img
Beograd, 12°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kako Vučićev režim „spašava“ Srbe od Srebrenice

11. jul 2025, 06:50 Marija L. Janković
Foto: AP Photo/Marko Drobnjakovic
Neslavan pokušaj politike pomirenja i izvinjenja Aleksandra Vučića: Potočari, 11. jul 2015.
Copied

Vlast u Srbiji je najmanje četrdeset puta poricala genocid u Srebrenici - samo tokom prošle godine. Tako smo došli do toga da svako ko samo pomene pokolj muslimana u Srebrenici biva optužen da sve Srbe proglašava genocidnim narodom

Rečenica je Vuka Stefanovića Karadžića: „Istina je da je ovo sve sramota za Srbe, ali je bilo sramota činiti. A kad je već učinjeno, u istoriji ne valja ga kriti.“

Napisana je povodom zločina Karađorđevih ustanika nad muslimanima u Sjenici 1809. godine. Pominje je, vekovima kasnije, istoričar Dragan Popović na početku knjige „Gubljenje ljudskosti – Srebrenica kao istorijska činjenica“, izdate 2025, pred obeležavanje 30 godina od pokolja u Srebrenici koji su nad muslimanima počinile srpske trupe pod komandom Ratka Mladića.

Režim Aleksandra Vučića se ipak svim snagama trudi da savet Vuka Stefanovića Karadžića potpuno ignoriše i sprovodi dvostruko obmanjivanje sospstvenih građana. Prvo, tvrdnjom da se genocid u Srebrenici nije dogodio, iako postoji sedam presuda Haškog tribunala o tome. A drugo – da je cela Srbija osuđena za genocid, iako presude dokazuju da su ga počinile snage bosanskih Srba.

Bosnia Srebrenica Anniversary
Memorijalni centar Potočari / AP Photo/Armin Durgut

Bez obzira na činjenicu da je Generalna skupština Ujedinjenih nacija 2024. godine usvojila Rezoluciju o Srebrenici, kojom se 11. jul proglašava Međunarodnim danom sećanja na žrtve genocida u Srebrenici, koja osuđuje negiranje genocida, kao i veličanje ratnih zločinaca, SNS mašinerija govori potpuno drugačijim rečnikom – presvučenim radikalskim.

„U Srbiji je i dalje živ taj narativ poricanja genocida u Srebrenici, koji služi odbrani politike koja je dovela do zločina“, govori za „Vreme“ istoričar Dragan Popović. „Upravo ljudi koji su najodlučniji u poricanju zločina, su isti ljudi koji su devedesetih u Srbiji bili na vlasti. Oni zapravo samo brane sopstvenu politiku i odluke, pokušavajući da se sakriju iza sopstvenog naroda.“

A Vučić, ogrnut u srpsku zastavu, za svoju veliku pobedu proglašava što Generalna skupština UN Rezoluciju o Srebrenici nije usvojila sa ubedljivijom većinom.

„Nefer Rezolucija kojom je Vučić genocidaš”

Rezolucija UN o Srebrenici „suprotna je međunarodnom javnom pravu”, a njen cilj je „da srpski narod bude kažnjen zbog slobodarske i nezavisne politike”.

Ovo su samo neke od izjava predsednika države Aleksandra Vučića o Rezoluciji, koje su istraživači „Inicijative mladih za ljudska prava“ sakupili. Za svega godinu dana, oni su pronašli najmanje 40 najtežih slučajeva poricanja genocida u Srebrenici predstavnika vlasti u Srbiji.

Aleksandar Vulin je tako, u jeku kampanje protiv Rezolucije, govorio da je to „strašna i velika laž”, kao i da je „odvratna ironija” da Nemačka Srbiju „optužuje za genocid”. Ana Brnabić je otišla korak dalje tvrdeći, između ostalog, da se Rezolucijom nameće teza da je Aleksandar Vučić „genocidaš”. Dok je Ivica Dačić osporio kvalifikaciju zločina u Srebrenici, tadašnja ministarka pravde Maja Popović dovela je u pitanje broj žrtava.

Srebrenica_rezolucija_18
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić brani Srbiju od Rezolucije UN o Srebrenicici. Njujork, 23. maja 2024. / Foto: Tanjug/Tanjug video

Gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić je izjavio da pojedini opozicioni političari žele Srbe da proglase genocidnim narodom, a čak je i patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije rekao da je „apsolutna neistina da srpski narod bude proglašen za počinioca genocida“.

I uoči obeležavanja tri decenije od genocida, u kojem je u Srebrenici 1995. godine ubijeno 8.000 Bošnjaka, Aleksandar Vučić komentariše da su „pokazali zube, borili se, sačuvali obraz, ne samo Srbije, već i srpskog naroda“, u diplomatskoj borbi protiv Rezolucije.

Da li naprednjaci poriču Srebrenicu i u kafani?

Za sve to vreme, u dokumentu koje su usvojile Ujedinjene nacije se apsolutno nigde ne pominje da su Srbi genocidan narod. Zapravo se ne pominje direktno nijedan narod ili država, ali se osuđuju svi koji „veličaju ratne zločince, zločine protiv čovečnosti i genocid, uključujući i odgovorne za genocid u Srebrenici“.

„Ideja poricanja genocida u Srebrenici trenutne vlasti u Srbiji jeste da se oni ponude kao spas. Zato i pominju nepostojeću optužbu – da su Srbi genocidni narod“, govori istoričar Dejan Popović. „Ona je potpuno besmislena, jer je nemoguće proglasiti više od 10 miliona Srba na svetu genocidnim. Ipak, tako se narod plaši i primoran je da se okupi oko vođe, koji ih navodno brani. Strah je veoma važan element u naprednjačkoj retorici, a Srebrenica je strašilo kojim se ljudi teraju od istine.“

Ovakva retorika posebno je opasna za buduće generacije, pa se Popović „boji društva koje laže decu u ime viših interesa“.

„Kada naprednjaci sednu u kafanu, oni Srebrenicu ne poriču. Zato njihova deca znaju istinu“, dodaje.

Nije Velika Srbija, već – srpski svet

Tvrdnje da naprednjaci nemaju ideologiju posebno smetaju Milivoju Bešlinu, istoričaru i višem naučnom saradniku Instituta za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu.

„Od dolaska na vlast presvučenih radikala, mi u Srbiji posmatramo političke strukture koji su vrlo aktivno participirale u ratnoj politici devedesetih“, govori on za „Vreme“. „Iako se Srbija od 5. oktobra unekoliko distancirala od Miloševićeve ratne politike, odmah po dolasku SNS-a na vlast počeo je istorijski revizionizam i rehabilitacija kulture sećanja na ratni period.“

Srebrenica_nove_17
Srebrenica, 11. jul 1995: General Ratko Mladić razvrstava ljude za pokolj i život

Bešlin misli da su motivi dvojaki za ovako „falsifikovanje prošlosti“.

„Jedan je ideološki. Naprednjaci i dalje gaje ekstremni nacionalizam, a to vidimo i ovoj krizi društva, tokom studentskih i građanskih protesta. Kad god se suoče sa velikim buntom, oni se vrate na Šešeljevske ideje, poput one da se iz Srbije proteraju hrvatski državljani“, govori Bešlin. „Drugi motiv je vrlo pragmatičan. Kroz širenje govora mržnje, oni homogenizuju nacionalističko biračko telo“.

Tako je Vojislav Šešelj ratovao za Veliku Srbiju, a presvučeni radikal Aleksandar Vučić sada stvara – srpski svet.

„Vučićeva partija je promenila krvnu sliku društva. Svi napori da se suočimo sa prošlošću i da je prevaziđemo, uništeni su“, kaže Bešlin. „Ovo nije samo pitanje genocida u Srebrenici, već i nacionalističke retorike i odnosa prema Hrvatskoj, Kosovu, Crnoj Gori, pa čak i Makedoniji.“

Mrak prestaje iskrenim izvinjenjem

Direktorka organizacije „Pro Peace“ u Srbiji Nataša Govedarica kaže da je, trideset godina kasnije, „neljudski, nečasno, nenaučno i protivpravno poricati utvrđene činjenice“.

„Kada to čine najodgovornije institucije jedne zemlje, takva praksa predstavlja kontinuitet politika koje su proizvele ratove, zločine, razaranja“, govori ona za „Vreme“. „A nama je – radi nas, našeg sistema vrednosti, generacija koje dolaze, dobrosusedskih odnosa, što jedino garantuje održiv mir – neophodan oštar rez spram takve politike. Ona zamagljuje ličnu krivičnu odgovornost i doprinosi strahu da ceo narod može biti obeležen kao genocidan, zločinački.“

Taj žig sramote ili potencijalne finansijske posledice poluge su manipulacije nelagodom koja prestaje odgovornim odnosom prema prošlosti, istorijskim i sudskim činjenicama, dodaje Govedarica i još kaže:

„Mrak prestaje iskrenim izvinjenjem porodicama žrtava, narodu kome pripadaju. Čista je savest onih koji su posvećeni univerzalnim ljudskim vrednostima, gradnji budućnosti koja je dobra za sve.“

Tagovi:

Srebrenica revizija istorije Genocid Ratni zločin Rezolucija UN o Srebrenici
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Novo hapšenje u Novom Sadu

PIO fond

22.novembar 2026. A.P.

Uhapšeni direktor PIO fonda i funkcioner Opštine Bač: Zapošljavali ljude koji su radili za SNS

Uhapšeni direktor filijale PIO fonda u Bačkoj Palanci i funkcioner Opštinske uprave Bač zbog sumnje da su omogućili osobi da prima platu iz javnih sredstava, iako je umesto na radnom mestu bila angažovana u prostorijama SNS-a

Miroslav Talijan

Vojska Srbije

22.novembar 2026. A.P.

Kako i zašto je penzionisani general Miroslav Talijan postao čuvar Pinka

General Miroslav Talijan preuzeo je funkciju potpredsednika sektora bezbednosti Pink Media Group. Željko Mitrović najavio je i osnivanje Akademije za bezbednost

Velike izmene u javnom prevozu zbog polumaratona

Gradski prevoz

22.novembar 2026. A.P.

Izmenjen prevoz zbog polumaratona: Koje ulice su zatvorene, a koje linije ne rade?

Beogradski polumaraton menja režim saobraćaja na Novom Beogradu. Ulice na trasi trke biće zatvorene od 7.30 do 14 časova, a pojedine linije gradskog prevoza neće saobraćati

Beli jastuci

Region

22.novembar 2026. I. M.

Beli jastuci za Periša: Protest u Zagrebu zbog mladića preminulog u psihijatrijskoj klinici

Kristian Josip Periš (32) preminuo je pre mesec dana u Klinici za psihijatriju Sveti Ivan. Porodica zahteva izmene propisa o fizičkom sputavanju pacijenata i utvrđivanje odgovornosti zaposlenih

Društvo

21.novembar 2026. S. Ć.

MUP: Nestao sedamnaestogodišnji Andrej Davidović

MUP je aktivirao sistem "Pronađi me" zbog nerstalog sedamnaestogodišnjeg AndrejaDavidovića iz Zemuna, lica sa posebnim potrebama

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure