Bombarder B-52 srušio se ubrzo nakon poletanja iz vazduhoplovne baze u blizini Los Anđelesa. Među osmoro poginulih i dvoje zaposlenih u kompaniji Boing koja je proizvela letelicu
Osam članova posade, među kojima i dvoje zaposlenih u kompaniji Boing, poginulo je u padu bombardera B-52 ubrzo nakon poletanja iz vazduhoplovne baze Edvards, severoistočno od Los Anđelesa, u ponedeljak (15. jun).
Bombarder B-52, koji je proizveden u kompaniji Boing, bio je na rutinskom testiranju u okviru programa modernizacije radarskog sistema, saopštili su zvaničnici Ratnog vazduhoplovstva. Poleteo je u 11:20 po lokalnom vremenu i ubrzo se srušio.
Vojni zvaničnici pokrenuće istragu o uzroku nesreće, ali detaljni rezultati neće biti dostupni javnosti narednih najmanje šest meseci, saopšteno je.
Vazduhoplovna baza Edvards, u kojoj se dogodila nesreća, se zahvaljujući svojim dugačkim pistama koristi kao poligon za testiranja, ne samo aviona Ratnog vazduhoplovstva, već i drugih letelica, helikoptera, dronova, pa čak i svemirskih šatlova.
Među najstarijim letelicama Ratnog vazduhoplovstva
B-52 jedan je od najstarijih aviona u sastavu Ratnog vazduhoplovstva SAD i u službu je uveden 1955. godine. Ovaj teški bombarder velikog dometa, koji obično ima pet članova posade, može da nosi oko 31.750 kilograma bombi i druge municije.
Verzija koja je trenutno u upotrebi, B-52H, i dalje ima značajnu ulogu u arsenalu Ratnog vazduhoplovstva, koje je pre nesreće raspolagalo sa 76 takvih aviona.
Korišćen je i u bombarderskim misijama tokom aktuelnog sukoba između SAD i Irana. B-52H takođe može da nosi nuklearne bombe i krstareće rakete sa nuklearnim bojevim glavama.
Foto: Wikipedia.orgBombarder američkog ratnog vazduhoplovstva B-52
Ranije nesreće
Ovo je najsmrtonosnija nesreća u kojoj je učestvovao bombarder B-52 još od 1982. godine, piše CNN. U toj nesreći je poginulo devet članova posade tokom obuke u vazduhoplovnoj bazi kod Sakramenta.
Pre nesreće u ponedeljak, poslednja fatalna nesreća ovog tipa aviona dogodila se 2008. godine, kada je šest pripadnika Ratnog vazduhoplovstva poginulo nakon što se njihov B-52 srušio u Tihi okean kod obale Guama tokom priprema za prelet u okviru parade.
Proizvodnja ovog bombardera stala je 1962. godine, a brojne modernizacije produžile su njegov vek trajanja i omogućile da ostane u upotrebi.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Sudije Apelacionog suda u Parizu proglasile su Marin Le Pen krivom za zloupotrebu evropskih fondova, osuđujući je na tri godine zatvora. Ipak, ona potencijalno može da učestvuje na predsedničkim izborima
Evropu će u narednim nedeljama pogoditi novi smrtonosni toplotni talasi, upozorila je Svetska zdravstvena organizacija (SZO), navodeći da manje od polovine evropskih zemalja ima nacionalne planove za zaštitu stanovništva od ekstremnih vrućina
Kuba je ponovo pogođena velikim energetskim kolapsom nakon što je danas nestala struja na celom ostrvu. Vlasti istražuju uzrok, dok se zemlja suočava sa ozbiljnom nestašicom goriva i sve većim problemima u elektroenergetskom sistemu.
Najveća ruska naftna rafinerija u Omsku našla se na meti napada dronovima, a prema navodima ukrajinskih vlasti, pogođen je jedan od ključnih energetskih objekata u Rusiji. Omsk je udaljen više od 2.500 kilometara od ukrajinske granice
Kako je informativni razgovor sa Zdravkom Ponošem probio dno beščašća? Imaju li opskurni likovi iz Informera policijske značke, a policajci legitimacije Informera ili to dođe na isto? I zbog čega kmeči Visoko javno tužilaštvo
U pohodu na vlast moraćemo manje obrazovanim građanima da kažemo ponešto od onoga što žele da čuju. Da li je to demagogija? Svakako. Da li je to isto što radi i Vučić? Nesumnjivo. Dakle, isti smo kao Vučić? E, u tome je kvaka. Nismo
Ljudi iz autobusa plaše se svega, a naročito da ne razljute glavu porodice. On im onoliko ponavlja da jedino zahvaljujući njemu imaju posao, zarade i penzije. Njihovo je samo da stoje, aplaudiraju i ostanu poslušni
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.