, oštećeno je oko 800 kvadratnih metara krovne konstrukcije.
Procene ostale štete su u toku.
Napad na Lavru dogodio se u okviru jednog od najvećih vazdušnih udara od početka rata. Prema podacima ukrajinskog ratnog vazduhoplovstva, Rusija je tokom noći između nedelje i ponedeljka lansirala 611 dronova i 70 raketa.
Požar je zahvatio krov crkve, najvažnije građevine unutar manastirskog kompleksa. Vatrogasci su uspeli da ugase vatru tokom jutra, a iz hrama su prethodno evakuisani najvredniji verski predmeti, relikvije i ikone.
Prema prvim procenama, glavni zidovi i ikonostas nisu uništeni, ali postoji bojazan da su freske i drugi umetnički elementi pretrpeli oštećenja usled dima i vode korišćene za gašenje požara.
Foto: AP Photo/Evgeniy MaloletkaIzgoreo je krov
Rusija odbacuje optužbe
Zamenik predsednika Odbora Državne dume za međunarodne poslove Aleksej Čepa ocenio je da Volodimir Zelenski koristi „požar“ u Kijevo-pečerskoj lavri kako bi Rusiju predstavio kao stranu koja napada istorijske i verske spomenike.
Čepa je, u izjavi za ruske medije, rekao da su optužbe na račun Moskve pre svega namenjene zapadnoj javnosti i da je reč o pokušaju stvaranja političke slike koja bi pojačala pritisak na Rusiju.
Rusko Ministarstvo odbrane ranije je saopštilo da kompleks Kijevo-pečerske lavre nije pogođen ruskim oružjem, već raketom iz američkog protivvazdušnog sistema „patriot”. U Moskvi tvrde da je jedan od mogućih razloga za kvar sistema što su zapadne zemlje Kijevu isporučile municiju kojoj je istekao rok upotrebe.
Simbol ukrajinskog identiteta
Kijevsko-pečerska lavra nije samo verski objekat. Osnovana u 11. veku, predstavlja jedno od najvažnijih duhovnih središta istočnog hrišćanstva i vekovima je bila mesto hodočašća pravoslavnih vernika.
Kompleks obuhvata crkve, zvonike, manastirske zgrade i čuvene pećine u kojima su sahranjene mošti svetitelja. UNESKO ga opisuje kao remek-delo ljudskog stvaralaštva i jedan od najvažnijih spomenika ukrajinske kulturne baštine.
Lavra je od 1990. godine na Listi svetske baštine, a od 2023. i na Listi ugrožene svetske baštine zbog rizika koje rat predstavlja za kulturne spomenike u Ukrajini.
Foto: AP Photo/Evgeniy MaloletkaProcene štete su u toku
Osude iz Ukrajine i sveta
Mitropolit kijevski i cele Ukrajine Epifanije pozvao je vernike na „molitve za spas svetinje od uništenja“. Poglavar Pravoslavne crkve Ukrajine ocenio je da je reč o „još jednom ruskom zločinu protiv čovečnosti, istorije i hrišćanstva“.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski napad je nazvao jednim od najozbiljnijih udara na hrišćansku kulturu od početka rata.
UNESKO je u osudio napad, ističući da „oštećenje ovakvih institucija uskraćuje zajednicama pristup kulturi, obrazovanju i zajedničkim prostorima koji su od ključnog značaja za oporavak i društvenu koheziju“.
Prema podacima UNESKO-a, od početka ruske invazije oštećene su stotine kulturnih lokaliteta širom zemlje, među kojima su muzeji, istorijske građevine, verski objekti i spomenici.
Napad na Kijevsko-pečersku lavru dolazi u trenutku kada međunarodne organizacije upozoravaju da rat u Ukrajini poprima i dimenziju sistematskog ugrožavanja kulturne baštine.
Prema podacima koje je iznela zamenica šefa kabineta predsednika Ukrajine Olena Kovalska, od početka ruske invazije punog obima u februaru 2022. godine uništeno je više od 338.000 objekata civilne infrastrukture. Među oštećenim ili uništenim objektima nalaze se hiljade bolnica i obrazovnih ustanova, gotovo 1.000 kulturnih zgrada i stotine verskih objekata.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Pregovori u Ženevi završeni bez dogovora o zabrani autonomnih sistema naoružanja uprkos podršci gotovo 100 država. SAD, Rusija i Izrael usprotivili se obavezujućim pravilima
Mladi u Evropi protestuju su zbog troškova života, uslova obrazovanja i besmisla rata. Generacija Z poručuje da ne želi da se o budućnosti odlučuje bez nje
Prva velika kompanija koja razvija modele mašinskog učenja izašla je na berzu, a već sutradan njene akcije zabeležile su pad od oko deset odsto. Analitičari ne očekuju da će oscilacije prestati
Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?
Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam
Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.