Srbi će morati da odgovore na pitanje na koje su morali i Mađari – da li prihvataju da su ono što jesu, ni manje ni više… To u intervjuu za novi dvobroj „Vremena“ kaže istoričar Stefano Botoni koji poredi političku situaciju u Srbiji i Mađarskoj
Koje su sličnosti i razlike srpske političke situacije i onoga što je Mađarska imala za vreme Viktora Orbana? Koliko brzo se može demontirati nakaradni sistem?
O tome za veliki dvobroj „Vremena“ (četvrtak, 30. jul) govori italijansko-mađarski istoričar Stefano Botoni, vanredni profesor na Univerzitetu u Firenci.
Cena za Srbiju – priznanje Kosova
Botoni, koji upravo privodi kraju rad na knjizi o Orbanu, veruje da će Srbiji ostati pitanje da li želi evroatlantske integracije posebno danas, kad ne donose izdašni ekonomski i politički paket kao što ga je pre dve decenije dobila Mađarska.
„Taj paket je danas znatno skromniji mada i dalje ima svoju težinu. Međutim, on dolazi sa jasnom cenom“, kaže Botoni. „Dolazim iz zemlje traume Trijanona i savršeno dobro razumem dubinu nacionalnih kriza, ali za vas to znači priznavanje Kosova kao države. I prihvatanje da je Bosna i Hercegovina takođe nezavisna država koja će jednom morati sama da rešava svoju sudbinu, dok je Srbija, jednostavno – Srbija.“
Foto: Tanjug / Amir HamzagićNaslovna strana novog broja „Vremena“
Kaže, Mađarima je bio potreban gotovo čitav vek da prihvate su ni manje ni više od onoga što jesu. I taj geopolitički izbor je zapečatio i sudbinu Orbanovog režima.
„Orban je pokušao da izbore predstavi kao sudbinski sudar Zapada ‘koji truli i izumire’ i suverene, srećne Mađarske. Odgovor građana je bio: ‘Nosite se i vi i vaša suverena Mađarska. Mi želimo da ostanemo deo evropske poluperiferije jer mi to i jesmo; radije biramo to nego učešće u opasnim geopolitičkim avanturama bez ikakve budućnosti’“, tumači Botoni u razgovoru sa Jelenom Jorgačević.
Prošlost i nostalgija
Prema njegovom viđenju, u Evropi postoje tri nacije sa duboko nerešenom vizijom sopstvene imperijalne prošlosti – Rusi, Srbi i Mađari.
„Delimo tu neraščišćenu viziju o tome ko smo i kako smo uopšte stigli tu gde jesmo, šta je to tačno pošlo po zlu. Za Mađarsku je to nostalgija za periodom pre Trijanona, odnosno pozna Austrougarska monarhija, a za Srbiju period nakon sloma Titove Jugoslavije i Miloševića“, dodaje on.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Bio je ispraćaj iz Pionirskog parka, jogurt bačen na glumicu poslanicu SNS-a, pesma pred ulazak u Skupštinu, stotine novinara, desetine kamera, pokušaj opstrukcije, višesatni govor onoga koji ne može da shvati da više nije bitan... I sve to samo u prvom danu rada novog parlamenta. Ako se po jutru dan poznaje, biće ovaj petnaesti saziv praćen i zanimljiviji nego ijedan pre njega. Očekivanja su ogromna
Oliver Ivanović je pre ubistva otišao u Biju da prijavi ugroženost. Njegov bratanac Aleksandar za “Vreme” rekonstruiše taj odlazak. Tvrdi da su institucije radile na prikrivanju istine. TOK za “Vreme” potvrđuje da naredba o sprovođenju istrage nije doneta i da se predmet i dalje nalazi u predistražnoj fazi protiv NN lica, kao i da podatke o njemu štiti oznaka “strogo poverljivo”
Nove vlasti moraće da preduzmu radikalne kadrovske promene u vojnim službama bezbednosti i da iz njih sklone sve ljude koji su se u prethodnom periodu ogrešili o zakon i, pre svega, Vojno-bezbednosnu agenciju (VBA) pretvorili u stranačku službu koja je za cilj imala obračun sa političkim protivnicima Aleksandra Vučića, slažu se u oceni stručnjaci iz te oblasti. Međutim, oni odbacuju zahteve za potpunim ukidanjem vojnih službi bezbednosti, a prednost daju temeljnoj reformi kroz normativno-pravne izmene i uvođenje efektivne civilne kontrole
Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA
“BIA kontroliše kompletan sistem za prisluškivanje. Govorim o klasičnom sistemu nadzora telekomunikacija. BIA ima centralnu ulogu u tom sistemu i može da zna ko se prisluškuje. Čak ni vojna služba, koliko je meni poznato, nema samostalan pristup telekomunikacionim operaterima, nego za to koristi BIA”
Informativni program RTS-a pokušava da se snađe bez instrukcija “iz kabineta” koje su se sledile godinama. Istovremeno, iza kulisa se raspravlja šta raditi sa javnim servisima – pominju se etičke komisije, ali i gašenje pa pravljenje ispočetka
Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?
Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam
Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.