Sučeljavanje s prošlošću

14.новембар 2023. M.N.

Mladi u Srbiji: Šta to beše Srebrenica?

Velika većina mladih ljudi u Srbiji, starosti između 18 i 30 godina, kaže da tokom školovanja nisu dobili dovoljna i adekvatna znanja o ratovima devedesetih godina na prostoru Jugoslavije, pokazuje istraživanje Inicijative mladih za ljudska prava

Region

20.септембар 2023. A.E.

Srebrenica: Memorijalni centar obeležava 20 godina postojanja

Memorijalni centar osnovan je kao memorijalni kompleks čija je uloga negovanje i čuvanje sećanja na žrtve genocida, a koji je, istovremeno, i svojevrsni podsetnik i opomena budućim generacijama da se tako nešto više nikada i nikome ne ponovi

Na današnji dan

11.јул 2022. Dejan Anastasijević

Podsećanje: Srebrenica za početnike

„Očigledno je da mnogima u Srbiji još nije jasno šta se tamo dogodilo“, napisao je Dejan Anastasijević 2005. godine u "Vremenu", deset godina nakon masovne likvidacije Muslimana u Srebrenici. Prošlo je još 17 godina od te 2005, a mnogima i dalje nije jasno, ili ne žele da znaju

Memorijalni centar: Da se Srebrenica nikada više ne ponovi.

Evropska unija

10.јул 2022. M.N.

EU i Srebrenica: Nema mesta za poricanje genocida i veličanje ratnih zločinaca

Evropa nije zaboravila šta se desilo u Srebrenici, nije zaboravila sopstvenu odgovornost, jer nije mogla da spreči i zaustavi genocid, navodi se u zajedničkoj izjavi visokog predstavnika Evropske unije Đozepa Borelja i evropskog komesara za proširenje Olivera Varheljija povodom 27. godišnjice masovne likvidacije Muslimana u Srebrenici

Tribina nedeljnika "Vreme" i Foruma ZFD

15.јул 2015. Sanja Šojić

Srebrenica, dvadeset godina kasnije

U organizaciji nedeljnika "Vreme" i Foruma ZFD, 10. jula, održana je tribina pod nazivom "Dvadeset godina od genocida u Srebrenici". Istog dana na ulicama Beograda iz "bezbednosnih razloga" zabranjeni su svi skupovi povodom obeležavanja dve decenije od srebreničkog genocida, to jest desničarskih organizacija koje negiraju genocid počinjen u Srebrenici. Na tribini su učestvovali bivši predsednik Srbije Boris Tadić, tužilac za ratne zločine Republike Srbije Vladimir Vukčević, tužilac za ratne zločine Bosne i Hercegovine Ibro Bulić i Staša Zajović, aktivistkinja "Žena u crnom". Moderator je bio Filip Švarm, odgovorni urednik nedeljnika "Vreme"

Geopolitika kulture

11.септембар 2013. Zoran Ćirjaković

Gem, set i Srebrenica

Da bi neko bio dobar, mora postojati neko ko je zao. Zato je ubrzo posle smrti komunizma "gvozdenu zavesu ideologije" zamenila "plišana zavesa kulture" – prvo na Balkanu i u Podsaharskoj Africi, gde je istorija odlučno pokazala da ne samo da nije mrtva već da ni ne namerava da umre, a zatim u Njujorku 11. septembra 2001. godine, posle čega je teški kulturalni pliš dodatno ojačan sofisticiranim bezbednosnim i kulturrasističkim armaturama. Tretman Novaka Đokovića u zapadnim medijima, koji podseća na onaj koji je imao Ivan Lendl za vreme trajanja Hladnog rata, to samo potvrđuje

Kultura sećanja

14.јул 2010. Tamara Skrozza

Srebrenica, lični i kolektivni moral

Više od osam hiljada pobijenih ljudi činjenica je koja mnogo znači čak i na mestu na kojem su groblja i spomen-parkovi brojniji od porodilišta i igrališta. S druge strane, međutim, ne može se izbeći utisak da je potočarski scenario svake godine isti, da se o Srebrenici uvek oglašavaju ista lica s istim parolama, a da se u glavama "običnog" sveta ništa u međuvremenu nije promenilo

Osuda ratnih zločina

07.април 2010. Vera Didanović

Srebrenica i partijska trgovina

Uprkos različitom odnosu prema predloženoj Deklaraciji, poslanici su se, izgleda, ujedinili u jednom – u tome da su se, donoseći odluku o načinu glasanja, rukovodili prvenstveno sopstvenim političkim interesima, a tek na drugom mestu elementarnim ljudskim saosećanjem sa nevinim ratnim žrtvama

Skupštinska rezolucija o genocidu

Slučaj Srebrenica, zločinac bez kazne

Svi kao da su zauvek ukopani u stavovima koje su branili pre pet godina, uz pojedinačnu evoluciju ka stanovištu da ćemo novi stav doneti kad vidimo kompletan tekst; osuda zločina može, genocid ne; da se osude svi zločini... Evo, već mesec dana ne zna se ni ko piše rezoluciju – neki prozvani se ograđuju i demantuju; ni kada će dospeti na skupštinski dnevni red – do sada su pominjani i januar i februar, mart i jun; ni kako teku navodno već započete konsultacije i usaglašavanje poslaničkih grupa

Na licu mesta

13.јул 2005. Slobodanka Derić

Srebrenica, deset godina posle

Delegacija iz SCG i Republike Srpske ostale su relativno neprimećene. Veću pažnju javnosti privukli su išarani bilbordi u Beogradu, te suzavac bačen na Žene u crnom, ali i njihovo prisustvo na samoj komemoraciji

Suočavanje sa prošlošću

10.јул 2025. Iva Manojlović/DW

Šta se u srpskim školama uči o Srebrenici?

U srpskim udžbenicima je poslednjih godina posvećeno više pažnje devedesetim godinama, ali na "najpogrešniji mogući način". U slučaju Srebrenice je tako očigledna namera "negiranje genocida ili potpuna relativizacija onoga što se dogodilo"

Reakcija na reakcije na Vidovdanski protest

09.јул 2025. Radmilo Marković

Ko proizvodi nasilje

Čak i da su Martens i Milanović u pravu – a nisu – ostaje činjenica da su studenti nepogrešivo pokazali da mafiju na vlasti jedino ruše i bespogovorno insistiranje na transparentnosti i vladavini prava. Društvena promena već je napravljena. Ako politička i ne bude sad, biće jednom

Pobuna u društvu

19.јун 2025. Nedim Sejdinović

Protest po protest do vanrednih izbora

Propali su Vučićevi kontramitinzi i kontramitovi, cena vlasti sve je skuplja, a privreda sve slabija, pobeđen je strah u društvu a gnev postao hroničan, poslušnost otkazuju delovi policije i pravosuđa. Manevarski prostor režima se suzio, pitanje je kako će to pobunjeni građani predvođeni studentima da iskoriste

Kultura sećanja

23.април 2025. Sanja Pavlović

Neki novi i neki stari klinci i suočavanje sa prošlošću

U društvu u kojem više od trideset godina vlada zaglušujući muk u odnosu na devedesete, u kojem smo okruženi muškarcima koji nose neobrađene traume sa ratišta, svaka iskrena reč koja doprinosi suočavanju, posebno izrečena u momentu duboke krize i potrage za pravdom, isceliteljska je

Lični stav

11.децембар 2024. Nenad Golčevski

Zašto pravda nije umela da peva

Brojnost primera u kojima predstavnici institucija i najviši državni funkcioneri relativizuju i poriču zločine, a promovišu zločince kao heroje, potvrđuje da je zvanična politika sećanja u Srbiji aktivno usmerena ka revizionizmu i manipulativnim praksama sećanja. Prema žrtvama se ne iskazuje poštovanje i empatija, već se prema njima ponaša na neprihvatljiv način, tako što im se uskraćuje ili otežava ostvarivanje prava, dok se njihovo stradanje zanemaruje, prećutkuje, relativizuje ili otvoreno poriče

Suočavanje s prošlošću

14.новембар 2024. B. B.

Pokajničko pismo: Da li Krstićevo priznanje genocida išta menja?

Priznanje bivšeg generala Vojske Republike Srpske Radislava Krstića za odgovornost i kajanje zbog učešća u genocidu u Srebrenici može da bude veoma važno, kaže direktorka Inicijative mladih za ljudska prava (YIHR) Sofija Todorović

Otvoreno pismo haškog zatvorenika

13.новембар 2024. M.J.

Radislav Krstić: „Glasao bih za Rezoluciju o Srebrenici“

Radislav Krstić, bivši general vojske Republike Srpske, u otvorenom pismu je zatražio prevremeno puštanje na slobodu, te priznao odgovornost i naveo da se kaje zbog učešća u genocidu u Srebrenici

Skupština Srbije

29.јул 2024. S.Č.

Đorđe Pavićević: Ako srpski narod nije genocidan, zašto je masovnozločinački

Deklaracija je loša za Srbiju i doneta je u lošoj nameri - da se učvrsti vladavina predsednika Srbije Aleksandra Vučića i predsednika Republike Srpske Milorada Dodika, rekao je u ponedeljak na sednici Skupštine Srbije poslanik ZLF.-a Đorđe Pavićević. Ministar Martinoviću nije bilo jasno zašto svi koji misle kao Pavićević „stalno pominju tu Srebrenicu“