

Rusija
Počinju ratni parlamentarni izbori: U senci eksplozija i nove mobilizicije
Kako rat, napadi dronovima, nestašica benzina i opšta kriza utiču na predstojeće izbore za parlament u Rusiji, koji počinju ovog petka, 18. septembra


Brojni migranti iz SAD deportovani su u Afriku, a da uopšte nisu ni znali gde idu. Mnogi od njih treba da imaju zaštitu
Liberija je u avgustu pristala da primi do 1.200 osoba deportovanih iz SAD u treće zemlje. Reč je o jednom od najvećih takvih aranžmana u okviru šire kampanje administracije Donalda Trampa za suzbijanje imigracije.
Prve deportacije su već uveliko započete, a najviše ljudi za sada iz Južne Amerike i sa Kariba, pa je potpuno nelogično poslati ih – u Afriku.
Prema navodima zagovornika prava migranata, Trampova administracija je, na osnovu niza često tajnih sporazuma, deportovala hiljade ljudi u gotovo dvadeset četiri zemlje koje im nisu matične, pri čemu se oko deset tih zemalja nalazi u Africi.
Ključni problem u vezi sa ovim sporazumima jeste to što mogu obuhvatati migrante koji poseduju naloge američkih imigracionih sudija o zaštiti od vraćanja u matične zemlje zbog zabrinutosti za njihovu bezbednost. Liberijski ministar nije precizirao da li osobe čiji se dolazak u Liberiju očekuje poseduju takve naloge o zaštiti.
„Niko od deportovanih muškaraca i žena, smeštenih u hotel na tri sprata u zabačenom primorskom delu ove zapadnoafričke zemlje, nije državljanin Liberije. Mnogi čak nisu ni iz Afrike“, ovako počinje prilog američkog CBS njuza, čiji su reporteri pronašli deportovane osobe u Liberiji i postali prva američka televizijska mreža koja je s njima razgovarala lično.
Oni dolaze iz zemalja širom Latinske Amerike — uključujući Brazil, Kolumbiju, Gvatemalu, Honduras i Venecuelu — kao i iz drugih afričkih zemalja, poput Kameruna i Eritreje.
Američki imigracioni zvaničnici su ih prošlog meseca deportovali u Liberiju, najstariju afričku republiku, u okviru sve intenzivnije taktike u okviru oštre kampanje predsednika Trampa protiv ilegalne imigracije: slanja pojedinih deportovanih osoba u udaljene krajeve sa kojima nemaju nikakve veze.
Za CBS njuz su opisivali stanje neizvesnosti i osećaj kao da nemaju državljanstvo, nemogućnost povratka u SAD — gde mnogi imaju supružnike i decu — kao i strah od progona ukoliko se vrate u svoje domovine.
„Zabrinut sam”, rekao je za CBS njuz Elvis Rodrigez Venturas, rodom iz Hondurasa. „Osećam se kao da sam daleko, na drugom kraju sveta.”
Rodrigez Venturas je rekao da ga njegovo četvoro dece — od kojih su dvoje državljani SAD — svakodnevno pitaju kada se vraća u Teksas, gde je radio u građevinarstvu. Njegova supruga se takođe nalazi u SAD. Rodrigez Venturas je u SAD ušao ilegalno, ali je imigracioni sudija sprečio njegovu deportaciju u Honduras, procenivši da bi tamo mogao biti ugrožen. Naveo je da je tu zaštitu koristio kako bi legalno radio u SAD pre nego što je priveden.
@cbsnews Liberia, an African country roughly the size of Tennessee and home to more than 5 million people, is now hosting deportees from nations like Brazil, Colombia, Honduras and Venezuela who were expelled from the U.S. @camiloreports went there to understand how they ended up thousands of miles away from the U.S. and their homelands. #liberia #migrants ♬ original sound – cbsnews
Većina deportovanih osoba koje su pristale na intervju prethodno je ostvarila pravo na pravnu zaštitu pred američkim imigracionim sudovima, čime je sprečeno da ih Služba za imigraciju i carinu SAD (ICE) deportuje u matične zemlje zbog bojazni da bi tamo mogli biti izloženi progonu ili mučenju.
Međutim, usled politike „nulte tolerancije” Trampove administracije prema ilegalnoj imigraciji, osobe sa takvim pravnim statusom sada su na meti za deportaciju u treće zemlje, budući da i dalje nemaju važeći status stalnog boravka, uprkos ograničenoj pravnoj zaštiti koju uživaju.
Deportovani su izjavili da ih služba ICE nije obavestila da će biti prebačeni u Liberiju, niti im je pružena prilika da ospore svoju deportaciju u Zapadnu Afriku.
„Iskreno, nikada nisam čula za Liberiju“, rekla je kolumbijska imigrantkinja Arin Garsija Jepes za CBS News.
„Nisam čak ni znala da postoji“, rekla je Rodrigez Venturas, deportovana osoba iz Hondurasa.
Brazilska imigrantkinja Paola Fereira Dos Santos rekla je da je saznala gde je deportovana tek kada je let za deportaciju sleteo u Monroviju 20. avgusta.
„Bila sam prva koja je izašla iz aviona, a oni su rekli: ‘Dobrodošli u Liberiju. U Africi ste’“, rekla je dvadesetjednogodišnjakinja za CBS njuz na portugalskom.
Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!


Kako rat, napadi dronovima, nestašica benzina i opšta kriza utiču na predstojeće izbore za parlament u Rusiji, koji počinju ovog petka, 18. septembra


Beograd i Zagreb su u poslednjih desetak godina ušli u ozbiljnu i skupu trku u naoružanju, piše „Vreme“ u novom broju. Sve i da je to propaganda, sada ima oružja da se napravi ozbiljan rat


Kamatne stope u SAD su podignute prvi put posle više od tri godine i mogle bi dodatno rasti u nastojanju da se uspori rast cena


Mauricijus živi od turizma, šećerne trske i – majmuna. Desetine hiljada makakija u kavezima čeka sigurnu smrt nakon što budu upotrebljeni u eksperimentima. Na tome se obrće veliki novac iako mnoga ispitivanja mogu da se obavljaju a da ne stradaju životinje


Evropska unija otvara vrata Kanadi za status pridružene članice, najavila je predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen. Brisel i Otava žele da prodube saradnju u oblastima poput odbrane, tehnologije, energije i kritičnih sirovina
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve