img
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rusija

Počinju ratni parlamentarni izbori: U senci eksplozija i nove mobilizicije

18. septembar 2026, 09:59 Zilke Ditrih ARD/DW
Detalj sa glasanja u Rusiji Foto: AP
Detalj sa glasanja u Rusiji 2024.
Copied

Kako rat, napadi dronovima, nestašica benzina i opšta kriza utiču na predstojeće izbore za parlament u Rusiji, koji počinju ovog petka, 18. septembra

Na železničkoj pruzi između dve ruske metropole, Moskve i Sankt Peterburga, nalazi se grad Tver. To je jedan od najstarijih gradova u Rusiji. U njegovom centru i danas stoje brojne stare drvene kuće ukrašene rezbarenim ornamentima. Ali mnogima od njih preti propadanje.

Zato se Jaroslav posle posla sastaje sa prijateljima kako bi ih obnavljali i sačuvali od konačnog urušavanja.

Projekat se zove „Tom Sojer fest“. Naziv se poziva na roman Marka Tvena u kojem je glavni junak kažnjen tako što mora da okreči ogradu. On, međutim, uspeva da ubedi prijatelje da je to veliko zadovoljstvo, pa oni umesto njega preuzimaju posao, dok on može da nastavi da uživa.

„Tom Sojer fest“ je nezavisna organizacija civilnog društva koja ima ogranke u više ruskih gradova. Takvih nezavisnih organizacija danas je u Rusiji ostalo veoma malo. Većina je zabranjena ili radi pod pritiskom vlasti. Opstaju uglavnom oni koji deluju lokalno i, pre svega, ostaju van politike, piše DW.

Ono što potajno brine birače

Pred parlamentarne izbore, koji počinju ovog petka 18. septembra i traju tri dana, među građanima se posebno priča o jednoj temi.

„Postoji velika zabrinutost zbog glasina o novoj mobilizaciji posle izbora“, kaže Jaroslav. Ali i dodaje: „Nije jasno ni šta će biti sa cenama goriva. Inflacija je prilično visoka, a to se jasno vidi u prodavnicama.“

Na lokalnoj pijaci na obodu Tvera nekoliko prodavaca na trotoaru prodaje paradajz, beli luk i sušenu ribu.

Tu uglavnom stoje penzionerke i penzioneri koji pokušavaju da dopune skromna primanja.

Tatjana prodaje brusnice koje je sama ubrala u svom selu. Penzija joj iznosi oko 190 evra mesečno, što je tek nešto ispod proseka.

„Penzija nije dovoljna. Od čega da živim? A cene? Ludilo. I lekovi i hrana su preskupi. Moram još da kupim i drva za zimu.“

Ipak, prema anketama, i dalje vodi Jedinstvena Rusija. To je stranka bliska predsedniku Vladimiru Putinu, koja u potpunosti podržava njegovu politiku i koja u sadašnjem sazivu Državne dume ima ubedljivo najveću poslaničku grupu: 315 od ukupno 450 poslanika.

Ne postoji nijedna stranka koja kritikuje rat

Ljudi ovde kažu da su izbori važni. To su naučili još u sovjetsko vreme, kada je izlazak na glasanje praktično bio obavezan, iako stvarnog izbora nije bilo.

Danas se glasa dobrovoljno, ali iz veoma različitih razloga. Penzioner Vadim želi da podrži aktuelnu vlast:

„Izlazim na izbore zato što su naši momci u ratu. Moramo da ih podržimo. Ovo je ipak naša Rusija, i naši dedovi su ratovali. Da imam 40 godina i ja bih otišao. Ali sada više nikom nisam potreban.“

Sve stranke kojima je dozvoljeno da učestvuju na izborima podržavaju nastavak rata i ne dovode u pitanje Putinov sistem vlasti.

Jabloko, jedina stranka koja se otvoreno protivi ratu, isključena je iz izbora. Većina građana Rusije ionako smatra da njihov glas ne može ništa da promeni.

Bolje je da zažmurimo

Poverenje u državne medije i novine takođe je veoma nisko, kaže Ina, prodavačica na kiosku.

Postoji samo jedan izuzetak: „Muškarci uglavnom čitaju Sport-Ekspres, jer tu bar ima malo istine. Sport gledamo i sami pa znamo rezultate. Za sve ostalo znamo da su dve trećine, pa i više, politika. A kad je reč o politici, svi znaju da tu možda ima dva odsto istine.“

Kupaca je, kaže, sve manje. Novine danas ionako kupuju uglavnom stariji ljudi.

Na pretposlednjoj stranici lokalnih novina objavljene su nove umrlice. Upadljivo je da se među njima pojavljuje sve više mladih muškaraca.

Ina na to gleda gotovo rezignirano: „Ništa ti tu ne možeš da uradiš. Možeš samo da izdržiš i ostaneš živ. Ne možemo ovu zemlju da zamenimo nekom drugom. Ne preostaje nam ništa drugo nego da čekamo i pratimo, a da zažmurimo pred mnogim stvarima da ne bi previše bolelo.“

Vlasti visokom platom privlače muškarce u vojsku. Zato u rat najčešće odlaze ljudi iz provincije. Za razliku od velikih gradova, to se na selu mnogo više oseća. Posebno kada se muškarci ne vrate.

„Takvih nije samo mnogo, nego strašno mnogo“, kaže Vadim. „Naši prijatelji su tamo sahranjeni. Nemam pojma, verovatno je već pet hektara zemlje prekriveno našim ljudima. I svakog meseca ih je sve više.“

Koliko ih je tačno poginulo, niko ne zna. Rusija više ne objavljuje podatke o vojnim gubicima.

Ni drugi ne smeju da iznose svoje procene, jer bi to moglo da bude protumačeno kao širenje lažnih informacija o vojsci, za šta je zaprećena kazna do 15 godina zatvora.

Zbog toga mnogi ljudi ćute, prilagođavaju se ili pokušavaju da u uskom krugu sačuvaju makar malo lične slobode.

„Svi razumeju da postoje rizici“

U obnovljenoj pešačkoj zoni Tvera jedan stariji gospodin na harmonici svira rusku himnu. Ljudi se šetaju, koriste poslednje tople i sunčane dane u godini.

Samo mali broj njih ulazi u lokalni kulturni centar. Od početka rata donacije za taj projekat pale su za 70 odsto, priča Jaroslav, koji rukovodi centrom.

Manje je i posetilaca, delom zato što su mnogi napustili zemlju.

„Za svaki slučaj odlučili smo da se zaštitimo. Neke knjige morali smo da uklonimo zbog političke situacije posle 2022. godine. O tome javno ne govorimo. Mislim da svi razumeju da postoje rizici.“

Umetnost, arhitektura i lokalni identitet danas su glavne teme tog kulturnog centra. Jaroslav više ne poziva politikologe. Nekada su se organizovala predavanja o demokratiji i istoriji. Toga više nema. Ipak, ljudi i dalje dolaze zbog kulture i osećaja zajedništva.

„Mnogima je svega dosta. Tiha većina želi da se sve ovo strašno što se događa konačno završi. Ali ljudi se boje za sebe i svoje porodice“, kaže Jaroslav.

Građani Rusije dobro znaju da svojim glasom verovatno ne mogu da promene sadašnje stanje. U najboljem slučaju, mogu samo da pruže podršku postojećem sistemu.

Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!

Tagovi:

Izbori Rusija Izbori u Rusiji
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Ukrajina, oruzje

Svet

21.novembar 2026. A.M.

Pregovori UN u Ženevi: Zabrani upotrebe „robota ubica“ protive se Rusija, SAD i Izrael

Pregovori u Ženevi završeni bez dogovora o zabrani autonomnih sistema naoružanja uprkos podršci gotovo 100 država. SAD, Rusija i Izrael usprotivili se obavezujućim pravilima

Džoana Jang

Svet

21.novembar 2026. A.M.

I Velika Britanija ima svoju Žizel Peliko: Zatvor zbog drogiranja i seksualnog zlostavljanja žene

Ženu u Velikoj Britaniji bivši suprug je godinama drogirao i izlagao seksualnom zlostavljanju. Slučaj Džoane Jang podseća na slučaj Žizel Peliko

protesti mladih u evropi, generacija z

Vesti

21.novembar 2026. Anja Mihić

Generacija Z je na ulicama širom Evrope

Mladi u Evropi protestuju su zbog troškova života, uslova obrazovanja i besmisla rata. Generacija Z poručuje da ne želi da se o budućnosti odlučuje bez nje

Vesti

20.novembar 2026. M.T.

Hladan tuš: Akcije Antropika pale za 10 odsto dan posle javne ponude

Prva velika kompanija koja razvija modele mašinskog učenja izašla je na berzu, a već sutradan njene akcije zabeležile su pad od oko deset odsto. Analitičari ne očekuju da će oscilacije prestati

Samit u Šenženu: Tramp, Si i Putin

Svet

20.novembar 2026. Endrju Fang (DW)

Ko je profitirao od samita u Šenženu

U Šenženu je održan sastanak predsednika Kine, SAD i Rusije koji je ocenjen kao samit bez presedana

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure